Odbrambena industrija BiH: Rast usporio, izvoz pao 15 posto

Odbrambeni sektor jedan je od najzanimljivijih sektora za ulaganje posljednjih nekoliko godina. Od startup investicija, spajanja i preuzimanja radi ostvarivanja ekonomije obima, do ulaganja na berzi, odbrambena industrija postala je vruća roba za kompanije, institucionalne investitore, ali i male ulagače.

Bosna i Hercegovina ima relativno velik sektor odbrambene industrije koji je bio dobro pozicioniran da na tom globalnom trendu postane jedan od novih motora rasta domaće ekonomije. U ovoj analizi gledamo rezultate četiri veća igrača izlistana na Sarajevskoj berzi: Binasa, Unis Ginexa, Igmana i Pretisa. Nakon nekoliko godina snažnog rasta, uz prosječnu godišnju stopu rasta izvoza oružja i eksploziva od gotovo 30 posto, ove godine došlo je do usporavanja. U prvih sedam mjeseci 2026. izvoz namjenske industrije pao je oko 15 posto na godišnjem nivou, na približno 300 miliona KM.

Binas je u prvom polugodištu 2026. zabilježio osjetno slabije rezultate nego godinu ranije. Prihodi su pali oko 20 posto, s 26 na 21 milion KM, dok je neto dobit više nego prepolovljena, s približno pet na dva miliona KM. Slabije polugodište dolazi nakon vrlo snažne 2025., kada je Binas povećao prihode 42 posto, na oko 63 miliona KM, a neto dobit više nego udvostručio, na 15 miliona. Dionicom se ove godine nije trgovalo.

Ginex je također u prvom polugodištu zabilježio pad, ali je zadržao vrlo visoku profitabilnost. Prihodi su smanjeni oko sedam posto, sa 44 na 41 milion KM, dok je neto dobit pala oko 25 posto, sa 17 na 12 miliona KM, ali kompanija je i dalje ostvarila neto maržu od oko 30 posto. Snažna finansijska pozicija omogućila je Ginexu da krajem juna odobri isplatu 10 miliona KM dividende iz dobiti za 2025., odnosno 63 KM po dionici, što predstavlja dividendni prinos od 5,6 posto. Rezultati tako nastavljaju trend iz 2025., Ginex ostaje vrlo profitabilan, ali su prihodi i dobit ispod rekordnih nivoa iz prethodnih razdoblja. Dionica je od početka godine porasla oko osam posto.

Pretis je u prvih šest mjeseci 2026. ostvario 52 miliona KM prihoda i neto dobit od 13 miliona KM, što pokazuje nastavak oporavka nakon problema iz prethodnih godina. Međutim polugodišnji izvještaj kao usporedni period navodi cijelu 2025., kada je kompanija ostvarila 151 milion KM prihoda od kupaca. Dionica je od početka godine u minusu oko devet posto.

Igman je u prvom polugodištu 2026. pokazao prve znakove oporavka nakon vrlo slabe 2025. Prihodi od prodaje pali su oko 11 posto, na 54 miliona KM. Unatoč slabijim prihodima kompanija se vratila u dobit te je nakon gubitka od gotovo 20 miliona KM u istom razdoblju prošle godine ostvarila neto dobit od dva miliona KM. Poboljšanje rezultata prvenstveno dolazi s troškovne strane. Poslovni rashodi smanjeni su sa 79 na 59 miliona KM, dok je kompanija nakon problema s nabavom baruta tokom 2025. uspjela održati kontinuitet proizvodnje i ispunjavati ugovorene obaveze prema kupcima. Operativni novčani tok bio je pozitivan, oko osam miliona KM. Dionicom se nije trgovalo ove godine.

Promjena raspoloženja dogodila se i na evropskom tržištu odbrambenih dionica. Nakon snažnog rasta prethodnih godina, došlo je do korekcije. Dionica njemačkog Rheinmetalla od početka godine potonula je gotovo 50 posto, nedavno izlistani češki CSG oko 40 posto, dok je dionica talijanskog Leonarda izgubila oko 15 posto vrijednosti. Dio ulagača odlučio je realizirati dobit, dok su drugi počeli postavljati važnije pitanje, kada će se velike državne narudžbe pretvoriti u veće prihode i dobit. U dodjeli višemilionskih državnih ugovora neke su kompanije pritom izašle kao dobitnici, a neke kao gubitnici. Makro trend povećanja odbrambene potrošnje nije nestao, ali ulagači su nakon početne euforije postali znatno selektivniji. Sada se sve više traže konkretni rezultati.

O odbrambenoj industriji u BiH posljednjih se godina puno govori, ali nakon nekoliko godina globalno visoke potražnje za oružjem može se reći da zemlja tu priliku zasad nije iskoristila koliko je mogla. Rezultati kompanija vrlo su različiti i još uvijek ne pokazuju jasan trend rasta. Evropske odbrambene kompanije posljednjih su godina stvorile vrijednost za širok krug dioničara, uključujući penzione fondove i male ulagače.

U BiH su najveće odbrambene kompanije i dalje većinski u državnom vlasništvu, dok je preostali dio vlasništva koncentriran među relativno malim brojem investitora. Dionice su nelikvidne, a transparentnost i korporativno upravljanje još uvijek imaju dosta prostora za poboljšanje. Dobar primjer je Pretis, kojemu je trgovanje dionicama 2025. bilo privremeno obustavljeno zbog kašnjenja s finansijskim izvještavanjem. Time je propušten i dio prilike koju je globalni rast odbrambenog sektora mogao donijeti domaćem tržištu kapitala.

Otvaranje većeg dijela vlasništva institucionalnim i malim investitorima moglo bi povećati likvidnost dionica, podići standarde korporativnog upravljanja i omogućiti da se vrijednost koju kompanije stvaraju raspodijeli na širi krug građana. Istodobno bi moglo pomoći razvoju uspavanog tržišta kapitala u BiH. Možda za to još nije kasno.