Privatni vrtići u Sarajevu od 1. septembra najavili su poskupljenje cijena boravka i do deset posto, a roditelje je dodatno šokirala obavijest o uvođenju nove "upisnine" od 50 do 180 KM, u zavisnosti od ustanove. Pod tom stavkom kriju se, prema riječima roditelja, troškovi materijala, izleta i higijenskih potrepština, iako se već plaća redovna mjesečna naknada. Takva praksa, smatraju mnogi, neopravdano opterećuje porodične budžete i obesmišljava subvencije koje se predstavljaju kao olakšica, jer otvaraju prostor za nova poskupljenja umjesto da stvarno rasterete roditelje.
Dok građani na jednoj strani trpe udar na kućne finansije, na drugoj se sve češće otvara rasprava o kvaliteti radnih i životnih uslova.
Tema neradne nedjelje, koja se mjesecima vodi u Federaciji BiH, sada je došla i u fokus Republike Srpske. Savez sindikata RS predlaže izmjene zakona kojima bi rad nedjeljom bio zabranjen ili barem bolje plaćen, dok ekonomisti upozoravaju da administrativna rješenja mogu ograničiti slobodu tržišta i nanijeti štetu privredi. Pitanje ravnoteže između radničkih prava i ekonomskih interesa time postaje sve važnije.
Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH i nova pravila
U isto vrijeme, trgovci u Federaciji BiH suočavaju se s novim pravilnicima koji prvi put nakon 13 godina donose jasne definicije pojmova poput dragstora, outleta i online prodaje. Stručnjaci naglašavaju da se ne radi samo o tehničkim izmjenama, nego o pokušaju da se ograniči širenje dragstor trgovina, što otvara dilemu ko u tom procesu dobija, a ko gubi.
Depositphotos
Jedni smatraju da će novi okvir donijeti sigurnije i uređenije tržište, drugi ističu kako ograničenja poput maksimalne kvadrature ili ukidanja šalterske prodaje mogu biti problematična i destimulirajuća.
Na duži rok, ključni izazov bh. ekonomije nije samo regulacija lokalnog tržišta nego i izlazak izvan granica. Internacionalizacija poslovanja podrazumijeva stratešku pripremu, istraživanje i prilagođavanje ponude potrebama stranih tržišta. Prema analizama Evropske komisije, mala i srednja preduzeća koja posluju međunarodno rastu 20 do 30 posto brže i ostvaruju do 15 posto veću produktivnost od onih koja ostaju fokusirana isključivo na domaće tržište. To internacionalizaciju čini jednim od najvažnijih pokretača dugoročne konkurentnosti.
Strane investicije i akvizicije
Upravo zato Ministarstvo vanjskih poslova BiH intenzivira promociju investicijskih potencijala, prikupljajući projekte iz energetike, turizma, infrastrukture, IT-a i poljoprivrede. Najatraktivniji od njih predstavljeni su na Sarajevo Business Forumu saudijskoj delegaciji, dok je kompletan portfelj uključen u brošuru "Investment project and business opportunities in Bosnia and Herzegovina". Time se pokušava privući kapital i pokazati da BiH ima resurse i projekte spremne za međunarodna ulaganja.
Franck Grupa
U našu zemlju stižu i nove investicije. Franck Grupa najavila je novu akviziciju kojom dodatno učvršćuje svoje poslovanje u Bosni i Hercegovini (BiH). Kompanija započinje proces preuzimanja tvornice za preradu kafe u Posušju te brendova Branck caffé i Dolce caffe, čime nastavlja strategiju jačanja lokalne prisutnosti i konkurentnosti na tržištu BiH i regije.
BiH treba uskladiti proizvodnju s NATO tržištem
Namjenska industrija posljednjih mjeseci sve više privlači pažnju ulagača, a Bosna i Hercegovina se u toj priči nalazi u jedinstvenoj poziciji. Još u vrijeme Jugoslavije najveći dio nove vojne industrije bio je izgrađen upravo u BiH. Strateški razlozi bili su jasni - zemlja se nalazila u središtu tadašnje države, pa je u slučaju invazije bila u sigurnijoj pozadini, što je omogućavalo nesmetanu proizvodnju čak i u ratnim okolnostima. Uz to, konfiguracija terena omogućila je da se dio proizvodnje ukopa u planine, čime se dobivala dodatna zaštita i otpornost. To naslijeđe i danas BiH daje industrijsku osnovu koja može biti konkurentna.
Depositphotos
Današnji geopolitički kontekst otvara potpuno nove prilike. Odluka članica NATO-a da povećaju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a znači val narudžbi u cijeloj Evropi. To se ne odnosi samo na klasičnu vojnu proizvodnju, nego i na prateće sektore. Za bh. kompanije to može značiti veće poslove u metalskoj i elektroindustriji, ali i u tekstilnom sektoru koji se može prilagoditi potrebama odbrambenog i logističkog sustava kroz proizvodnju uniformi i zaštitne opreme. Potencijal je ogroman, ali stručnjaci upozoravaju da BiH mora djelovati brzo i strateški.
Bez modernizacije postojećih kapaciteta, usklađivanja s međunarodnim standardima i aktivnog povezivanja s partnerima iz NATO-a, prilike bi lako mogle proći pored domaće industrije.
Drugim riječima, Bosna i Hercegovina ima povijesno naslijeđe, resurse i znanje u namjenskoj industriji, ali kako bi to pretvorila u održivu budućnost, potrebni su brzi i odlučni potezi. Povećana izdvajanja za obranu mogu postati snažan poticaj domaćoj ekonomiji, no samo ako se industrija strateški pozicionira i prilagodi novim zahtjevima tržišta.
SFF generator turističkog prometa i milionskih prihoda
Paralelno s ekonomskim inicijativama, Sarajevo se potvrđuje i kao turistički i kulturni centar. Sarajevo Film Festival već odavno nije samo kulturna manifestacija nego i snažan generator turističkog prometa i prihoda. Ovogodišnje, 31. izdanje privuklo je gotovo 42 hiljade gostiju i donijelo rekordan broj noćenja - preko 86 hiljada - uz rast broja posjetilaca od 5,5 posto u odnosu na prošlu i gotovo 23 posto u odnosu na pretprošlu godinu. Hoteli su bili popunjeni gotovo do posljednjeg mjesta, a cijeli grad živio je u ritmu Festivala, potvrđujući njegovu ulogu pokretača lokalne privrede.
Međutim, dok se turistički sektor i kulturne manifestacije predstavljaju kao primjer održivog rasta, potrošači se sve češće suočavaju s paradoksima globalnog tržišta. Kupovina "eko" boce s platformi poput Temua ili Sheina, koja stiže avionom s drugog kraja svijeta, umotana u slojeve plastike i napravljena od jeftinih materijala, savršen je simbol tzv. ekologije privida. Naizgled činimo održiv izbor, a zapravo nastavljamo igrati po pravilima sistema koji uništava planetu.
SFF
Nove carine
Kada je riječ o vijestima iz svijeta Donald Trump zaprijetio je da će uvesti nove carine i ograničenja na izvoz napredne tehnologije i čipova, u znak odmazde za poreze na digitalne usluge koje su druge zemlje nametnule američkim tehnološkim kompanijama. Trump je na društvenim mrežama objavio da je cilj svih tih zemalja "da naštetete ili diskriminišu američku tehnologiju" i "omoguće potpunu prednost najvećim kineskim tehnološkim kompanijama". "To mora prestati, i to ODMAH!" napisao je Trump, bez imenovanja nijedne zemlje.
Najvrjednija svjetska kompanija, Nvidia Corp., objavila je mlake prognoze za rast prihoda u aktualnom tromjesečju te time signalizirala usporavanje rasta nakon dvije godine enormnih skokova zahvaljujući potrošnji na umjetnu inteligenciju.
EuroBasket 2025.
Sport je ove sedmice u znaku EuroBasketa a nastavlja se i u narednoj. Evropsko prvenstvo u košarci, koje svake četiri godine organizira krovna organizacija FIBA Europa, počelo je 27. augusta i trajat će do 14. septembra u četiri države Finskoj, Poljskoj, Latviji i na Kipru. Na EuroBasketu učestvuje 24 reprezentacije, podijeljene u četiri grupe.
Tri najveće zvijezde turnira, Antetokounmpo, Dončić i Jokić, zajedno godišnje zarađuju preko 210 miliona dolara. Giannis predvodi s gotovo 95 miliona dolara, Dončić je na 58,5, a Jokić na 57,6 miliona. I to nije sve, iza njih slijedi čitava plejada NBA startera čije pojedinačne plaće za sezonu 2025/26 prelaze 20 ili 30 miliona dolara.
Posebnu pažnju ove sedmice dobio je i Novak Đoković, kojem je uoči US Opena, francuski brend Lacoste kreira posebnu kolekciju. Kultni logo krokodila zamijenjen je jarcem, što se odnosi na akronim GOAT (engl. greatest of all time). Lacoste je time odao počast srpskom sportašu koji je srušio gotovo sve rekorde, stekavši status najvećeg tenisača svih vremena.
.webp){kind=icon}
