prinosi

Prinosi ponovo rastu, Bessentov potez bez trajnijeg učinka

Troškovi zaduživanja država širom svijeta naglo rastu jer investitori traže višu naknadu za ulaganje u dugoročnije obveznice.

Najgora serija američkih obveznica u 20 godina

Prinosi na dugoročne američke obveznice nisu se ovako dugo zadržavali na visokim razinama još od 2006., dok proračunski deficit, novo korporativno zaduživanje i ključni sastanak Feda drže ulagače na oprezu.

Je li vaš portfolio izložen prevelikom riziku? Evo kako to prepoznati

Poređenje prinosa s indeksom S&P 500 ne govori nužno je li neka investicija bila bolja. Iza svakog prinosa krije se određeni nivo rizika, a upravo razumijevanje tog odnosa ključno je za objektivnu procjenu kvaliteta portfolija.

Autor: Nikola Stojadinović

BiH berze bez zamaha: SASX10 u neutralnom području, BIRS među slabijim indeksima Adria regije

Prva polovina 2026. ogolila je unutrašnje slabosti domaćeg tržišta kapitala, koje je ostalo praktično izolirano od pozitivnih svjetskih trendova.

Autor: Matej Vujanić

Koliko biste zaradili da ste prije pet ili deset godina investirali u AI?

Koje su kompanije pretvorile ulaganja akcionara u "lutrijske" prinose.

Autor: Igor Petrovski

Želite zaraditi od rente? Pogledajte zašto su južna Italija i Turska sve popularnije opcije

Prirodno se nameće pitanje mogu li se veći prinosi ostvariti kupnjom nekretnine u inozemstvu.

Autor: Mihael Blažeković

Da li se izdavanje stana zaista isplati? Brojevi ruše mit

Percepcija da je "cigla" jedino pravo i sigurno ulaganje i dalje je duboko ukorijenjena u regiji.

Autor: Mihael Blažeković

Kirija naspram dividende: Koji izvor pasivnog prihoda je isplativiji?

Nekretnine i dalje predstavljaju dominantan oblik ulaganja.

Autor: Ana Ristović

Jačanje američkih obveznica otvara prostor za očekivanja o rezanju kamata

Tržište američkih obveznica se oporavilo od najvećeg pada u posljednjih 17 mjeseci, pošto su trgovci odustali od opklada da će Federalne rezerve podići kamatne stope, a fokus se prebacio na špekulacije da će rat u Iranu produbiti ekonomsko usporavanje.

Globalne obveznice izgubile sve dobitke ostvarene od početka 2026.

Globalne obveznice izgubile su sve ovogodišnje dobitke nakon što je skok cijena nafte iznad 100 dolara ponovo rasplamsao strah od inflacije i pokrenuo rasprodaju na tržištu.

Poslije 40. godine: Gdje ulagati, a šta izbjegavati

Je li za investiranje zaista presudno koliko se rano počne ili je važnije kako se novac ulaže u vremenu koje je preostalo? Iako teorija favorizira rani start, realni život rijetko prati idealne modele.

Autor: Bojana Lazarević

Je li visoka koncentracija portfelja ludost ili jedini način da se pobijedi tržište?

Dok se globalni kapital masovno seli u pasivne ETF fondove, jedan zagrebački fond prkosi tržišnoj logici i ostvaruje rezultate koji djeluju poput statističke anomalije. Damir Čukman svjesno odbacuje akademska pravila o diverzifikaciji i otkriva zašto je za njega ekstremna koncentracija portfelja jedini preostali put do stvarne zarade.

Autor: Marko Perožić

Spreadovi obveznica u regiji nastavljaju se smanjivati, dok prinosi rastu

Tokom cijele godine, globalna tržišta obveznica obilježila je povećana volatilnost, potaknuta mješovitim makroekonomskim signalima i promjenjivim očekivanjima oko smanjenja kamatnih stopa.

Autor: Bloomberg Adria

Zašto su strahovi od nestašice hrane makroekonomski neutemeljeni

Treća poljoprivredna revolucija, koja je počela nakon Drugog svjetskog rata, znatno je povećala prinose zahvaljujući tehnologiji, gnojivima, mehanizaciji i globalnim opskrbnim lancima. Proizvodnja hrane danas raste brže od površina pod usjevima, omogućujući ljudima više kalorija po osobi nego ikad prije.

Autor: Branimir Perković

Trgovci sada povećavaju opklade na rast 10-godišnjih obveznica SAD-a

Trgovci obveznicama ulažu desetine miliona dolara u opcije, kladeći se da su američke 10-godišnje državne obveznice na ivici rasta koji će prinose spustiti najniže u posljednjih pet mjeseci.

Jesu li trgovački centri u BiH prava investicijska prilika

Razvoj trgovačkih centara u regiji snažno ovisi o gustoći naseljenosti, kupovnoj moći i kulturnim navikama. Dok su u gušće naseljenim državama poput Slovenije dovoljni tek manji broj većih centara, u teritorijalno većim i rjeđe naseljenim zemljama, poput Bosne i Hercegovine i Hrvatske, oni se raspoređuju ravnomjernije.

Autor: Bloomberg Adria