Geopolitika gura bh. izvoz namjenske industrije i dionice kompanija u plus

Namjenska industrija Bosne i Hercegovine (BiH) iz godine u godinu sve više jača i svoje proizvode plasira na mnogobrojna tržišta širom svijeta, te predstavlja veliki potencijal države. Dobre podatke bilježi i zbog nestabilne geopolitičke situacije širom svijeta, a kompanije iz naše zemlje koje proizvode streljivo i naoružanje i od početka ove godine ostvaruju rekordne izvozne rezultate. Ovakvi rezultati pogoduju kompanijama i na berzi, pa je zabilježen i rast dionica. Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) objavila je kako je samo tokom prva dva mjeseca ove godine vrijednost izvoza vojne opreme dosegnula 91,2 miliona maraka. Riječ je o dvostruko većoj vrijednosti u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine, odnosno o razlici od 50 miliona maraka.  

U 2024. godini ukupna vrijednost izvoza vojnih tvornica u BiH bila je 561,5 miliona KM i veća je za 37,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a početni trend ove godine pokazuje kako će sve te brojke tokom 2025. biti znatno premašene.  

Vrijednost ovog izvoza iz BiH je tim značajnija jer naša zemlja ne proizvodi složene i skupe sisteme naoružanja, nego uglavnom streljivo koje je razmjerno jeftino, ali i sve traženije.  

Prema podacima UIO-a, tokom dva mjeseca ove godine najtraženiji proizvodi iz BiH bili su bombe, granate, torpeda, mine, rakete, vojno streljivo i dijelovi.  

Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Češku, Sjedinjene Američke Države, Saudijsku Arabiju te u Srbiju.  

Najznačajnije kompanije bh. namjenske industrije su Igman iz Konjica, Pretis, Unis Ginex, Binas Bugojno, Pobjeda Technology Goražde, Pobjeda-Rudet Goražde, Kosmos Banja Luka, Orao Bijeljina i Zrak Teslić.  

Igman je po prihodima najveća domaća kompanija iz oblasti namjenske industrije. Ova kompanija ostvarila je značajan porast prihoda u 2024. godini, dostigavši ukupne prihode od približno 179 miliona KM. Ovo predstavlja rast od 33,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada su prihodi iznosili oko 134 miliona KM. 

Međutim, uprkos rastu prihoda, neto dobit kompanije je opala. U 2024. godini neto dobit iznosila je oko 1,6 miliona KM, što je pad u odnosu na 2,7 miliona KM iz 2023. godine. Ovaj pad dobiti pripisuje se povećanju rashoda, koji su porasli za 35,4 posto u 2024. godini, dostigavši 177,1 milion KM. Porast rashoda uglavnom je rezultat povećanih troškova sirovina i materijala, plata i ostalih ličnih primanja, kao i troškova usluga.  

Najveća izvozna tržišta kompanije Igman uključuju Sjedinjene Američke Države, Egipat, Saudijsku Arabiju, Tursku, Irak i Maleziju. Vlada FBiH najveći je dioničar s udjelom od 51 posto. Drugi najveći dioničar s oko trećinom vlasništva u Igmanu je porodica Ahmetlić, koja stoji iza kompanije Hifa Petrol. 

Kompanija Pretis iz Vogošće u prošloj godini ostvarila je prihode od čak 153,8 miliona maraka. U odnosu na godinu ranije prihodi su udvostručeni, čime je kompanija doživjela ekspanziju. Većinski vlasnik Pretisa je Federacija BiH sa 51 posto dionica. Prošle godine je firma Sikto d.o.o. Sarajevo stekla udio od 41,53 posto. Vlasnik ove firme je kompanija Sitko Acquisition iz Delawarea iz SAD-a. 

Prihodi Unis Ginexa prvi put su premašili sto miliona KM u prošloj godini. Kompanija bilježi i manji broj rashoda sa 57,4 miliona na 62,8 miliona maraka. Većinski vlasnik s 51 posto dionica je Federacija BiH, dok je drugi najveći dioničar goraždanski biznismen Halil Oković, koji je ujedno i vlasnik firme Okac. 

Jedina bugojanska kompanija namjenske industrije Binas u prošloj godini je ostvarila neto dobit od 6,1 milion maraka. Godinu ranije dobit je bila 276 hiljada maraka. Jedna je od vodećih domaćih kompanija iz oblasti namjenske industrije i bavi se proizvodnjom eksploziva. 

Kada govorimo o njenim vlasnicima, Federacija BiH je većinski vlasnik s 51 posto dionica, dok je drugi najveći dioničar sa 25,6 posto dionica firma Sikto d.o.o. Sarajevo.  

Kompanija Pobjeda Technology Goražde (PTG) ostvarila je prošle godine pad prihoda i dobiti. Dobit je iznosila 4,5 miliona, za razliku od godinu ranije, kada je bila 5,3 miliona maraka. Kompanija se bavi proizvodnjom municije i u privatnom je vlasništvu. 

Kompaniju od 2023. godine vode biznismeni Hamid Pršeš i Halil Oković, koji imaju značajne udjele i u Unis Ginexu. Ranije je većinski vlasnik PTG-a bila američka firma Grasso Holdings INC. 

Pobjeda-Rudet Goražde u prošloj godini bilježi rast prihoda, ali i rashoda. Vlasnik ove goraždanske kompanije je turska firma Kirlioglu Kimya Sanayi ve Ticaret Anonim Sirketi. 

Kompanija se bavi proizvodnjom inicirajućih sredstava za civilnu upotrebu, proizvode detonatore, detonirajuće štapine i kapisle. 

Rast izvoza i rast cijena dionica

Izvoz namjenske industrije BiH prošle godine iznosio je 561,5 miliona KM i veći je za 37,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za 76,7 posto, te iznosio 146,2 miliona KM. 

Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 493,22 posto, koliko je iznosila 2023. godine, na 384,04 posto, što znači da se BiH više oslanja na uvoz, iako je i dalje veliki neto izvoznik, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. 

Bloomberg Adrijin analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Mihael Blažeković kazao nam je da rast izvoza prati i rast cijena dionica vojne industrije, koje su rasle u prosjeku 30 posto na Sarajevskoj berzi (Binas, Unis, Pretis, Igman) u posljednjih godinu dana, dok je evropski indeks vojne industrije u istom razdoblju porastao za 47 posto.

Treba napomenuti da je Pretis jedina odbrambena kompanija iz regije koja je dio najlikvidnijih berzovnih indeksa.  

"Ova kompanija u poređenju s evropskim odbrambenim indeksom ima izuzetno nizak PE i njena vrijednost na tržištu je znatno ispod knjigovodstvene vrijednosti. Pretis također posluje s boljom EBITDA maržom od prosjeka evropskog sektora", kaže. 

Prema njegovom mišljenju, ključni problem burzovnih vojnih kompanija na Sarajevskoj berzi ostaje izrazita nelikvidnost te ne očekujemo značajnije pomake cijene navedenih kompanija, iako su mogući pojedini blok prometi, ako se pojave zainteresirani kupci. 

Kada govorimo o izvozu ovih kompanija, glavni izvozni proizvodi iz BiH su municija i eksplozivi na koje se odnosi više od 65 posto ukupnog izvoza, vojno oružje i dijelovi oko sedam posto, te barut i detonirajući štapini više od 27 posto. 

Indija, Indonezija, Bangladeš i Filipini nova izvozna tržišta

Prema analizi VTKBiH, glavni kupac vojne opreme iz BiH i dalje ostaju Sjedinjene Američke Države, u koje je izvezena roba u vrijednosti od 136,4 miliona KM, što je više za 30,53 posto, a slijede zemlje EU kao što su Češka, Slovačka, Bugarska, Njemačka i Poljska, koje sve više učestvuju u kupovini ovih proizvoda iz BiH. 

"Bliski istok ostaje važan, i to Saudijska Arabija, Irak, Egipat, ali su neke arapske zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata ispale s liste najvećih kupaca", naveli su iz Komore i dodali da azijsko tržište raste, odnosno Indija, Indonezija, Bangladeš i Filipini su nova izvozna tržišta. 

Kada je riječ o uvozu, najzastupljenija je Srbija, koja čini 41,59 posto ukupnog uvoza, zatim Hrvatska 18,54 posto, što ukazuje na regionalnu povezanost u vojnoj industriji. 

Iz Vanjskotrgovinske komore kažu da rast uvoza sirovina i komponenti pokazuje da BiH širi kapacitete i nastoji zadovoljiti povećane narudžbe. 

"Sve bolje poslovne uspjehe industrije namjenske proizvodnje BiH je zasigurno omogućila povećana potražnja na svjetskom tržištu. Ova grana industrije, ako izuzmemo 2020. godinu i pad uzrokovan pandemijom, bilježi konstantan rast", navedeno je u analizi. 

Iz Komore su naveli da su kapaciteti postojećih kompanija puni, kao i da su neophodna daljnja ulaganja i investiranje u širenje kapaciteta i novi proizvodni program kako bi i izvozni rezultati bili bolji. 

Prema analizi, ovome svjedoči sporiji rast izvoza i izjave većine kompanija da su im proizvodni kapaciteti popunjeni i za ovu godinu.