Namjenska industrija detektovana je kao jedna od onih koje bi u Bosni i Hercegovini (BiH) mogle da bude najviše pogođene novim carinama koje je objavio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump.
Berze širom svijeta suočile su se rasprodajom i padom vrijednosti akcija od Trumpove objave u srijedu, ali to nije slučaj i sa akcijama kompanija namjenske industrije BiH.
Inače slaba likvidnost domaćeg tržišta evidentna je i u ovom trenutku, iako je u toku analizira novonastale situacije u kontekstu namjenske industrije i uvođenja carina SAD-a te traženje mogućih daljnjih rješenja.
Čitaj više

Može li u Trumpovom haosu BiH naći svoju novu šansu
Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.
04.04.2025

Namjenska industrija otporna na krize, kako će podnijeti carine
Podaci pokazuju da smo u 2024. u Sjedinjene Američke Države uglavnom izvozili proizvode namjenske industrije, a uvozili barut.
05.04.2025

Oklopna vozila Vihor iz BiH idu u UAE, a pištolji u SAD
Oklopna vozila Vihor, koja proizvodi Tehnički remont Bratunac (TRB), prošla veoma zahtjevna i svjetski priznata testiranja u UAE.
24.03.2025

Geopolitika gura bh. izvoz namjenske industrije i dionice kompanija u plus
U 2024. godini ukupna vrijednost izvoza vojnih tvornica u BiH bila je na nivou od oko 400 miliona KM, odnosno 200 miliona eura, što je bilo za oko 100 miliona KM više u usporedbi s 2023. godinom, a početni trend ove godine pokazuje kako će sve te brojke tokom 2025. biti znatno premašene.
20.03.2025
Podsjećamo, Sjedinjene Američke Države uvele su carine od 35 odsto na proizvode iz BiH, što će, prema očekivanjima, značajno uticati na bh. izvoz, posebno namjenske industrije.
Značajniji promet u ovoj godini bilježi jedino Unis Ginex
Unis Ginex Goražde akcija bilježi rast vrijednosti u ovoj godini i to sa 430 KM na početku februara na 610 KM, što je cijena po kojoj je posljednji put trgovano 10. marta. Ukupan promet akcijama ovog preduzeća od početka godine do danas iznosi 3.740.610 KM.
Akcijama preduzeća Igman Konjic nije trgovano na Sarajevskoj berzi od 21. marta, kada im je cijena iznosila 180 KM po akciji. Vrijednost akcije na ovaj nivo je pala 18. marta, sa 200 KM koliko je iznosila 12. marta ove godine. Ukupan promet ovim akcijama od početka ove godine do danas iznosio je 720.000 KM.
Akcijama preduzeća Pretis Vogošća u ovoj godini trgovano je svega dva dana, i to 27. i 28. marta po cijeni od 12, odnosno 13 maraka po akciji. Ukupan promet iznosio je svega 1.922 KM.
Vrijednost akcija namjenske industrije BIH (Bloomberg)
Analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Mihael Blažeković rekao je da ključni problem berzanskih vojnih kompanija na Sarajevskoj berzi ostaje izrazita nelikvidnost te da ne očekuje značajnije pomake cijene navedenih kompanija, iako su mogući pojedini blok prometi, ako se pojave zainteresovani kupci.
Bez prometa akcija u ovoj godini više kompanija
Pobjeda Technology Goražde (PTG) akcija na SASE ima vrijednost od 301 KM, što je cijena po kojoj je posljednji put trgovano u oktobru 2023. godine.
Akcije kompanije BNT-Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik nisu prometovane u ovoj godini, a posljednja trgovina evidentirana je 6. decembra prošle godine po cijeni od 15,34 KM po akciji.
Akcije preduzeća Binas Bugojno u ovoj godini takođe nisu prometovane na SASE, a posljednja trgovina bila je u decembru prošle godine po cijeni od 6,69 KM po akciji.
Ni akcijama preduzeća Pobjeda Rudet Goražde nije trgovano, a posljednji promet zabilježen je krajem 2022. godine, kada je cijena po akciji bila 196 KM.
Akcijama Tehničkog remontnog zavoda Hadžići nije trgovano od avgusta 2017. godine, kada im je pojedinačna vrijednost bila 20,99 KM.
Lakić: U komunikaciji smo s direktorima firmi
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić potvrdio je da se trenutno analizira novonastala situacija u kontekstu namjenske industrije i uvođenja carina SAD te da se traže moguća rješenja.
"U komunikaciji smo sa direktorima firmi namjenske industrije koje bi mogle biti na udaru, i trenutno procjenjujemo moguće efekte odluke", istakao je Lakić za agenciju Fena.
Vedran Lakić
Izvoz namjenske industrije BiH prošle godine iznosio je 561,5 miliona KM i veći je za 37,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za 76,7 posto, te iznosio 146,2 miliona KM.
Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 493,22 posto, koliko je iznosila 2023. godine, na 384,04 posto, što znači da se BiH više oslanja na uvoz, iako je i dalje veliki neto izvoznik, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH.
Prema podacima VTK, ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM. BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 odsto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM.
Kada govorimo o izvozu namjenske industrije, glavni izvozni proizvodi iz BiH su municija i eksplozivi na koje se odnosi više od 65 posto ukupnog izvoza, vojno oružje i dijelovi oko sedam odsto, te barut i detonirajući štapini više od 27 odsto.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković stava je da nove carine neće napraviti veliki poremećaj u zemlji, ali problem je uvođenje carina za EU gdje BiH izvozi 70 odsto roba i tu se mogu očekivati problemi.
Vuković je naveo da svako uvođenje carina poskupljuje repromaterijal i usporava privredu što dovodi do recesije.
Istakao je da se to prvenstveno održava na sektor građevinarstva i nekretnina koji enormno poskupljuje, a ljudi se odriču onoga što je najskuplje i ne žele da ulaze u takve vrste rizika.
Automobilska industrija takođe na udaru
Direktor tešanjske kompanije Pobjeda Elvedin Ćosatović ocijenio je da carinska stopa SAD-a od 35 odsto na proizvode iz BiH neće imati direktan uticaj na izvoz ove Fabrike pumpi i prečistača, ali se očekuje da će indirektno uticati na njihov izvoz te ukupno poslovanje.
On napominje kako se već neko vrijeme, prije svega zbog problema s kojima se suočava automobilska industrija u Evropi, bh. kompanije iz tog sektora suočavaju sa smanjenjem broja narudžbi za njihove proizvode.
"Naša su glavna tržišta Turska i Njemačka, gdje izvozimo 35, odnosno 30 odsto od cjelokupnog izvoza. Izvozimo nešto u zemlje sjeverne Afrike, Azije… Direktan izvoz u Ameriku nemamo, ali indirektno, preko naših inozemnih partnera, naši proizvodi - pumpe za ulje i vodu za kamione i traktore - svakako da završe i na američkom tržištu. Zato i očekujemo da će biti posljedica", smatra Ćosatović, prenijeli su mediji.
Novonastala situacija, dodaje, predstavlja "veliki upitnik" za sve bh. kompanije iz automobilskog sektora, koje će pokušati iznaći određena rješenja za amortiziranje očekivanih negativnih posljedica i trendova.