Nakon što je tokom svoje predizborne kampanje obećao uvođenje niza carina na uvoz u Sjedinjene Američke Države, predsjednik Donald Trump je počeo s carinama od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika.
Također je tokom kampanje obećao podizanje carina na 60 posto za robu uvezenu iz Kine, najveće svjetske proizvodne nacije i na 20 posto za robu iz ostatka svijeta. Njegova bi se ograničenja mogla pokazati najstrožijim za američku vanjsku trgovinu od 1930-ih.
Koliko su radikalni Trumpovi prijedlozi carina?
Neke američke carine već se približavaju ili čak premašuju nivoe koje su zamislili Trump i njegovi savjetnici. Ali to se odnosi samo na odabrane kategorije robe. Nametnuti ih u cijelosti bilo bi veliko odstupanje.
Trenutno, prema Uredu američkog trgovinskog predstavnika, prosječna trgovinski ponderirana carinska stopa za industrijsku robu – koja čini 94 posto vrijednosti američkog uvoza robe – iznosi dva posto. Polovica industrijske robe ulazi u zemlju bez carine.
Trumpovi tarifni planovi doveli bi stope na najviše nivoe u posljednjim decenijama | Prosječni nivoi carina na robu prema različitim scenarijima/Bloomberg
Prema analizi Bloomberg Economicsa, Trumpovi tarifni prijedlozi izneseni tokom kampanje doveli bi prosječne namete u SAD-u na nivo kakav nije viđen od početka 20. stoljeća.
Šta Trump pokušava postići?
Scott Bessent, Trumpov ministar finansija, dao je naznake o tome kako bi predsjednik mogao primijeniti nove carine tokom saslušanja pred Senatom početkom januara.
Bessent, bivši upravitelj hedge fonda koji je pomogao svom bivšem šefu Georgeu Sorosu da se kladi protiv valuta drugih zemalja, rekao je senatorima da bi Trump mogao koristiti carine na tri načina: da ispravi nepoštenu trgovinsku praksu (za koju je Trump rekao da će revitalizirati američku industriju), za povećanje prihoda saveznog budžeta (važno za finansiranje Trumpovih planova o proširenju poreznih olakšica iz 2017.) i kao pregovarački alat u međunarodnim odnosima umjesto sankcija, za koje Trump smatra da su previše korištene.
Oživljavanje američke proizvodnje
Trump je govorio o korištenju carina kako bi se revitalizirala proizvodnja i spriječilo da druge zemlje "potkradu" SAD zbog trgovinske neravnoteže. Predložio je kombinaciju carina i poticaja, poput ubrzanog odobrenja dozvola, kako bi privukao kompanije da otvore pogone u SAD-u. Tokom svog prvog predsjedničkog mandata uveo je nekoliko krugova carina na kinesku robu, čiji se učinci još uvijek procjenjuju.
Mnogi ekonomisti vjeruju da su te carine djelovale kao porez na američke potrošače i usporile ekonomski rast SAD-a. Domaći proizvođači ne reagiraju uvijek brzo kako bi počeli proizvoditi robu koja je pogođena carinama, a ako zemlja koja ih uvodi nema alternativni domaći izvor, cijene te robe mogu porasti.
No, Trump ne gubi entuzijazam.
"Oporavit ćemo kompanije", rekao je tokom intervjua s glavnim urednikom Bloomberga Johnom Micklethwaitom u Ekonomskom klubu u Chicagu u oktobru. "Još ćemo dodatno smanjiti poreze za kompanije koje proizvode u SAD-u. Zaštitit ćemo te kompanije jakim carinama".
Trump je govorio o korištenju carina za revitalizaciju američke proizvodnje/Bloomberg
Trump je rekao da je počeo koristiti carine kako bi obnovio američku ekonomiju tokom svog prvog mandata kada je pandemija Covid-19 pomrsila njegove planove. Njegov kandidat za ministra trgovine Howard Lutnick izrazio je uvjete rasprave kao "poštovanje" nasuprot "nepoštovanju" tokom svog saslušanja pred Senatom, rekavši senatorima: "Američki saveznici i protivnici nas podjednako iskorištavaju, ne poštuju nas i volio bih vidjeti kraj tome".
Povećanje prihoda
Prihodi od carina mogli bi pomoći u finansiranju Trumpovih obećanih poreznih olakšica. Trump želi produžiti smanjenja poreza na dohodak koja su odobrena 2017. tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, od kojih mnoga ističu krajem 2025. Čak je iznio prijedloge za proširenje tih poreznih olakšica, primjerice izuzimanjem napojnica i prihoda od socijalnog osiguranja od oporezivanja. Također namjerava smanjiti stopu poreza na dobit na 15 posto s 21 posto.
Očekuje se da će ove mjere dovesti do gubitka državnih prihoda od 4,6 biliona dolara tokom deset godina. Ako se Trumpove carine provedu u potpunosti, mogle bi prikupiti između 2,5 i tri biliona dolara u istom razdoblju, prema procjenama Bessenta. Yale's Budget Lab, nestranački istraživački centar za politiku, procjenjuje da bi carina od 10 posto za cijelu industriju i carina od 60 posto na kinesku robu prikupila 2,6 biliona dolara u sljedećih 10 godina. Međutim, računa se da bi odmazda drugih zemalja mogla smanjiti ukupnu globalnu trgovinu i time smanjiti taj prihod za čak četvrtinu.
Carine kao diplomatsko oružje
Trump je postao skeptičan prema sankcijama jer odvraćaju druge zemlje od korištenja dolara, a carine vidi kao način sticanja pregovaračke prednosti, kaže Bessent.
Ponavljajući svoj plan za carine na uvoz iz Meksika i Kanade, Trump je naveo protok fentanila i "ljudi" preko njihovih granica u SAD, kao i njihove velike trgovinske suficite sa SAD-om.
Nedavni sukob s Kolumbijom oko repatrijacijskih letova s nelegalnim migrantima doveo je do prijetnji carinama, zabranama putovanja, viznim ograničenjima i sankcijama. U jednom trenutku činilo se da je trgovinski rat između SAD-a i jednog od njegovih najbližih saveznika u Latinskoj Americi neizbježan. Tada je Trump povukao svoju prijetnju nakon što je postignut dogovor dviju zemalja. Bijela kuća proglasila je pobjedu rekavši da je Kolumbija "pristala na sve uvjete predsjednika Trumpa" i da će prihvatiti deportirane osobe u američkim vojnim avionima. Iz Kolumbije su, međutim, rekli da su se deportirani vratili kolumbijskim vojnim avionom.
Je li Trumpov pristup nov?
SAD je oporezivao uvoz tokom većeg dijela svoje historije prije nego što je uglavnom napustio tu politiku počevši od 1930-ih, kada su vladini čelnici prihvatili ideju slobodne trgovine.
Veliki razlog za to bila je reakcija na Smoot-Hawleyjev zakon iz 1930. godine, koji je doveo do povećanja carina od otprilike 20 posto. Taj je zakon trebao pomoći u ublažavanju učinaka Velike depresije, ali je na kraju pogoršao situaciju. Nakon toga je započelo razdoblje globalne liberalizacije trgovine, koje je kulminiralo osnivanjem Svjetske trgovinske organizacije 1995. Tokom tog perioda, carine su postale neprihvatljive unutar Republikanske stranke.
Najizloženiji | Meksiko, Kanada i Vijetnam izgledaju ranjivi u trgovinskom ratu sa SAD-om/Bloomberg
One su se vratile tokom Trumpovog predsjedničkog mandata 2017-2021., kada ih je koristio kako bi oživio američku industriju i suprotstavio se onome što SAD smatra nepoštenom trgovinskom praksom Kine. Predsjednik Joe Biden nastavio je trend.
U još jednom od svojih prvih poteza po povratku na dužnost, Trump je naredio da se planina na Aljasci preimenuje u "Mount McKinley", odražavajući njegovo divljenje prema 25. predsjedniku koji je "zagovarao carine kako bi zaštitio američku proizvodnju, potaknuo domaću proizvodnju i proširio industrijalizaciju i globalni uticaj SAD-a".
.webp){kind=icon}
