Američki predsjednik Donald Trump počeo je da ispunjava svoje predizborno obećanje o uvođenju visokih carina zemljama s kojima SAD bilježi trgovinski deficit, izazvavši time burne reakcije širom svijeta, koji se nalazi na ivici sveopšteg trgovinskog rata. Međutim, uvođenje carina na svu uvezenu robu iz Meksika i Kanade je u posljednji čas odgođeno za mjesec dana.
Inače, u utorak je trebalo da stupe na snagu carine od po 25 odsto na robu iz te dvije susjedne države, ali Trump je poslije razgovora s meksičkom predsjednicom Claudiom Sheinbaum i Justinom Trudeauom, kanadskim premijerom u ostavci, odluku odgodio za 30 dana. Kako je ranije rekao, sankcije će biti na snazi sve dok se ne zaustavi priliv migranata i ilegalnog fentanila u SAD-u. Planirano je uvođenje carina od 10 odsto na kinesku robu i trebalo bi da u utorak stupe na snagu.
Tri pogođene zemlje, iz kojih je ukupno došlo više od 40 odsto robe koju su Sjedinjene Američke Države uvezle prošle godine, ranije su najavile kontramjere. Trump, pak, sličnim potezima prijeti Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji, što je već dovelo do komešanja na evropskim berzama i pada vrijednosti akcija evropskih kompanija, budući da se, kako kažu pojedini analitičari, u vazduhu osjeća miris sveopšteg trgovinskog rata.
Jim Lo Scalzo/EPA/Bloomberg
Sve poskupljuje
Kanada, Meksiko i Kina su tri najveća trgovinska partnera SAD-a, tako da se očekuje da ove mjere u prvi mah direktno pogode i američka domaćinstva, jer bi mogle da dignu cijenu uvozne robe. Riječ je o širokom spektru artikala, od povrća i voća, preko piva, žestokih pića i živine, do drvne građe, čelika i automobila.
Prema prvim procjenama američkih ekonomista, uvozne kompanije sa sjedištem u SAD-u povećale bi cijene kako bi apsorbovale bar dio dodatnih troškova. U najgorem slučaju, potencijalni ekonomski uticaj mogao bi da iznosi oko 835 dolara po osobi, ili 3.242 dolara za četvoročlanu porodicu, procjenjuje ING na osnovu najnovijih kvartalnih podataka o trgovini.
"Uticaj se ne bi osjetio odmah, ali će doći do smanjenja potrošačke moći na srednji i dugi rok", rekao je James Knightley, glavni međunarodni ekonomista u ING-ju.
Osim toga, analitičari ukazuju i na to da bi ove carine ugrozile proizvodnju automobila širom Sjeverne Amerike i dovele do još viših cijena, koje su već sada među rekordnim.
Bloomberg
"Sa 25 odsto (carine), apsolutno niko u našem poslu nije profitabilan na duge staze", rekao je za Bloomberg Flavio Volpe, predsjednik Kanadskog udruženja proizvođača automobilskih dijelova.
Carine će ovoj industriji dodati 60 milijardi dolara troškova, pokazuje istraživanje konsultantske kompanije AlixPartners, od kojih će se većina vjerovatno prenijeti na potrošače. Na kraju lanca snabdijevanja za potrošače, prosječna cijena novog automobila mogla bi da poraste za oko 3.000 dolara, kažu analitičari Volfe Researcha.
Kanadske carine na američko pivo
Koliko bi ove carine mogle da budu veliki udar na Kanadu i Meksiko, možda najbolje ukazuje podatak da SAD trenutno kupuje 83 odsto ukupno izvezene meksičke robe, kao i 76 odsto ukupnog kanadskog izvoza. Iako bi kanadski energenti imali nižu stopu carine, od 10 odsto, i to će se osjetiti, jer najnoviji zvanični trgovinski podaci za period između januara i novembra 2024. ukazuju na to da 61 odsto nafte uvezene u SAD dolazi iz Kanade.
Očigledno je da bi sve ovo moglo da ima uticaja i na poslovanje američkih izvoznika.
Kanadski premijer u ostavci Justin Trudeau promptno je najavio kontracarine od 25 odsto na američku robu u vrijednosti od 107 milijardi dolara, dok je meksička predsjednica Claudia Sheinbaum obećala carinske i necarinske kontramjere.
"Mi ovo nismo željeli ni tražili, ali ćemo odbraniti Kanadu i Kanađane", rekao je Trudeau na konferenciji za novinare, na kojoj je saopšteno da će pod carinama biti artikli proizvedeni u SAD-u, kao što su pivo, vino, viski, voće i voćni sokovi, povrće, parfemi, odjeća i obuća, kućni aparati, sportska oprema, namještaj, kao i svi ostali proizvodi od drveta i plastike.
Trudeau je odbacio Trumpovu tvrdnju da zajednička granica predstavlja bezbjednosnu zabrinutost, rekavši da iz Kanade dolazi manje od jedan odsto fentanila koji ulazi u SAD. I meksička predsjednica je odbacila optužbe da je meksička vlada u savezu s narko-kartelima, dodavši da i Washington treba da učini više da obuzda priliv ilegalnog oružja u Meksiko.
"Problemi se ne rješavaju uvođenjem carina, već razgovorom", rekla je ona.
Ekonomisti procjenjuju da bi ove carine naredih pet godina mogle da smanje BDP Meksika za 12,5 odsto, a Kanade za 7,5 odsto.
Kina još odmjerava protivmjere
Za razliku od lidera Kanade i Meksika, kineski predsjednik Xi Jingping je duboko udahnuo prije nego što je njegova nacija objavila bilo kakvu konkretnu odmazdu.
Reakcija Kine – koja je došla usred jednonedjeljnog praznika Lunarne nove godine – bila je blaža, kao što je bilo tipično u toku Trumpovog prvog mandata. Kinesko ministarstvo trgovine izdalo je saopštenje u kojem je izrazilo snažno "nezadovoljstvo" i obećalo "odgovarajuće protivmjere", bez detaljnijeg objašnjenja izuzev najave da će podnijeti žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Osim recipročnih carina, Kina ima niz mogućih odgovora, poput kontrole izvoza kritičnih minerala i ograničenja pristupa tržištu nekim američkim firmama.
Bloomberg Economics procjenjuje da bi Trumpov početni namet mogao da uništi 40 odsto kineskog izvoza robe u SAD, ugrozivši 0,9 odsto kineskog BDP-a.
Za razliku od ranije, kada je Kina bila glavna Trumpova meta u trgovinskom ratu, Trump je sada napao i najbliže saveznike, a prijeti da će to učiniti i EU. To Kini daje priliku da ojača trgovinske veze s drugim zemljama i tako pomogne svojim izvoznicima da zadrže konkurentsku prednost.
Evropa traži kompas
I dok u evropskoj štampi pljušte zamjerke na dokument "Kompas konkurentnosti", u kojem je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sažela planove za smanjenje birokratije i podsticanje inovacija kako bi se zaustavio ekonomski pad EU i pomoglo privredi da se izbori s američkom i kineskom konkurencijom, Trump prijeti carinama.
"I Ujedinjeno Kraljevstvo je van reda, ali mislim da se to može riješiti. Ali Evropska unija, to što su uradili je zvjerstvo", rekao je Trump, optužujući EU za preveliki suficit u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om i najavljujući da će "definitivno" povećati carine na robu iz EU, i to "prilično uskoro". "Tretiraju nas veoma, veoma loše."
U ekonomskoj krizi i finansijski iznurena ratom u Ukrajini, EU bi i bez Trumpovih kaznenih carina teško pronašla "kompas" za ekonomski oporavak.
Bloomberg
Njemački kancelar Olaf Scholz je, dolazeći na neformalni sastanak lidera EU u Briselu, izjavio da je EU dovoljno jaka da reaguje na sve američke carine. Za razliku od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je rekao da, ako je napadnuta, Evropa "mora da reaguje", Scholz je bio oprezniji, ističući da bi "cilj trebalo da bude saradnja između EU i SAD-a", te da će obje strane imati koristi od razmjene dobara i usluga.
"Ako carinska politika sada to otežava, to bi bilo loše za SAD, ali loše i za Evropu", rekao je Scholz.
Ono što je očigledno jeste da Trump ovim potezima nastoji da suštinski promijeni ekonomsku kartu svijeta tako da, ne samo smanji američki deficit, već i napravi višak u trgovinskoj razmjeni, kako s Kanadom i Meksikom, tako i s Kinom i EU. Kako kaže, time želi da spriječi "iskorišćavanje Amerike".
Međutim, ovi potezi ubrzano vode u zaoštravanje sveukupnog trgovinskog rata u kojem se mogu očekivati i nove necarinske barijere, kao što su ograničenja uvoza i strože carinske procedure, potom daljnji prekid dosadašnjih lanaca snabdijevanja, ali i mogući ozbiljni poremećaji na globalnim tržištima robe, posebno u energetici, poljoprivredi i prerađivačkoj proizvodnji.
Američke carine Evropskoj uniji pogađaju i Srbiju
Budući da u EU odlazi 70 odsto srpskog izvoza, sve to će imati i negativan uticaj i na Srbiju, i to na dva načina. Kako objašnjava pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije Bojan Stanić, jedan je posredan, jer ako SAD uvede dodatne carine na robu iz EU, to će uticati na dodatni pad konkurentnosti evropske privrede i njeno daljnje usporavanje, a samim tim i smanjenje tražnje generalno za proizvodima iz Srbije.
Drugi problem je, objašnjava on za Bloomberg Adriju, to što bi EU mogla da uvede kvote za uvoz kao vid kontramjere, što je bio slučaj 2018. godine, kada je Amerika uvela carine na uvoz kritičnih metala, pa se taj kineski čelik i svi drugi metali, koji su trebali da idu u Ameriku, počeli da se prelivaju u evropsku privredu.
"EU je tada, da bi zaštitila svoju privredu, uvela kvote na uvoz čelika, koja je pogodila i Srbiju iako je imala sporazum o slobodnoj trgovini. Mi vjerujemo, ako se sada uvedu carine na veći asortiman robe iz EU, na sličan način EU će pokrenuti neke kontramjere, koje mogu takođe uključivati kvote na uvoz određenih proizvoda iz Srbije", kaže Stanić i ističe da u sagledavanju ovog problema "nije bitan naš direktan izvoz u Ameriku, nego naš izvoz u EU". S Amerikom nemamo toliko veliku robnu razmjenu, već najviše izvozimo usluge informacionih tehnologija.
Stanić ističe da bi ovim najviše bile pogođene firme iz metalske, automobilske i hemijske industrije, koje su najznačajnije izvozne grane i pokrivaju oko 60 odsto srpskog izvoza.
.webp){kind=icon}
