Nestali milioni, nejasni ugovori: Počinje velika čistka u namjenskoj industriji

Namjenska industrija Federacije BiH ulazi u period temeljitog preispitivanja. Federalni ministar rudarstva, industrije i energetike Vedran Lakić najavio je pokretanje vanredne revizije u svim kompanijama ovog sektora koje su u većinskom vlasništvu FBiH, a kontrola će obuhvatiti protekle četiri godine poslovanja. Ova odluka dolazi u trenutku kada je sektor pod pritiskom rastuće globalne potražnje, ali i unutrašnjih izazova, od pada dobiti i operativnih problema, do složenih vlasničkih odnosa koji često koče investicije i modernizaciju. 

Dok pojedine kompanije bilježe rekordne prihode i jačaju tržišnu poziciju, druge se bore s gubicima i neizvjesnom budućnošću. Revizija bi, kako najavljuju, mogla biti prekretnica koja će pokazati gdje se nalaze slabosti, a gdje potencijal za rast, te otvoriti prostor za promjene u vlasničkoj strukturi, dokapitalizaciju ili strateška partnerstva koja bi sektor mogla gurnuti u novu fazu razvoja.

Niko neće biti pošteđen

Posljednjih mjeseci ova industrija je u fokusu javnosti i politike. 

"Od trenutaka kada smo spašavali firme od stečaja i potpunog gašenja, došli smo do faze novih zapošljavanja, vrijednih ugovora i višestruko povećane dobiti. Većina kompanija danas posluje stabilno, ali nailazimo na prepreke koje se ne mogu otkloniti dok ne pronađemo njihov uzrok. Vanredna revizija je korak koji će nam omogućiti da sagledamo ono što do sada nije bilo vidljivo, nepravilnosti, propuste, pa i moguće zloupotrebe, kako prethodnih uprava, tako i aktuelnih. Niko neće biti pošteđen ni zaštićen", rekao Lakić.

Fena - Vedran Lakić

 

U nekoliko kompanija prijavljeni su gubici uslijed neodgovarajuće politike poslovanja i neusklađenosti narudžbi s nabavkom radnih sirovina čija je cijena na globalnom tržištu znatno porasla. 

"Namjenska industrija je strateški sektor. Zaslužuje transparentnost, stabilnost i povjerenje. Ova revizija je korak u tom smjeru", zaključio je.

Trenutno je pokrenut proces promjene poslovanja u konjičkoj kompaniji Igman u kojoj je zabilježen direktni gubitak od skoro 20 miliona maraka.

S druge strane, situacija u vogošćanskoj kompaniji Pretis je prilično nejasna s obzirom na prikazane gubitke i ranije preuzete avanse za poslove zaključene u ranijem periodu.  

Sličan problem uočen je u poslovanju kompanije TRZ Hadžići koja, iako bilježi rast izvoza, i dalje ovisi o podršci federalne vlade i drugih kompanija.

Osim navedenih primjera postoje i pozitivni trendovi u sektoru namjenske industrije, pri čemu se u prvom redu izdvaja povećanje izvoza novotravničke kompanije BNT-TMBiH, ali i konsolidacija sarajevskog Zraka. 

Utjecaj carina

Ministar Lakić je ranije rekao da bi uvedene carinske mjere SAD-a mogle znatno utjecati na domaću namjensku industriju, ali je izrazio nadu da će dugogodišnje partnerstvo dviju zemalja rezultirati smanjenjem carinskih opterećenja u narednom periodu. 

"Obostrani interes BiH i SAD-a jeste da ove carine budu na mnogo nižem nivou", rekao je tada ministar Lakić. 

Dodao je da menadžmenti firmi već rade na alternativama i da su zaključeni značajni ugovori i na drugoj hemisferi. 

Namjenska industrija Federacije BiH predstavlja jedan od strateški najvažnijih sektora u kojim Vlada FBiH ima kontrolne pakete u sedam kompanija – Igman iz Konjica, Pretis iz Vogošće, Unis Ginex iz Goražda, Binas iz Bugojna, BNT-TMiH iz Novog Travnika, TRZ Hadžići i Zrak iz Sarajeva. U svim ovim preduzećima Federacija drži 51 posto vlasništva, dok ostatak pripada bankama, investicijskim fondovima, privatnim dioničarima i strateškim partnerima.  

Ova kombinacija javnog i privatnog kapitala kreira složenu vlasničku strukturu u kojoj se spajaju interesi države, pasivnih ulagača koji očekuju dividende i potencijalnih investitora spremnih donijeti kapital, tehnologiju i menadžerska znanja. 

Finansijski uzleti i padovi

Finansijski rezultati posljednjih godina pokazuju različite trendove među kompanijama. Igman je dugo bio perjanica sektora, no od 2012. godine, kada je ostvarena rekordna dobit od 32 miliona KM, profit se postupno smanjivao. U 2022. godini dobit je iznosila 3,46 miliona KM, u prvoj polovini 2023. pala je na 2,5 miliona, dok je prvih šest mjeseci 2025. obilježeno gubitkom od čak 19,8 miliona KM. Razlozi se nalaze u inflaciji, rastu cijena sirovina zbog uvedenih Trumpovih carina, kursnim gubicima i otežanoj nabavci baruta zbog zabrane izvoza iz Srbije.  

Pretis je prošao obrnut put, nakon što je 2021. poslovao s gubitkom, 2022. je ostvario prihod od 54 miliona KM i dobit od 5,8 miliona, a 2024. godine prihodi su narasli na impresivnih 153,8 miliona KM. Međutim, uprkos rastu, kompanija se suočava s prijetnjom zatvaranja zbog internih problema i potrebe za stabilnim investicijama.

Unis Ginex se nametnuo kao najuspješniji primjer, s rekordnim prihodom od 62 miliona KM i dobiti od 11,4 miliona u 2022. godini, 19 miliona dobiti u 2023., te preko 100 miliona KM prihoda u 2024. godini. Njegova tržišna vrijednost je u junu 2025. porasla s oko 97 na 146 miliona KM, čime je prestigao i Igman i Pretis.

Binas iz Bugojna je 2024. zabilježio značajan skok dobiti na 6,1 milion KM, u odnosu na samo 276 hiljada godinu ranije. 

U vlasničkoj strukturi Igmana, osim Vlade FBiH, značajni udjeli pripadaju Raiffeisen banci kao skrbniku 33,18 posto, ZIF BONUS Sarajevo 10,27 posto i ZIF MI-GROUP Sarajevo 3,20 posto.

Sličan obrazac vidi se i u drugim kompanijama gdje manjinske udjele drže fondovi i privatni investitori, među kojima su istaknuti domaći biznismeni poput Halila Okovića, glavnog dioničara Unis Ginexa, te porodice Ahmetlić iz Tešnja povezane s Igmanom.

Depositphotos

 

Vlada je već ranije signalizirala namjeru da poveća svoj udio u ovim firmama, posebno u situacijama kada privatni dioničari nisu pratili ulaganja države, a premijer FBiH Nermin Nikšić je najavio angažman Komisije za vrijednosne papire kako bi se ta ulaganja priznala kroz jačanje državnog vlasništva.

Uz to, na stolu su i opcije dokapitalizacije i strateških partnerstava. Kao potencijalni investitor i partner spominje se američka kompanija Regulus Global, koja bi, osim kapitala, donijela i tehnološko znanje te pristup novim tržištima, posebno u razvoju Pretisa i Binasa.

Unis Ginex već ima konkretne ponude da postane suosnivač i suvlasnik fabrika u inozemstvu, uz transfer tehnologije i znanja, što bi otvorilo vrata većem izvoznom potencijalu i integraciji u globalni lanac vrijednosti. 

Cjelokupna slika pokazuje sektor s velikim potencijalom, ali i izazovima koji zahtijevaju strateški pristup od jačanja vlasničke kontrole države i privlačenja pouzdanih partnera, do modernizacije proizvodnje i diverzifikacije tržišta.  

Namjenska industrija FBiH tako ostaje važna poluga ekonomske i sigurnosne politike, a naredni potezi Vlade i investitora mogli bi odlučiti hoće li ovaj sektor ući u novu fazu rasta ili se suočiti s produbljivanjem postojećih problema. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar