Američka centralna banka Fed je prošle nedjelje donijela odluku o snižavanju kamata. Nakon brojnih pritisaka američkog predsjednika Donalda Trumpa, i nakon lošijih rezultata na tržištu rada, Fed je konačno snizio kamatne stope, a prema saopštenjima, očekuju se još dva smanjenja do kraja 2025.
Ovaj put su kamate snižene za 0,25 procentnih poena, saopštio je predsjednik američke centralne banke Fed Jerome Powell, što su tržišta ionako dugo očekivala, pa neke pretjerane reakcije na berzi nisu uslijedile. Da je Fed iznenadio sniženjem kamatnih stopa za 0,50 procentnih poena, što je posljednji imenovani guverner, koji je bliži Trumpu, podržavao, tržišna reakcija bi bila znatno drugačija.
"Ne borimo se više protiv Feda," što je "dobro za akcije", izjavio je za Bloomberg Michael Sansoterra, glavni direktor za investicije i viši portfolio menadžer kompanije Silvant Capital Management. Gdje vidi rizik? Ukoliko dođe do snažnijeg potresa u privredi, investitori bi mogli da se odazovu panikom i najprije rasprodaju skuplje akcije velikih tehnoloških kompanija.
Šta se dešava u SAD-u
Američki indeks S&P 500 je prošle nedjelje (petodnevni period) ojačao za 1,22 odsto i dostigao nivo od 6.664,36 dolara. Industrijski Dow Jones je nedjelju zaključio 1,05 odsto više, a tehnološki Nasdaq se među trojkom može pohvaliti najvećim porastom, koji je ove nedjelje iznosio 2,22 odsto.
Među akcijama izdvajamo akcije kompanije Apple, koje su u petak (dnevna promjena) ojačale za 3,20 odsto. To je koincidiralo sa lansiranjem novih iPhone modela, koje se karakterišu vidljivijim dizajnerskim novinama.
Iako su Appleove akcije ove nedjelje poskupile za 4,88 odsto, one su približno dva odsto ispod početnih vrijednosti sa početka godine.
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Bloomberg Mercury
Pogledaj galeriju
Akcije kineskih tehnoloških kompanija rastu brže
Sudeći po indeksima, većim rastom među tehnološkim kompanijama mogu da se pohvale u Kini. Indeks Hang Seng Tech, koji prati najveće tehnološke akcije na berzi u Hong Kongu, je prošle nedjelje porastao za 5,09 odsto. Ukoliko bismo američki i kineski tehnološki indeks poredili po ovogodišnjem prinosu: kineski je porastao za približno 44 odsto, dok je američki porastao za približno 17 odsto.
Svakako je tom rastu doprinijelo smirivanje tenzija između Kine i SAD, dok tehnološke kompanije ulažu značajna sredstva, kako bi profitifarile od vještačke inteligencije.
"Kineski tehnološki lideri ponovo ubrzano ulažu u vještačku inteligenciju i uvode proizvode, modele, robotaksije, vlastite čipove, dok istovremeno dokazuju da mogu da monetizuju vještačku inteligenciju brže nego što su mnogi očekivali", rekao je za Bloomberg Charu Chanana iz banke Saxo Markets. On ja istakao i to, da vrednovanja kineskih kompanija zaostaju za američkim.
Indeksom Hang Seng Tech se trguje sa vrijednošću P/E od približno 20,5, što je niže od petogodišnjeg prosjeka od 23,3 i značajno ispod američkog indeksa sa P/E vrijednošću od 27. Za poređenje, Oracle ima P/E od 43, što je rekordan zabilježeni nivo od dot-com perioda. To dodatno povećava zabrinutost da se u američkim akcijama kompanija sa vještačkom inteligencijom krije balon, piše Bloomberg.
Od Japana do Evrope
Ako se osvrnemo na indekse i nedjeljne promjene: hongkonški berzanski indeks Hang Seng ojačao je za 0,59 odsto, dok se CSI 300, koji prati akcije na berzama u Šangaju i Šenzenu, kretao oko 0,44 odsto.
Japanski indeks Nikkei 225 zaključio je nedjelju 1,52 odsto više nego na početku nedjelje, ali je taj porast mogao da bude i veći. Centralna banka Japana (BOJ) je u petak odlučila da zadrži kamate na nivou od pet odsto, gdje su se zadržale od januara. Pri toj odluci, inače, nisu bili saglasni. Bloomberg izvještava da pritisak za povećanje kamata raste, a anketa sprovedena među 50 ekonomista pokazuje da se takav potez očekuje na sljedećem zasjedanju koje će se održati krajem oktobra. Taj indeks je samo u petak izgubio 0,57 odsto vrijednosti.
Za Evropu protekla najbolja nije bila najbolja, ali ni najgora. Indeks Stoxx Europe 600 kretao se oko 0,13 odsto. I slovenački SBITOP je petodnevno trgovanje završio ispod nivoa sa početka nedjelje, zebilježio je pad od 1,17 odsto.
Šta se dešava sa naftom i plemenitim metalima
Izdvajamo još neke sirovine. Unca zlata u dolarima je prošle nedjelje poskupila za 1,16 odsto (za uncu je u petak na kraju dana trebalo izdvojiti 3.686 dolara), dok je srebro poskupilo za 2,13 odsto. Dodajmo i to, da je srebro od početka godine poskupilo za preko 45 odsto, dok je zlato ojačalo za nepunih 40 odsto.
Nafta brent je ove nedjelje pojeftinila za 0,46 odsto, a cijena barela nafte krajem prošle nedjelje iznosila 62,72 dolara po barelu.
Za kraj još osvrt na tržište kriptovaluta: bitcoin se u nedjelju prije podne kretao oko 115.673 dolara, što znači da je u posljednih pet dana oslabio za više od jednog odsto. Novčić ethera je, takođe, pojeftinio, i to za 0,77 odsto, i dostigao nivo od 4.472 dolara.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...