Američka centralna banka Fed je prošle sedmice donijela odluku o snižavanju kamata. Nakon brojnih pritisaka američkog predsjednika Donalda Trumpa i nakon lošijih rezultata na tržištu rada, Fed je konačno snizio kamatne stope, a prema saopćenjima, očekuju se još dva smanjenja do kraja 2025.
Ovaj put su kamate snižene za 0,25 procentnih poena, saopćio je predsjednik američke centralne banke Fed Jerome Powell, što su tržišta ionako dugo očekivala, pa neke pretjerane reakcije na berzi nisu uslijedile. Da je Fed iznenadio sniženjem kamatnih stopa za 0,50 procentnih poena, što je posljednji imenovani guverner, koji je bliži Trumpu, podržavao, tržišna reakcija bi bila znatno drugačija.
"Ne borimo se više protiv Feda," što je "dobro za akcije", izjavio je za Bloomberg Michael Sansoterra, glavni direktor za investicije i viši portfolio menadžer kompanije Silvant Capital Management. Gdje vidi rizik? Ako dođe do snažnijeg potresa u privredi, investitori bi se mogli odazvati panikom i najprije rasprodati skuplje akcije velikih tehnoloških kompanija.
Šta se dešava u SAD-u
Američki indeks S&P 500 je prošle sedmice (petodnevni period) ojačao za 1,22 posto i dostigao nivo od 6.664,36 dolara. Industrijski Dow Jones je nedjelju zaključio 1,05 posto više, a tehnološki Nasdaq se među trojkom može pohvaliti najvećim porastom, koji je ove nedjelje iznosio 2,22 posto.
Među akcijama izdvajamo akcije kompanije Apple, koje su u petak (dnevna promjena) ojačale za 3,20 posto. To je koincidiralo s lansiranjem novih iPhone modela, koji se karakterišu vidljivijim dizajnerskim novinama.
Iako su Appleove akcije ove sedmice poskupjele za 4,88 posto, one su približno dva posto ispod početnih vrijednosti s početka godine.
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Akcije kineskih tehnoloških kompanija rastu brže
Sudeći po indeksima, većim rastom među tehnološkim kompanijama mogu da se pohvale u Kini. Indeks Hang Seng Tech, koji prati najveće tehnološke akcije na berzi u Hong Kongu, prošle sedmice je porastao za 5,09 posto. Ako bismo američki i kineski tehnološki indeks poredili po ovogodišnjem prinosu: kineski je porastao za približno 44 posto, dok je američki porastao za približno 17 posto.
Svakako je tom rastu doprinijelo smirivanje tenzija između Kine i SAD.a, dok tehnološke kompanije ulažu značajna sredstva, kako bi profitifarile od vještačke inteligencije.
"Kineski tehnološki lideri ponovo ubrzano ulažu u vještačku inteligenciju i uvode proizvode, modele, robotaksije, vlastite čipove, dok istovremeno dokazuju da mogu monetizirati vještačku inteligenciju brže nego što su mnogi očekivali", rekao je za Bloomberg Charu Chanana iz banke Saxo Markets. On ja istakao i to da vrednovanja kineskih kompanija zaostaju za američkim.
Indeksom Hang Seng Tech se trguje s vrijednošću P/E od približno 20,5, što je niže od petogodišnjeg prosjeka od 23,3 i znatno ispod američkog indeksa sa P/E vrijednošću od 27. Za poređenje, Oracle ima P/E od 43, što je rekordan zabilježeni nivo od dotcom perioda. To dodatno povećava zabrinutost da se u američkim akcijama kompanija s vještačkom inteligencijom krije balon, piše Bloomberg.
Od Japana do Evrope
Ako se osvrnemo na indekse i sedmične promjene: hongkonški berzanski indeks Hang Seng ojačao je za 0,59 posto, dok se CSI 300, koji prati akcije na berzama u Šangaju i Šenzenu, kretao oko 0,44 posto.
Japanski indeks Nikkei 225 zaključio je sedmicu s 1,52 posto više nego na početku sedmice, ali je taj porast mogao biti i veći. Centralna banka Japana (BOJ) je u petak odlučila zadržati kamate na nivou od pet posto, gdje su se zadržale od januara. Pri toj odluci, inače, nisu bili saglasni. Bloomberg izvještava da pritisak za povećanje kamata raste, a anketa provedena među 50 ekonomista pokazuje da se takav potez očekuje na sljedećem zasjedanju koje će se održati krajem oktobra. Taj indeks je samo u petak izgubio 0,57 posto vrijednosti.
Za Evropu protekla sedmica najbolja nije bila najbolja, ali ni najgora. Indeks Stoxx Europe 600 kretao se oko 0,13 posto. I slovenački SBITOP je petodnevno trgovanje završio ispod nivoa s početka sedmice, zabilježio je pad od 1,17 posto.
Šta se dešava s naftom i plemenitim metalima
Izdvajamo još neke sirovine. Unca zlata u dolarima je prošle sedmice poskupjela za 1,16 posto (za uncu je u petak na kraju dana trebalo izdvojiti 3.686 dolara), dok je srebro poskupjelo za 2,13 posto. Dodajmo i to da je srebro od početka godine poskupjelo za više od 45 posto, dok je zlato ojačalo za nepunih 40 posto.
Nafta brent je ove sedmice pojeftinila za 0,46 posto, a cijena barela nafte krajem prošle sedmice je iznosila 62,72 dolara po barelu.
Za kraj još osvrt na tržište kriptovaluta: bitcoin se u nedjelju prije podne kretao oko 115.673 dolara, što znači da je u posljednjih pet dana oslabio za više od jedan posto. Novčić ethera je, također, pojeftinio, i to za 0,77 posto, i dostigao nivo od 4.472 dolara.
.webp){kind=icon}
