Nedjelja rekorda na njujorškim berzama završila se u petak triježnjenjem u crvenom. Indeksi su pali zbog rasprodaje tehnoloških akcija i rasta prinosa od obveznica. Izvještaj od petka o američkom tržištu rada pokazao je da je broj novih radnih mjesta van poljoprivrede porastao za 172 hiljade, dok su analitičari očekivali rast od 88 hiljada. Na tržištu su odmah oživjele opklade da će američka centralna banka (Fed) na sljedećem zasjedanju ponovo povećati kamatne stope.
Istovremeno, tržište su preplavile brige u vezi sa održivošću i dugovječnošću procvata vještačke inteligencije. Usklađeni pad akcija, obveznica i kriptovaluta bio je najveći udarac za tržišta u posljednjih nekoliko mjeseci. Inače, "bikovski" trend (trend rasta) trajao je još od kraja marta, kada su ozbiljnije počeli pregovori o okončanju rata između SAD i Irana. U posljednje vrijeme, međutim, raste zabrinutost u vezi sa rastom koji je pokretala vještačka inteligencija. Dolar je nakon objave podataka o zaposlenosti ojačao, pošto su tržišta ponovo tipovala na restriktivniju monetarnu politiku Feda.
Akcije vještačke inteligencije pod najvećim pritiskom
Promjena očekivanja u vezi sa politikom Feda poklopila se sa velikim padom akcija kompanija povezanih sa vještačkom inteligencijom, koje su posljednjih mjeseci pokretale rast tržišta. Rastuća zabrinutost zbog visokih vrednovanja (valuacija) gurnula je indeks S&P 500 u negativnu zonu, gdje je izgubio 2,6 odsto. Indeks tako nije uspio da postigne deseti uzastopni nedjeljni rast.
Tehnološki indeks Nasdaq potonuo je za skoro pet odsto, što je najveći pad od aprila 2025. godine. Indeks proizvođača čipova izgubio je deset odsto vrijednosti, pri čemu je isparilo više od hiljadu milijardi dolara tržišne kapitalizacije.
Šteta, međutim, nije bila ravnomjerno raspoređena. Prema analizi kompanije Yahoo Financea, sektor poluprovodnika je u petak izgubio oko 1,2 biliona dolara tržišne vrijednosti, pri čemu je deset najvećih kompanija doprinijelo sa čak 923 milijarde dolara ukupnih gubitaka.
Rasprodaja tehnoloških akcija uslijedila je nakon inače uspješne sezone poslovnih rezultata kompanija povezanih sa vještačkom inteligencijom. Među najvećim gubitnicima bili su proizvođači čipova Micron, Intel, Cisco i Nvidia. Sa druge strane, akcije tehnoloških giganata za data centre, kao što su Meta, Amazon i Microsoft, zabilježile su nešto umjerenije gubitke.
Broadcom pokrenuo lančanu reakciju
Problemi su počeli u srijedu uveče, kada je Broadcom prilikom objave kvartalnih rezultata razočarao investitore svojim poslovnim prognozama. To je u četvrtak pokrenulo rasprodaju akcija, koju je snažan izvještaj o zaposlenosti u petak dodatno pojačao, prenio je Fortune.
Evropska tržišta završila nedjelju u crvenom
Evropske akcije su u petak završile trgovanje sa blagim padom, na šta je uticala mješavina geopolitičkih zabrinutosti i slabijih ekonomskih podataka. Investitori su procjenjivali posljedice dešavanja na Bliskom istoku i mogućnosti za rast u evrozoni.
Njemački indeks DAX izgubio je 0,62 odsto, dok je Euro Stoxx 50 pojeftinio za 0,7 odsto. Primjetne gubitke zabilježio je tehnološki sektor. Među većim gubitnicima bio je Infineon, čije su akcije u petak pale za 9,11 odsto, što je dodatno opteretilo oba glavna evropska indeksa. Francuski indeks CAC 40 izgubio je 0,32 odsto, pri čemu su akcije kompanije STMicroelectronics pale za 5,82 odsto.
Bitcoin pao ispod 60 hiljada dolara
Sve je više straha i na tržištu kriptovaluta. Najpopularnija kriptovaluta bitcoin tokom vikenda je pala ispod 60 hiljada dolara, što je najniža vijrednost od oktobra 2024. godine. Bloomberg prenosi da je bitcoin, od miljenika tržišta nakon izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa, postao žrtva brzomjenjajućeg špekulativnog pejzaža.
Kriptovaluta se u subotu ujutru spustila na 59.101 dolar, nakon čega se oporavila i ponovo premašila granicu od 60 hiljada dolara. Od oktobra, kada je bitcoin dostigao 126 hiljada dolara, izgubio je više od polovine svoje vrijednosti. Bitcoin sada vrijedi manje nego u trenutku Trumpovog dolaska u Bijelu kuću.
I šira pozadina postaje manje povoljna za kripto-zajednicu. Tokom većeg dijela protekle decenije, kriptovalute su imale privilegovano mjesto među rizičnim investicijama. Danas se novac, koji se nekada skoro automatski slivao u kriptovalute, sve više rasipa na širi spektar spekulativne imovine, dok je vještačka inteligencija postala nova centralna priča tehnoloških tržišta, piše Bloomberg.
Pošteđene nisu bile ni manje kriptovalute. Ether je izgubio 13 odsto vrijednosti i pao na najniži nivo od aprila 2025. godine. XRP, solana i dogecoin izgubili su više od pet odsto.
Nafta pod pritiskom zbog Irana
SAD i Iran su se uoči vikenda i dalje prepirali oko potencijalnog primirja. Konflikt se približava stotom danu. U Teheranu insistiraju na svom uticaju nad Hormuškim moreuzom, koji ostaje jedna od ključnih tačaka svjetske trgovine naftom.
Cijene nafte su u petak pale, pošto su trgovci stekli više povjerenja da je novi veći konflikt između SAD i Irana manje vjerovatan, prenio je Bloomberg.
Fjučersi za naftu tipa brent pojeftinili su za dva odsto i završili na 93 dolara za barel. U prethodnoj sesiji, cijena sjevernomorske nafte pala je za dodatnih 2,84 odsto. Američka nafta WTI (West Texas Intermediate) završila je na 90,5 dolara za barel, što predstavlja pad od 2,69 odsto. Dan ranije pojeftinila je za 3,1 odsto.
Trump je u petak doveo u pitanje značaj viših cijena nafte, koje su uticale na poskupljenje benzina. ''Ljudi su mislili da će biti mnogo gore. Danas smo bili na 96 dolara za barel, a ljudi su očekivali da bi cijena mogla da dostigne 300 dolara za barel'', rekao je on.
Investitori čekaju podatke o inflaciji
Investitori će u predstojećoj nedjelji biti fokusirani prije svega na novi izvještaj o inflaciji u SAD i eventualne signale Feda u vezi sa daljom monetarnom politikom. Tržište sada sve manje vjeruje u brzo smanjenje kamatnih stopa, što dodatno povećava pritisak na tehnološke akcije i rizičniju imovinu.
.webp){kind=icon}
