Tema neradne nedjelje, koja je već mjesecima prisutna u Federaciji BiH, sve ozbiljnije se sada otvara i u Republici Srpskoj. Savez sindikata RS predlaže izmjene zakona kojima bi rad nedjeljom bio ili potpuno zabranjen ili bolje plaćen, dok ekonomisti upozoravaju da administrativna rješenja mogu nanijeti štetu privredi i ograničiti slobodu tržišta.
Sindikati traže zabranu ili veću dnevnicu
Savez sindikata Republike Srpske navodi da su analize pokazale kako je rad nedjeljom već zabranjen u Federaciji BiH, te gotovo svim zemljama bivše Jugoslavije, osim u Srbiji.
"Tamo gdje je rad nedjeljom dozvoljen, dnevnica se uvećava za 100 posto. Upravo u tom pravcu ide i naš prijedlog", rekao je predsjednik Saveza sindikata Goran Stanković na konferenciji za novinare, održanoj nakon okruglog stola "Nedjelja nije običan radni dan – šta je rješenje". Na skupu su učestvovali predstavnici poslodavaca, Ministarstva rada, Inspekcije rada, kao i psihologinja. Prezentovano je i istraživanje o uticaju rada nedjeljom na produktivnost i porodični život.
Bloomberg Adria
Osim dežurnih službi, nedjeljom u Republici Srpskoj uglavnom rade trgovine i ugostitelji, pri čemu je u tim sektorima zaposleno više od 80 posto žena.
Stanković je podsjetio da je u nekoliko lokalnih zajednica u RS-u rad nedjeljom već zabranjen, ali da su se mnoge trgovine zatim registrovale kao dragstori, čime se, kaže, "suštinski nije ništa promijenilo". Sindikati smatraju da radnici ne bi smjeli raditi oba dana vikenda, niti sve vikende u mjesecu, a predlažu i da majke budu oslobođene rada nedjeljom dok dijete ne napuni sedam godina.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Zoran Škrebić naglasio je da bi svaka djelatnost ttrebala biti analizirana posebno kako bi se došlo do održivot rješenja. Psihologinja Zoja Lakić ističe da istraživanja pokazuju kako rad noću i nedjeljom negativno utiče na produktivnost radnika, loše se odražava na porodične veze, a naročito na razvoj djeteta.
Suština je u slobodi poduzetništva
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović, međutim, smatra da je primjer Federacije BiH pokazao koliko zabrana može biti kontraproduktivna i da je odluka o neradnoj nedjelji u FBiH potpuna greška.
"Administrativno određivanje da li će neko raditi ili neće, a da to ne bude sloboda preduzetništva i radnika koji će biti bolje plaćeni za to je potpuna budalaština", ističe Pavlović. Određivati poslodavcima i obaveznu isplatu 100 posto više je, kaže, također pogrešno. Suština je, navodi, u slobodni poduzetništva, dok bi inspekcija rada trebala nadzirati poštuju li se dogovori između radnika i poslodavaca, po pitanju rada nedjeljom.
Pavlović navodi da je najveći problem što odluke donose ljudi koji su uglavnom iz javnog sektora i nemaju doticaja sa realnom privredom.
Depositphotos
"Ne treba ništa određivati na silu, treba razgovarati, pregovarati. Da su sindikati vještiji oni bi zajedno sa poslodavcima tražili rješenja koja će biti prihvatljiva za obje strane", navodi Pavlović.
Ako nametnete poslodavcu obavezu koju njegov posao ne može izdržati, navodi dalje, niste postigli ništa. Dogovor mora biti jasan, transparentan i pod nadzorom inspekcije rada – to je ispravan put.
Iskustvo iz FBiH pokazuje izazove i nelogičnosti
Upravo iskustvo iz Federacije BiH pokazuje složenost ovog pitanja. Prijedlog Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim se reguliše rad nedjeljom u Federaciji BiH, usvojen je u 1. novembra 2024. godine, a prva radna nedjelja je bila 17. u tom mjesecu. Zabrana rada trgovina nedjeljom izazvala je brojne reakcije - dok sindikati ističu pozitivne efekte na prava radnika, poslodavci i ekonomski analitičari upozoravaju na negativne posljedice po tržište rada i privredne tokove.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić nedavno je u komentaru za Bloomberg Adriju podsjetio da se Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH pojavio iz 'vedra neba' 2023. godine, zabranjujući rad nedjeljom pojedinim prodajnim objektima. Naglašava da je u Hrvatskoj ova tema bila predmet rasprave četvrt stoljeća prije nego je doneseno zakonsko rješenje, dok je u FBiH zakon usvojen u samo godinu dana. Dan pred usvajanje zakona amandmanski se omogućilo izuzeće gradova i opština, što je kasnije važilo samo za Orašje.
"Nakon usvajanja zakona trgovci imaju jasan signal od vlade da moraju biti dragstori koji rade 24 sata da bi radili čitavu sedmicu. Benzinske pumpe imaju signal da mogu postati marketi nedjeljom", piše Čavalić. Tako kreće, navodi dalje, invazija dragstora širom FBiH i širenje asortimana benzinskih pumpi.
Kao odgovor, uslijedio je pravilnik kojim se ograničava rad dragstora na površinu do 200 kvadrata, uz zabranu šalterskog poslovanja i prodaje 'svega i svačega' na benzinskim pumpama.
Bloomberg Adria
U međuvremenu stižu i nove najave iz Vlade FBiH – prvo o uvođenju 18 radnih nedjelja tokom ljetne sezone, a zatim i prijedlog da od septembra mogu raditi samo prodavnice u kojima su za pultom vlasnici ili članovi njihovih porodica.
"Nekakav krnji slovenski model. Zašto krnji? U Sloveniji mogu raditi i studenti. Mi nismo Slovenija. Mi smo ipak Federacija BiH (minus Orašje) - jedini entitet na planeti koji je zabranio rad nedjeljom za objekte", piše Čavalić.
On smatra da se radi o potopu domaće privrede, a već ranije je u nekoliko navrata upozorio da će ovakva praksa dugoročno imati ozbiljne posljedice na tržište.
Zoran Pavlović, također, smatra da je odluka o neradnoj nedjelji u FBiH loša za poduzetnike i privrednike, ističući da se mnogi bore za pravo da rade nedjeljom.
"Kad god administracija želi da upravlja privredom, a po definiciji nema dodira sa realnom privredom i životom, ona pravi greške", ističe Pavlović. Dodao je da su trebali konsultovati udruženje poslodavaca, privredne komore i strukovna udruženja.
"Ne treba birokrata, koji nema pojma o realnom privrednom životu, da određuje funkcionisanje tog istog privrednog života. Za to postoje udruženja poslodavaca, privredne komore...", zaključuje Pavlović.
.webp){kind=icon}
