Prva polovina 2026. ogolila je unutrašnje slabosti domaćeg tržišta kapitala, koje je ostalo praktično izolirano od pozitivnih svjetskih trendova. Iako globalne berze pokazuju izuzetnu otpornost i rastu uprkos geopolitičkim sukobima na Bliskom istoku, a berze u Hrvatskoj i Sloveniji ostvaruju snažne dvocifrene skokove, indeks najlikvidnijih akcija Beogradske berze BELEX15 nalazi se u negativnoj teritoriji. Društvo mu prave makedonski i banjalučki referentni indeks, dok se Sarajevska berza zadržala u neutralnom području, pokazuje izvještaj analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Pad srpskog indeksa za 5,4 posto, dakle, nije uvezen sa svjetskih tržišta, pri čemu izostaju nagovještaji da će doći do značajnijeg preokreta u kratkom roku. Slabost BELEX15 može se pripisati ne samo ukupnom raspoloženju u regiji, već i nižoj likvidnosti i većem percipiranom političkom riziku, koji i dalje ograničavaju interesovanje stranih investitora. Cijeli izvještaj je dostupan na LINKU.
Ako se regija posmatra u cjelini, dividende i dalje predstavljaju jednu od njegovih ključnih karakteristika. Dok je SBITOP tradicionalno bio među indeksima s najvišim dividendnim prinosima, nakon snažnog rasta sada se nalazi nešto niže, dok trenutno prednjače MBI10 i SASX10 sa oko četiri posto. SBITOP, međutim, i dalje ostaje atraktivan, s dividendnim prinosom iznad indeksa STOXX Europe 600, koji iznosi približno 3,5 posto.
Do kraja 2026. moguć je rast većine berzanskih indeksa u Adria regiji. Izgledi ostaju podržani solidnim zaradama kompanija, dobrim nivoom narudžbi i stabilnim dividendnim profilima širom regije. Istovremeno, zadržavamo oprezniji stav prema indeksima BELEX u Srbiji i BIRS u Bosni i Hercegovini. U oba slučaja povišena politička neizvjesnost i dalje opterećuje raspoloženje investitora, dok ograničena likvidnost tržišta dodatno smanjuje potencijal za kratkoročni rast.
Posmatrano šire, nekoliko tržišta u regiji sve više se izdvaja, uključujući rumunski BET, poljski WIG i, u posljednje vrijeme, mađarski BUX, iako je dostupnost ETF-ova za posljednji i dalje ograničena.
Depositphotos
Na svjetskom nivou, prva polovina ove godine pokazala je da su investitori naučili ignorirati kratkoročne geopolitičke šokove. Američki S&P 500 zabilježio je rast od 9,3 posto od početka godine, vođen otpornošću korporativnih zarada. U Sjedinjenim Američkim Državama, kretanje sektora uglavnom su predvodili industrija, energetika i informacijska tehnologija, dok je diskreciona potrošnja jedini sektor koji je od početka godine zabilježio pad.
U Evropi je sektor tehnologije bio uvjerljivo najuspješniji, s rastom od oko 50 posto, podržan snažnim zamahom zarada kompanija i povećanim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu. To je, recimo, pogodovalo velikim tehnološkim kompanijama poput Arm Holdingsa (+170 posto od početka godine) i ASML-a (+60 posto od početka godine), koje su imale koristi od kontinuirane potražnje povezane s vještačkom inteligencijom i ulaganjima u poluprovodnike.
Kao i 2025. godine, globalna tržišta su ušla u godinu pod pritiskom, dok je raspoloženje investitora naglo pogoršano uslijed geopolitičke neizvjesnosti i obnovljenih makroekonomskih zabrinutosti. Uprkos nestabilnom početku godine, tržišta akcija ponovo su pokazala izuzetnu otpornost, brzo se oporavljajući jer su investitori zanemarili kratkoročne rizike i ponovo se usredsredili na širu ekonomsku sliku i perspektive kompanija.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana izazvao je periode pojačane volatilnosti i privremeno okretanje ka defanzivnijem pozicioniranju, utjecaj je bio najvidljiviji na energetskim tržištima, gdje su cijene nafte zabilježile nagle oscilacije. Uz to, monetarna politika ostala je jedna od centralnih tema: u SAD-u su se očekivanja pomjerila ka popustljivijem stavu Federalnih rezervi, a u Evropi se narativ značajno promijenio - od već sprovedenog i završenog ciklusa smanjenja kamatnih stopa ka povećanju kamata i daljim razgovorima o mogućim dodatnim povećanjima, jer su se trajni inflatorni pritisci i šokovi povezani sa cijenama energije pokazali otpornijim nego što se prvobitno očekivalo.
Kako stoje obveznice?
Pod utjecajem kombinacije pomenutih geopolitičkih dešavanja i promjena očekivanja u vezi s politikom centralnih banaka, svjetska tržišta obveznica su tokom 2026. bila volatilnija, što je uglavnom bilo u skladu s kretanjima na tržištima akcija.
U regiji se smanjenje razlika u prinosima, koje je zabilježeno prošle godine, nije nastavilo u prvoj polovini ove. "Ipak, i dalje smatramo da je dugoročni trend očuvan, uz očekivanje da će se razlika između prinosa u regiji i prinosa sigurnijih tržišta nastaviti smanjivati, dok će se troškovi zaduživanja u zemljama regije postepeno približavati nivoima razvijenijih zapadnih privreda".
Zanimljivo je da je S&P Global Ratings iznenadio pozitivnom odlukom da poveća kreditni rejting Hrvatske za jedan nivo, na "A", čime je nastavljen izuzetan ciklus povećanja rejtinga od šest nivoa tokom prethodne decenije. Uprkos povećanju rejtinga, hrvatski prinosi su ove godine porasli više nego slovenski, uslijed i dalje povišene inflacije u poređenju s drugim zemljama evrozone.
Nasuprot akcijama, srpske državne obveznice pokazuju znatno veću stabilnost. Prinos od desetogodišnjih srpskih obveznica denominiranih u eurima blago je pao od početka godine za sedam baznih poena i iznosi 4,63 posto. Kreditni raspon (spred) u odnosu na njemačke obveznice iznosi 175 baznih poena. Investicijski rejting BBB-, koji je Srbiji dala agencija S&P, pruža solidan štit domaćem dugu, neutrališući oštrije potrese koji su ove godine pogodili razvijenija obveznička tržišta.
Gledano unaprijed, izgledi za tržišta državnih obveznica u Adria regiji u velikoj mjeri će zavisiti od kretanja inflacije, a samim tim i od pravca monetarne politike. Ako se inflacija nastavi postepeno smanjivati u narednim kvartalima, očekujemo postepen pad prinosa od obveznica zemalja Adria regije s trenutnih nivoa, iako će prostor za daljnje smanjenje vjerovatno ostati ograničen na oko 10-20 baznih poena.
Takav scenarij zavisi od nastavka normalizacije cijena energije, posebno nafte, jer bi dugotrajna eskalacija geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku predstavljala rizik od ponovnog pojačanja inflacije i odgađanja popuštanja finansijskih uslova. Procjena rizika više ukazuje na mogućnost blagog pada prinosa državnih obveznica u regiji nego na ponavljanje naglog rasta prinosa koji je zabilježen u prvoj polovini godine.
