Izvoz u SAD preko 200 miliona KM, dominira namjenska industrija

Nova američka administracija na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom najavila je uvođenje carina na uvoz robe iz Evropske unije u Sjedinjene Američke Države, što može imati dalekosežne posljedice na svjetsku trgovinu. Iako SAD ne spada među najznačajnije vanjskotrgovinske partnere Bosne i Hercegovine, posljedice uvođenja carina i mogućeg trgovinskog rata između SAD-a i EU će se svakako osjetiti i u našoj zemlji.  

Svaka promjena u trgovinskim politikama globalnih sila može se negativno odraziti na bh. industriju, investicije i zaposlenost. BiH je naslonjena na tržište Evropske unije, te se oko 73 posto vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje odvija upravo sa članicama bloka, dok se tek oko jedan posto odnosi na SAD.

Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i SAD-a, ona je u posljednjih 10 godina porasla za 71 posto. Međutim, zanimljiva  je sama struktura bh. izvoza u SAD.  

"Podaci pokazuju da smo u 2024. uglavnom izvozili proizvode namjenske industrije, na koju se odnosi više od 70 miliona ukupnog izvoza. S druge strane, iz SAD-a najviše uvozimo sirovinu za namjensku industriju - barut. Vrlo mali dio toga se odnosi na realnu ekonomiju, što je velika razlika u odnosu na razmjenu s EU", pojasnio je Slaviša Ćeranić, direktor sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) u emisiji Zoom In Bloomberg Adria TV.

Bitno je istaći da je BiH do kraja 2020. godine bila korisnica Općeg sistema preferencijala (GSP) koji je prestao važiti, a čije ponovno odobravanje zavisi isključivo od odluke Kongresa SAD. To je sistem u kojem SAD daje jednostrane carinske povlastice razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, a navedeni program osiguravao je bescarinski tretman za 3.500 proizvoda iz BiH. Ukidanje sistema dodatno je opteretilo bh. kompanije koje izvoze u SAD. Iz tog razloga postavlja se pitanje kako će se moguće uvođenje carina EU odraziti na BiH.  

Ćeranić ističe da bi uvođenje carina i drugih mjera na evropsku robu ostavilo posljedice i na BiH, pri čemu bi pojedine industrije zasigurno osjetile snažnije udare. BiH zavisi od njemačkog tržišta, a koliki ćemo udar osjetiti, zavisi od same strukture izvoznih kompanija - je li riječ o kompanijama koje finalne proizvode direktno plasiraju na tržište EU ili je riječ o kompanijama koje plasiraju proizvode koji se ugrađuju u druge proizvode koje EU izvozi na američko tržište.

"Većina našeg izvoza konzumira se na EU tržištu i u tom slučaju taj udar ne bi trebao biti veliki. Međutim, automobilska, metalska i mašinska industrija izvoze proizvode koji se ugrađuju u finalni proizvod koji se iz EU izvozi u SAD, što znači da će te industrije biti najviše pogođene", kazao je Ćeranić.

Da će Trumpove carine na EU vozila ostaviti negativne posljedice na bh. autoindustriju, ranije je za Bloomberg Adriju potvrdio Armin Hodžić, voditelj Grupacije automobilske industrije BiH (GAI BiH) pri Privrednoj komori Federacije BiH. Kazao je da bi se, uzimajući u obzir to da gotovo svi svjetski automobilski brendovi imaju proizvodnju i na američkom tržištu, proizvodnja vozila i komponenti povećala na lokalnom SAD tržištu, dok bi se samo one komponente koje se nikako ne proizvode u SAD-u, a proizvode u Evropi, uvozile po povećanim cijenama iz Evrope.

"Samim tim, isporuke komponenti proizvedenih u BiH za automobilske brendove Evrope bi se drastično smanjile. Prvenstveno zbog zatvaranja američkog tržišta, ali i smanjene potrebe za vozilima u Evropi", kazao je on.

Dodao je da, ako bi se obim proizvodnje komponenti smanjio, to bi mogla biti šansa za korekciju cijena s obzirom na to da manje serije proizvodnje u većini slučajeva podižu jedinične cijene.

Ćeranić naglašava da je sigurno da će EU odgovoriti recipročnim mjerama, što će pogoršati vanjskotrgovinsku razmjenu. Pojašnjava da carine kao instrument u ekonomskoj politici imaju za cilj da zaštite domaću proizvodnju. Međutim, rezultati uvođenja carina u Trumpovom prvom mandatu, a poslije i za vrijeme administracije Joea Bidena, pokazali su da su te mjere imale negativan efekt na američku zaposlenost i produktivnost.

"Kompanije koje posluju u ovom sistemu će sigurno finalnu cijenu zbog carina preliti na potrošače. Istraživanja pokazuju da će automobilska industrija biti najviše pogođena i cijena automobila će na američkom tržištu porasti za nekih 3.000-5.000 dolara", dodao je Ćeranić.

 

BiH bez strategija i alternativa

Nažalost, prema Ćeranićevim riječima, činjenica da BiH čini svega 0,05 posto svjetske ekonomije govori da se trenutno ne može puno uraditi kako bi kompanije i cijela privreda neutralizirali negativne posljedice uvođenja carina.

"Trenutno nemamo puno izbora i uticaja na globalne ekonomske tokove. Treba da sagledamo situaciju s obzirom na to da je neizvjesnost poslovnih i političkih prilika jedina sigurna u narednim godinama. Ono što možemo uraditi jeste da pokušamo diverzificirati tržište ili proizvode, te da nastojimo kreirati adekvatne politike kako bismo ublažili ove negativne efekte", kazao je Ćeranić.

Dodao je da je vrlo teško procijeniti šta se može očekivati u narednom periodu, posebno u kontekstu toga da je Trump odgodio uvođenje carina Meksiku i Kanadi za 30 dana.

"Prvo moramo sagledati kakav će biti obim tih carina, pa tek onda možemo dati neke projekcije", dodao je.

Isto pitanje iz Federalnog parlamenta upućeno je i Vladi Federacije BiH.

"Evidentno je da bi najavljene mjere, ako se uopće usvoje, neposredno, odnosno posredno, imale određen uticaj i na ekonomiju BiH. Naime, iako SAD nije jedno od glavnih izvoznih tržišta za BiH, odnosno FBiH i ne pripada skupini od deset zemalja u koje BiH najviše izvozi, činjenica je da se izvoz iz BiH u ovu zemlju svake godine povećava. Tako prema podacima Federalnog zavoda za statistiku vrijednost izvoza FBiH u SAD iznosi 148.314.000 KM s tendencijom rasta", naveo je u odgovoru Amir Hasičević, federalni ministar trgovine.

Dodao je da, s obzirom na to da iz SAD-a najavljuju carine u iznosima od 10 do 20 posto na sve, odnosno na određene kategorije proizvoda iz EU, ostaje vidjeti koliko će se ove izjave realizirati. Kazao je da su u periodu od 2107. do 2021. u kontekstu sličnih najava uvedene carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij iz EU. On smatra da bi na posredan način moglo biti refleksije i na BiH, imajući u vidu vanjskotrgovinsku razmjenu s EU.

Cijeli Zapadni Balkan osjetit će posljedice

Uvođenje carina na EU proizvode u istoj mjeri odrazit će se i na zemlje regije. Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije, kazao je za Zoom In da će carine biti direktni udar na konkurentnost EU privrede.

"Ako konkurentnost EU privrede nastavi opadati, to će dodatno smanjiti potražnju za proizvodima iz Srbije i općenito Zapadnog Balkana. Najznačajniji izvozni proizvod su autodijelovi, a u 2024. za oko 3,5 posto je opao izvoz te robe na tržište Njemačke. Zabilježen je i značajan pad direktnih stranih investicija", kazao je Stanić.

On naglašava da bi povezivanje regije i dodatna integracija u prostor evropske privrede značajno doprinijeli zaštiti ekonomija regije.

"Nedavno je u Briselu održan sastanak na kojem je istaknuta želja da se u narednih pet godina EU kompletira. Iako to zvuči optimistično, zašto ne vjerovati, jer bi upravo to najviše doprinijelo privredi regije i time bi se smanjio politički rizik, što je jedan od ograničavajućih faktora za strane investitore", kazao je Stanić.