.webp){kind=icon}
Više od polovine zaposlenih u sektoru trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine radi nedjeljom što su barem tri nedjelje u mjesecu, a skoro tri četvrtine ispitanika radi najmanje dvije nedjelje u mjesecu. Istraživanje koje je obuhvatilo 1.442 osobe koje rade u ovom sektoru pokazalo je da radnici i radnice ne žele raditi nedjeljom i praznicima.
Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH predviđa neradnu nedjelju i praznike, a podršku ovom Nacrtu je dalo čak 96 posto ispitanika, odnosno 97,5 posto trgovaca, 96 posto zaposlenih u uslužno-trgovačkim djelatnostima, 98,5 posto u uslužnom sektoru te 91 posto zaposlenih na uredsko-šalterskim poslovima.
''Svi tranzicijski procesi u ovoj zemlji lomili su se preko leđa radnika. Drago mi je da su prvi put 1.400 trgovkinja i trgovaca pitani šta misle o radu nedjeljom i praznicima. Ovo istraživanje ima i sociološki i politološki značaj, pa se nadam da će pomoći i našim zakonodavcima koji moraju voditi računa o tome kao trgovci razmišljaju o ovom fenomenu'', kazala je Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu koja je provela istraživanje zajedno s profesorom Amerom Osmićem.
Prof. Osmić je kazao kako je važno pitanje kolika prava imaju radnice i radnici u trgovini te koliko se slušaju njihovi glasovi.
Radnici pod stresom
Istraživanje je pokazalo da 52,4 posto ispitanika nedjelju radi vrlo često, a dvije trećine radi najmanje dvije nedjelje u mjesecu.
Dvije trećine ispitanika kazalo je kako osjeća veliki nivo stresa i kako nema motivaciju da sa zadovoljstvom ide na posao.
''Tokom istraživanja primijetili smo da je poziv trgovkinje i trgovca postao nepopularan, a jedan od uzroka se može tražiti u nedostatku mogućnosti planiranja slobodnog vremena'', pojasnio je prof. Osmić.
Kako je pojasnio sa finansijske strane motivacija za rad nedjeljom i praznicima, prema rezultatima istraživanja, bilo bi 100 do 125 KM dodatno na platu. Dodao je kako radnice i radnici u trgovini nemaju strah da će zabrana rada nedjeljom i praznicima negativno uticati na njihov kućni budžet. Čak 76,1 posto ispitanika smatra da se nova zakonska regulativa neće negativno odraziti na njihov budžet, a 9 od 10 ispitanika reklo je da bi zabrana rada nedjeljom i praznicima pozitivno uticala na kvalitet njihovog života.
Čak 95,2 posto ispitanika smatra da bi zabrana uticala pozitivno na produktivnost tokom radne sedmice. Kao glavne razloge podrške Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini, 74,7 posto trgovaca navodi odmor, dok ih 59,5 posto smatra da je nedjelja najbolji dan za odmor i porodicu.
''Debate o slobodnoj nedjelji i praznicima povećali su i zainteresiranost radnica i radnika za političke procese. Svaki drugi ispitanik iz trgovačke djelatnosti kaže da će od podrške Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini ovisiti kome će dati glas na predstojećim izborima'', kazao je prof. Osmić.
Upozorio je kako bismo mogli doći u situaciju da imamo poslodavce, ali da nećemo imati radnike.
Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBiH) Mersiha Beširović pojasnila je zašto je istraživanje urađeno baš sada, kazavši kako u STBiH sve vrijeme znaju da radnice i radnici ne žele raditi nedjeljama i praznicima i da je to bio osnovni pokretač zagovaranja izmjena zakona.
Depositphotos
''Otkako je Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini ugledao svjetlo dana, krenula je hajka iza koje, moramo biti iskreni, stoji tek nekoliko federalnih zastupnika. Pojavila se i studija, koja je zapravo subjektivna analiza određenih praksi, preko koje su određeni političari pokušali napraviti ličnu promociju', kazala je.
Poručila je da STBiH neće dozvoliti da se radnici potcjenjuju, da su oni pismeni i da čitaju zakone za razliku od nekih zastupnika, koji često dižu ruku na osnovu onoga što je pročitao njihov šef.
''Željeli smo pokazati kako radnici vide ovo pitanje. Za njih to nije političko pitanje, za njih ono nema ni vjerske ni nacionalne pozadine. Jedini motiv zabrane rada nedjeljom i praznicima za radnike je želja budu sa svojim porodicama'', istakla je Beširović.
Elma Demir, koja se također bavi istraživanjima, kazala je kako se napredne svjetske ekonomije zalažu za četverodnevnu radnu sedmicu, a mi u Bosni i Hercegovini danas razgovaramo o tome imaju li trgovci pravo na slobodnu nedjelju ili praznik.
''Postoji dokazana veza između kvaliteta života, zadovoljstva poslom i mentalnog i fizičkog zdravlja. Ne postoji linearna direktan veza između produktivnosti i velikog broja radnih sati. Pravo na sedmični odmor nije nešto što će kompanije u BiH moći izbjegavati. Veliki broj sektora u BiH bilježi nedostatak radne snage, a mi se trebamo boriti za svaku osobu kako bi radnice i radnici ostajali u BiH'', kazala je Demir.
Koliko se zakoni poštuju
Zabrana rada trgovina nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine ništa ne rješava, naročito ako znamo da se postojeći zakoni ne poštuju, te će najveću korist od ovakvog rješenja imati veliki trgovci, smatra Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Kako je Čavalić ranije pojasnio za Bloomberg Adriju, ovakvo rješenje najviše ide u prilog velikim trgovcima koji na ovaj način žele riješiti nedostatak radnika. Riječ je o klasičnim zakonima ponude i potražnje. Evidencije zavoda za zapošljavanje u BiH ne daju pravu sliku stanja na tržištu rada - radnika nedostaje i to se znatno osjeti u posljednje dvije godine.
''Zbog toga je izuzetan pritisak na poslodavce da povećaju plate i to se već dešava - prosječna plata ide na 1.300 KM. Dakle, veća potražnja za radnicima povećava cijenu rada i unapređuje radne uslove, odnosno još konkretnije jača njihovu pregovaračku moć'', kazao je Čavalić.
Međutim, dodao je da neki poslodavci ne žele prihvatiti ovaj trend pa koriste "zaobilaznicu" u vidu promjene zakona u FBiH na način da se zabrani rad nedjeljom. Tako bi se vještački ograničila potražnja za radnicima - šest dana rada prodajnih objekata.
Zabrana rada ne daje garanciju da radnik neće raditi u skladištu taj dan, kaže Čavalić/Depositphotos
''Pritom, prava radnika ostaju ista ili još više narušena - pregovaračka moć opada, manja je potražnja za radnicima, ostaje samo jedan slobodan dan u sedmici, samo što je to sada isključivo nedjelja, te se teret potrošača prebacuje na šest dana, uglavnom tokom večernjih sati'', kazao je Čavalić.
Naglasio je da je riječ o entitetskom zakonu što znači da bi trgovine u Republici Srpskoj radile nedjeljom, te bi potrošači u FBiH radnim danima kupovali navečer, a nedjeljom u RS-u.
''Veliki trgovci koji posluju u oba entiteta nemaju štetu od te mjere u kontekstu ukupnog prometa. Najveću štetu imaju radnici, sitni trgovci, potrošači, ali i entitet FBiH", naglasio je Čavalić.
Istaknuo je zabrana rada ništa ne rješava, naročito ako znamo da se postojeći zakoni ne poštuju.
''Tako da zabrana rada ne daje garanciju da radnik neće raditi u skladištu taj dan, da će objekt namjerno kršiti propise, a kako bi ostvario ekstra profit. Rješenja moraju biti argumentovana, sistemska, zvučna i sprovodiva, a ne populistička, jer to donosi više štete nego koristi'', kazao je Čavalić.
