Neradna nedjelja dovela je do rasta prometa u maloprodaji, saopćilo je to Federalno ministarstvo trgovine, a na osnovu kvartalnih podataka Porezne uprave Federacije BiH. Ministarstvo tvrdi da je rast od 67,2 miliona KM dokaz uspješnosti ove mjere. Međutim, ekonomski stručnjaci upozoravaju da ovaj nominalni porast može biti i posljedica visoke inflacije koja kontinuirano pogađa tržište, a ne direktan rezultat same zabrane rada nedjeljom. I Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti potvrdio nam je da će u narednom periodu predstaviti svoju analizu, za koju su podatke dobili direktno s terena. Jasno je da je bez detaljne, jednogodišnje analize stvarnog rasta, isključenog efekta inflacije, nemoguće precizno utvrditi stvarni učinak neradne nedjelje.
Analiza koju je predstavilo ministarstvo zasnovana je na presjeku od tri mjeseca prije i poslije uvođenja mjere. Period koji je obrađen je od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine kao ukupan fiskalizirani promet u sektoru maloprodaje u Federaciji BiH, koji je iznosio 3,74 milijarde KM. Navode da je godinu dana kasnije ovaj iznos blago porastao na 3,81 milijardu KM, što predstavlja minimalan nominalni rast od 67,2 miliona KM.
Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević ističe da tvrdnje o ekonomskom padu nisu tačne, jer su se potrošači prilagodili, a radni uslovi trgovaca su poboljšani. Strah da će građani preusmjeriti kupovinu u RS, prema mišljenju ministarstva, pokazao se neutemeljenim, jer trgovine u FBiH nisu zabilježile pad prometa.
Stvarne brojke i realan pad prometa
Hadis Bajrić, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, za Bloomberg Adriju je kazao da se hvalisanje resornog ministra Hasičevića rastom prometa može prokomentirati narodnom poslovicom "Nije majka Muju klela što je kockao, nego što se vadio."
Navodi da je nominalni rast prometa od 67,2 miliona KM, kojim se hvali ministarstvo, a u odnosu na ukupan promet od 3,75 milijardi KM, svega 1,8 posto. Podsjetio je na činjenicu da je inflacija u tom periodu bila duplo veća od tog rasta. Samo u januaru 2025. cijene u FBiH su porasle za 1,1 posto u odnosu na mjesec ranije, dok su u poređenju s januarom 2024. porasle za 3,3 posto.
"U ministarstvu su zaboravili na inflaciju. Dakle, inflacija je bila duplo veća od rasta prometa, što dovodi do zaključka da je efektivno došlo do pada prometa za iznos veći od iznosa kojim se ministarstvo hvali, a vjerujem da je i pad daleko veći ako bi se pristupilo ozbiljnijoj analizi", kaže Bajrić.
Bajrić se osvrnuo i na sve veći konzumerizam među građanima, gdje i određena istraživanja pokazuju da, kada uđemo u maloprodajni objekt, dominira neplanska kupovina, čak preko 50 posto onog što kupimo nije bilo na našoj listi kada smo ušli u prodavnicu.
Odemo u prodavnicu da kupimo dva artikla, a vraćamo se sa dvije kese jer je bio neki veliki popust ili vam je baš u tom trenutku opao šećer.
"Tvrditi da je promet obrnuto proporcionalan dostupnosti proizvoda i to dokazivati nekim brojevima nije logika koja će bh. ekonomiju izvesti na zelenu granu, a ako u ministarstvu vjeruju u svoju teoriju, onda ih treba podržati da i srijedom zabrane rad maloprodajnih objekata, po njihovoj logici doći će do dodatnog rasta prometa", zaključio je Bajrić.
Depositphotos
Ekonomista Admir Čavalić detaljno se osvrnuo na analizu ministarstva kazavši da shodno podacima Federalnog zavoda za statistiku, kada se uzme u obzir usklađenost s inflacijom, dolazi se do zaključka da je promet realno opao. Samo u novembru i decembru, u reguliranim/zabranjenim oblastima, zabilježena je razlika od 154 miliona KM. Pretpostavlja se da je taj promet preusmjeren ka RS, što ministar negira.
"Podaci o fiskaliziranom prometu koje koristi Ministarstvo trgovine FBiH uključuju i promet iz Orašja, koje je izuzeto iz zabrane rada nedjeljom, kao i niz drugih trgovinskih objekata koji su također izuzeti ili nisu regulirani. Među njima su benzinske pumpe, pekare, cvjećare i apoteke. Čak i bez uzimanja inflacije u obzir, jasno je da je došlo do pada prometa. Zbog toga sam od Porezne uprave FBiH zatražio podatke isključivo za regulirane oblasti", kazao je Čavalić.
Ono što je do sada poznato a što pokazuju i pune trgovine u RS-u nedjeljom, jeste da je dio prometa iz FBiH prešao u RS, a određeni gradovi i općine su posebno pogođeni ovom promjenom.
Krajnja potrošnja premještena u RS
Član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijad Krnjić, nedavno je podsjetio da su ukidanje odluke o zabrani rada nedjeljom otvoreno zatražili i iz Uprave za indirektno oporezivanje, pozivajući se na alarmantne podatke, gdje FBiH zbog neradne nedjelje Republici Srpskoj (RS) na osnovu PDV-a godišnje poklanja 200 miliona KM.
"FBiH će gubiti, a RS dobijati 16.540.000 KM prihoda od indirektnih poreza mjesečno ili 198.500.000 KM, dakle, blizu 200 miliona KM godišnje zbog zabrane rada nedjeljom", upozorio je Krnjić tada.
Prema njegovo analizi, jedan radni dan u sedmici je 14 posto manje rada trgovačkih objekata u odnosu na konkurenciju u RS-u, što je ogroman udarac maloprodaji u FBiH. U ovom mjesecu provedbe te zabrane, velikom broju građana vidljivo je da su nedjeljom ogromne gužve u maloprodajnim objektima RS-a, što znači da se značajan dio maloprodaje građana FBiH obavi u RS-u. U smislu provedbe sistema prikupljanja i raspodjele PDV-a, to znači da se krajnja potrošnja djelomično iz FBiH premješta u RS.
Prema ovim podacima, Republika Srpska će zbog ove zabrane ostvarivati veću krajnju potrošnju i dobijati više od indirektnih poreza nego što je dobijala do sada.
Upravo zbog ovoga, Čavalić kaže, sada se traže izuzeća od Vlade FBiH. Dodatno, kako navodi zabrinjava i porast broja otkaza u sektoru trgovine. Napominjem da Vlada FBiH ne bi smjela donositi odluke o izuzećima prema političkim ili nacionalnim kriterijima.
"Neprihvatljivo je da, primjerice, Orašje i potencijalno Neum dobiju izuzeće, dok npr. Visoko, Gračanica, Travnik ili Stari Grad Sarajevo ostanu bez njega", kazao je Čavalić.
To znači da je u reguliranim trgovinama u novembru i decembru zabilježen realan pad prometa od 154 miliona KM. Podaci za januar i februar još uvijek nisu objavljeni.
Međutim, prema preliminarnim informacijama, kako Čavalić kaže, jedan od najvećih porasta fiskalnog prometa u februaru 2025. godine zabilježen je upravo u Orašju. "Čekamo da to Porezna uprava FBiH i zvanično objavi".
Inflacija odmakla od poželjnih dva posto
Inflacija u Bosni i Hercegovini (BiH) raste i već polako odmiče od poželjnih dva posto. Cijene osnovnih proizvoda i usluga u januaru ove godine bile su više za 3,3 posto u odnosu na prvi mjesec prošle godine.
Rast cijena na godišnjem nivou najviše su pogurala poskupljenja u restoranima i hotelima (+7,1 posto) i u zdravstvu (+7,0 posto), s tim da je važno napomenuti da su zdravstvene usluge, mimo bolničkih, poskupjele za 8,9 posto, dok se cijene bolničkih usluga nisu mijenjale.
Hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su poskupjeli za 6,3 posto, a alkoholna pića i duhan za 4,3 posto. Pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeće i obuće za 8,7 posto.
Obrađuju se podaci s terena
Predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Mersiha Beširović za Bloomberg Adriju je kazala da je za njih odluka o neradnoj nedjelji u potpunosti zadovoljila potrebe radnika. Prema njenom mišljenju, u prilog tome idu i konstantne molbe radnika i radnica da "brane" neradnu nedjelju s obzirom na to da pojedini politički predstavnici, ali i ekonomisti zagovaraju povlačenje ove odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH ili njene izmjene.
"U korist neradne nedjelje govore i preliminarni podaci istraživanja koje STBiH trenutno provodi o utjecaju zabrane rada nedjeljom i praznicima na svakodnevni život i rad radnika u trgovini, a što ćemo uskoro i zvanično predstaviti javnosti. Naravno ima i zloupotreba, ali u znatno manjoj mjeri nego što smo to očekivali, kao i kršenja. Upravo radnici su taj najkonstantniji korektiv i svojim dojavama i nama i nadležnim inspekcijskim organima pomažu u provedbi zakona", kazala je.
Nedavno je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao kako se traži ukidanje člana 18. putem kojeg se omogućuje izuzeće lokalnih zajednica od neradne nedjelje, koji je, prema njegovim riječima, sve učinio besmislenim. Ono što se još otvara kao druga mogućnost primjene novog rješenja spomenute odluke, jeste način uređenja po uzoru na Hrvatsku neradnu nedjelju, a to je da u toku godine trgovine mogu odabrati 16 neradnih nedjelja.
Beširović je kazala da, kada je STBiH predlagao ovo rješenje, upravo je ono bilo napravljeno po uzoru na rješenje koje je na snazi u republici Hrvatskoj i predvidjeli su 16 nedjelja koje bi trgovci izabrali da budu radne, naravno uz precizno utvrđene procedure i kriterije. Informacija koju su tada dobili od nadležnog ministarstva jeste da to rješenje nije odgovaralo predstavnicima poslodavaca, da im je takva opcija bila previše komplicirana te se zato od toga odustalo.
"U ovom momentu uvesti tu opciju mislim da bi bio ogroman nazadak i klasično "povlačenje" pred pritiskom koje smatram kontraefektivnim", rekla je.
Kako je kazala, Sindikat će uskoro izaći s konkretnim podacima koje su prikupili direktno s terena od radnika, a koji su trenutno u fazi obrade.
.webp){kind=icon}
