text size
Bosanskohercegovački proizvođači mlijeka suočavaju se s pritiskom pada otkupnih cijena, smanjenja količina koje mljekare preuzimaju i rasta troškova proizvodnje, dok prerađivači istovremeno upozoravaju na slabiju potrošnju, rast uvozne konkurencije i potrebu za jačom podrškom sektoru. Istovremeno i svjetsko tržište bilježi rast proizvodnje i pad cijena.
Na svjetskom tržištu mlijeka posljednjih mjeseci dominiraju rast proizvodnje i slabljenje cijena, što se prelijeva i na proizvođače u BiH. Prema podacima Međunarodne istraživačke mreže specijalizirane za analizu globalnog mljekarskog sektora (IFCN), globalna proizvodnja mlijeka u 2025. porasla je za 2,6 posto i prvi put premašila milijardu tona, dok Rabobank procjenjuje da će se taj trend nastaviti i tokom 2026. godine.
Mihael Blažeković, glavni analitičar Bloomberg Adrije, ističe da se cijena kravljeg mlijeka ponovo nalazi pod pritiskom zbog rasta ponude i kontinuiranog povećanja produktivnosti na farmama. Prosječna otkupna cijena u Evropskoj uniji trenutno iznosi oko 42 centa po kilogramu, što je na nivou od prije pet godina. U odnosu na isti period prošle godine cijena je niža za oko 20 posto, što dodatno opterećuje proizvođače kojima je sve teže održati profitabilnost.
''Istodobno, proizvodnja kravljeg mlijeka nastavlja rasti unatoč smanjenju broja muznih krava. Razlog je snažan rast produktivnosti, potaknut modernim tehnologijama, genetikom i preciznijom hranidbom. Dok je prije dvadesetak godina prosječna krava proizvodila oko 5.500 litara mlijeka godišnje, danas ta količina premašuje 8.000 litara'', navodi Blažeković.
S obzirom na nastavak rasta produktivnosti i stabilnu ponudu, Blažeković očekuje da će pritisak na otkupne cijene ostati prisutan i u narednom periodu. Najveći proizvođači mlijeka u Evropskoj uniji i dalje su Njemačka i Francuska, koje također bilježe kontinuirani rast proizvodnje po kravi.
Ipak, jedan segment mljekarske industrije posljednjih godina znatno odskače. Riječ je o sirutki, čija je cijena porasla oko 60 posto u odnosu na prošlu godinu.
''Sirutka je ključna sirovina za proizvodnju proteinskih dodataka prehrani, a snažna potražnja iz fitness industrije nastavlja podupirati njenu vrijednost, unatoč slabijim kretanjima na tržištu sirovog mlijeka'', dodaje.
Iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske (UPPMRS) za Bloomberg Adriju kažu da se dio farmera posljednjih mjeseci suočio s padom otkupnih cijena i do 0,25 KM po litru, dok su pojedine mljekare smanjile količine otkupa i do 20 posto, te ističu da su najveći udar pretrpjeli kooperanti mljekare Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice.
''Mlijekoprodukt je posljednji mjesec dodatno smanjio cijenu našim mljekarima za od 0,02 do 0,04 KM po litru. Slično je i mljekara Pađeni iz Bileće išla sa spuštanjem cijena, dok je najmanje u redukcije išla mljekara Dule iz Bijeljine'', navode iz UPPMRS.
Također, dodaju da je još uvijek otkupna cijena mlijeka u Republici Srpskoj, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini među najnižim u Evropi, ali i svijetu.
Proizvodnja sve bliže granici isplativosti
Prema njihovim podacima, kod pojedinih proizvođača cijena mlijeka pala je i za 30 posto.
''Već imamo ljude čija cijena je oko 0,60 KM po litru punomasnog mlijeka. Najmanje je cijena oborena kod kooperanata MI99 iz Gradačca, gdje je pad iznosio oko 10-12 posto'', navode iz UPPMRS.
Istovremeno, proizvodni troškovi ostaju visoki. Procjena UPPMRS-a je da proizvodnja jednog litra mlijeka trenutno košta između 0,81 i 0,97 KM, zavisno od intenziteta proizvodnje, dok se otkupne cijene kreću između 0,60 i 0,90 KM po litru.
''U Republici Srpskoj je podsticaj po litru mlijeka 0,30 KM. Međutim, cijena mlijeka sama po sebi u mnogim slučajevima nije dovoljna da pokrije troškove proizvodnje'', navode.
Dodatni pritisak predstavlja suša tokom juna i jula, koja je smanjila prinose stočne hrane.
''Tako da će i to zasigurno utjecati na prihode. Ne možemo se ove godine ni pohvalit travama, a situacija je ista skoro u cijeloj BiH'', ističu.
Depositphotos
Iz UPPMRS-u smatraju da jedan od ključnih problema predstavlja rast uvoza mliječnih proizvoda, posebno sireva.
''Godinama su se naše najveće mljekare fokusirale na UHT mlijeko kao glavni proizvod, a na kraju je došlo do zagušenja. U isto vrijeme strane mljekare su punile naše tržište svojim sirevima i drugim mliječnim proizvodima, što je uticalo na to da izgubimo trku u tom dijelu'', navode.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), tokom prvih šest mjeseci 2026. godine BiH je uvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 118,2 miliona KM, dok je izvoz iznosio 68,5 miliona KM. Uvoz je tokom cijelog perioda bio znatno veći od izvoza, pri čemu je vrhunac dostigao u februaru, nakon čega je uslijedila blaga stabilizacija. Izvoz je nakon februarskog maksimuma oslabio tokom proljeća, ali je u junu ponovo zabilježio snažan rast i po količini i po vrijednosti. Ukupno gledano, podaci ukazuju na stabilnu uvoznu potražnju, uz izraženije mjesečne oscilacije u izvozu.
Iz UPPMRS-a upozoravaju i na pritisak uvoza, posebno sireva. Navode da, prema njihovim računicama, cijene pojedinih uvoznih proizvoda ne odgovaraju troškovima proizvodnje.
''Prema podacima EU, prosječna cijena sirovog mlijeka iznosi oko 0,827 KM po litru. Ako je za kilogram sira potrebno oko osam litara mlijeka, sama cijena sirovine iznosi oko 6,62 KM, bez troškova prerade, energije, ambalaže i marketinga. Zato ostaje pitanje kako pojedini sirevi dolaze na tržište po cijenama od oko 8 KM'', navode iz udruženja.
Ističu da BiH istovremeno izvozi kvalitetnije proizvode, dok uvozi velike količine mliječnih proizvoda.
''Izvozimo kvalitet, uvozimo kvantitet'', navode, dodajući da su ranije upozoravali na mogućnost dampinga, ali bez odgovora nadležnih institucija.
Prema procjenama udruženja, ako se nastavi sadašnji trend, BiH bi ove godine mogla uvesti oko 240 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda, što odgovara količini od oko 300 miliona litara mlijeka.
Kao jedan od načina da odgovore na tržišne izazove, UPPMRS je pokrenuo izgradnju vlastite sirane u Prnjavoru. Međutim, upozoravaju da je ove godine ukinuta podrška za preradu mlijeka proizvođačima koji su tu pomoć već koristili u prethodne tri godine, što će otežati nova ulaganja.
Mljekare: Problem nije višak mlijeka nego slabija potrošnja
Indira Omeragić, direktorica Mliječne industrije 99 (MI99) ne smatra da BiH proizvodi više mlijeka nego što može preraditi, već da problem nastaje zbog tržišnih uslova.
''Globalna kretanja se u značajnoj mjeri odražavaju i na tržište BiH. Kako je naše tržište otvoreno i povezano s evropskim i regionalnim tržištem, promjene cijena i ponude direktno utiču i na domaće prerađivače'', kaže Omeragić za Bloomberg Adriju.
Ona ističe da Mljekara MI99 nije smanjivala otkup.
''Naš cilj je da zadržimo stabilnu saradnju s kooperantima i osiguramo kontinuitet otkupa. U prethodnim mjesecima investirali smo u pogon za dehidraciju mlijeka, koji je jedini ove vrste u BiH. Ovom investicijom pokazujemo svoju brigu prema domaćim proizvođačima sirovog mlijeka. Naš otkup nije smanjen, čak je došlo i do porasta otkupa'', navodi Omeragić.
Prema njenim riječima, najveći izazovi za mljekare su slabija potrošnja, rast troškova i konkurencija iz uvoza.
''Uvoz iz EU predstavlja ozbiljan izazov, posebno kada se na tržištu pojave proizvodi po veoma konkurentnim cijenama. Domaće mljekare kvalitetom mogu ravnopravno konkurirati evropskim proizvođačima, ali smo po pitanju cijene često u nepovoljnijem položaju zbog viših ulaznih troškova'', kaže Omeragić.
I proizvođači i prerađivači slažu se da su energenti, logistika i radna snaga među najvećim opterećenjima.
''Pojedine vrste đubriva zabilježile su rast i do 50 posto u odnosu na jesenju sjetvu. Cijena goriva rasla je između 25 i 50 posto, zavisno od perioda i intenziteta ratnih operacija", navode iz UPPMRS.
Omeragić dodaje da su i kod prerađivača troškovi ostali na visokom nivou.
''Ambalaža, transport, logistika i troškovi rada i dalje predstavljaju značajno opterećenje. Istovremeno, tržište ne prati rast troškova odgovarajućim povećanjem prodajnih cijena'', kaže ona.
Potrebna dugoročna strategija
Sagovornici upozoravaju da problemi u mljekarstvu nisu samo kratkoročni. Iz UPPMRS navode da nije riječ samo o malim i velikim proizvođačima, već o sve više staračkih domaćinstava koja više fizički ne mogu izdržati i odustaju. Dodaju da bi posljedice mogle osjetiti sve kategorije društva.
''Što je selu lošije, seljaka je manje. Zavisnost od uvoza je veća, a mogućnost kontrole kvaliteta hrane sve slabija. Na kraju ćemo svi ispaštati'', upozoravaju.
Omeragić smatra da su potrebna sistemska rješenja.
''Potrebno je osigurati predvidiv i dugoročan sistem podrške domaćoj proizvodnji mlijeka, povećati investicione podsticaje za modernizaciju farmi i mljekara, unaprijediti promociju domaćih proizvoda i osigurati ravnopravne tržišne uslove u odnosu na uvoznu konkurenciju'', kaže ona.
Depositphotos
Prema njenim riječima, budućnost sektora zavisit će od saradnje proizvođača, prerađivača i institucija.
''Dugoročna održivost sektora zavisit će od saradnje proizvođača, prerađivača i institucija. Institucije trebaju imati više razumijevanja prema mljekarskom sektoru i dati veću podršku proizvođačima i prerađivačima'', zaključuje Omeragić.
.webp){kind=icon}
