Povećanje izdvajanja članica NATO-a na pet posto BDP-a otvara nove mogućnosti za razvoj vojne i prateće industrije širom Evrope, ali i za civilne sektore. Za bh. kompanije to može značiti potencijalni val narudžbi u metalskoj i elektroindustriji, namjenskoj proizvodnji, ali i u civilnim granama kao što je tekstilna industrija, koja bi mogla profitirati od prilagođavanja proizvodnje potrebama odbrambenog i logističkog sektora.
Stručnjaci upozoravaju da BiH mora djelovati brzo i strateški. Bez modernizacije kapaciteta, usklađivanja sa međunarodnim standardima i aktivnog povezivanja s partnerima iz NATO-a, prilike bi lako mogle proći pored domaće industrije - uključujući i potencijal tekstilnog sektora.
Nove prilike za domaću industriju
Odluka o povećanju BDP-a donesena je na samitu NATO-a u Hagu u junu 2025. godine, gdje su lideri 32 članice potvrdili plan da do 2035. godišnje izdvajaju pet posto BDP-a za odbranu. Cilj je jačanje odvraćanja i odbrambenih kapaciteta u kontekstu rastućih sigurnosnih izazova, ali njeni efekti mogli bi značajno oblikovati i ekonomski pejzaž zemalja s razvijenim industrijskim i civilnim sektorima.
Čitaj više
BiH postaje središte namjenske industrije: Izvoz utrostručen, tvornice rade punim kapacitetom
Nekadašnji divovi jugoslavenske vojne industrije, koji i danas nastavljaju proizvodnju, iako u manjem obujmu.
26.08.2025
Kako stoji namjenska industrija BiH – 5 stvari za danas
Addiko Bank Banja Luka - rast kredita, veća dobit i isplata dividende.
21.08.2025
Ko je ko u namjenskoj industriji BiH
Namjenska industrija Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci 2025. ostvarila je izvoz vojne opreme u vrijednosti preko 311 miliona KM, što predstavlja rast od 73,5 miliona KM u odnosu na lani. Iako je ovaj sektor osjetljiv na političke i upravljačke izazove, pokazuje da dugogodišnje iskustvo i rastuća potražnja na tržištu mogu stvoriti snažan izvozni brend.
20.08.2025
Nestali milioni, nejasni ugovori: Počinje velika čistka u namjenskoj industriji
Vedran Lakić najavio je pokretanje vanredne revizije u svim kompanijama ovog sektora koje su u većinskom vlasništvu FBiH, a kontrola će obuhvatiti protekle četiri godine poslovanja.
13.08.2025
Stručnjaci poput Tarika Kadrispahića, suosnivača i direktora Targera E&C, smatraju da veća ulaganja u odbrambeni sektor mogu donijeti značajne prihode i domaćoj industriji – pod uslovom da se prilike pravilno iskoriste.
Tarik Kadrispahić, Targer E&C
"Naravno, čim su veća ulaganja u odbrambeni sektor, tu postoji mogućnost dodatnih prihoda svih učesnika u tom procesu. To se, naravno, odnosi i na civilni dio bh. industrije, ali pod pretpostavkom da se prilika zna iskoristiti", kaže Kadrispahić.
U Bosni i Hercegovini već postoje firme koje proizvode vojne i policijske uniforme, torbe, opasače i sličnu opremu. To znači da osnove postoje, ali je ključno jačati kapacitete i usklađivati proizvodnju sa zahtjevima tržišta NATO zemalja.
"S obzirom na to da se tekstilna industrija uglavnom izmjestila u tzv. low-cost zemlje, kakva je nažalost i Bosna i Hercegovina, prilika je velika da se u segmentu tzv. lohn proizvodnje ponude usluge", smatra Kadrispahić. Dodaje da se dodatno mogu iskoristiti prilike u segmentu firmi koje već imaju vlastite proizvode.
Takvih firmi je, tvrdi, znatno manje, ali možda je upravo sada prilika koja se ne propušta.
Potencijal ne leži samo u namjenskoj industriji. Povećana vojna potrošnja mogla bi oživjeti i druge sektore, kao što su prehrambena industrija, proizvodnja plastičnih i metalnih dijelova, drvena ambalaža i slično.
Kadrispahić glavni problem vidi u neusklađenosti s važećim standardima koje određeni sektori, u ovom slučaju vojni, moraju ispoštovati.
"Dok naše kompanije usklade svoje poslovanje, moguće je da će prilike proći i zato je potrebna brza akcija", upozorava Kadrispahić.
Domaća tekstilna industrija suočava se s padom zbog rececije i zatišja na ključnim tržištima, poput njemačkog. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih šest mjeseci 2025. izvoz tekstila, odjeće, kože i obuće iznosio je 811,3 miliona KM, što je za 42,3 miliona manje nego lani. Istovremeno, uvoz je porastao na 1,16 milijardi KM, pa pokrivenost uvoza izvozom iznosi tek 69,8 posto. Uprkos tome, sektor i dalje ostaje važan poslodavac i oslonac ekonomije.
U tom kontekstu, vojni segment mogao bi nadomjestiti dio gubitka.
"Nadomjestak u segmentu vojne opreme može poslužiti kao odličan balans. Postoje određene kompanije koje to već koriste", naglašava Kadrispahić.
Primjer za to je tešanjski Koteks d.o.o., koji je još od 2011. prisutan u namjenskoj industriji, specijaliziran za proizvodnju vojnih uniformi, obuće, pancirnih prsluka i druge zaštitne opreme za policiju i vojsku.
Potencijal bh. tekstila
Adisa Sejdić, generalna direktorica Koteks d.o.o. Tešnja, za Bloomberg Adriju ističe da su u posljednje tri godine kupci kompanije Ministarstvo odbrane BiH, dok sličan asortiman proizvode i za Ministarstvo odbrane Slovenije, ali kao izvršilac lohn poslova.
Adisa Sejdić
"Svjesni smo", kaže Sejdić, "da povećanje izdvajanja sredstava za odbranu predstavlja smjernicu da razmotre dalje potencijale i mogućnosti proizvodnje i uzmu veće učešće u ovom sektoru".
"Koteks d.o.o. je vodeća kompanija poznata po posjedovanju svih optronic certifikata za proizvodnju usklađenu NATO standard, a posebno ističemo da su i naši dobavljači sa područja EU renomirane certificirane kompanije za proizvodnju materijala i repromaterijala za uniforme", dodala je Sejdić.
Prema njenim riječima, teksilna industrija u BiH jedna je od nisko profitnih grana, koja je posljednjih nekoliko godina, počevši od 2020. godine i pandemije, zabilježila ogroman pad potražnje. Sve kompanije u ovom sektoru, ističe, ulažu ogromne napore za opstanak i zadržavanje radne snage, što je moguće postići jedino planskom i organizovanom proizvodnjom, te dugoročnim ugovorima sa poslovnim partnerima.
Dodaje da mnoge institucije u BiH, a ne samo u namjenskoj industriji, imaju stalnu potrebu za nabavkom zaštitne opreme i raznih proizvoda od tekstila, kože i obuće, koji se trenutno uglavnom nabavljaju od uvoznika.
"Postoji ogroman potencijal za održavanje proizvodnih pogona, kako tekstilnih, tako i obućarskih, ukoliko bi se procedure nabavke pojednostavile i uskladile sa stvarnim potrebama institucija u BiH", zaključuje Sejdić.
Strateški položaj i razvoj vojne industrije
Rudi Lukačić, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala pri Bloomberg Adriji, u nedavnoj analizi je rekao da je u Jugoslaviji većina nove vojne industrije bila izgrađena upravo u BiH zbog strateških razloga. Većina vojne industrije BiH prošla je težak put privatizacija i stečajeva, ali posljednjih godina ponovno se pozicionirala kao važan pokretač ekonomije.
Unis Grupa okuplja sedam ključnih vojnih poduzeća u kojima država drži 51 posto vlasništva, i sva su listana na Sarajevskoj burzi: Binas iz Bugojna, BNT-TMIH iz Novog Travnika, Igman iz Konjica, Pretis iz Vogošće, TRZ iz Hadžića, Unis Ginex iz Goražda te Zrak iz Sarajeva. To su nekadašnji divovi jugoslavenske vojne industrije, koji i danas nastavljaju proizvodnju, iako u manjem obujmu.
Većina kompanija u BiH proizvodi pješačko streljivo, mine i artiljerijsku municiju – proizvode niže dodane vrijednosti, gdje ekonomije obujma presudno određuju profitabilnost. Izvoz vojnoindustrijskih proizvoda gotovo se utrostručio, s 200 milijuna konvertibilnih maraka (BAM) u 2020. na skoro 600 milijuna u 2024. Mnoge tvornice rade punim kapacitetom, a najavljene su i nove investicije.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...