Legendarni investitor Ray Dalio ponovno upozorava na sistemski rizik, tvrdeći da politika američke središnje banke (Fed) gura tržište prema neizbježnom kolapsu. No, njegove metode, iznimno uspješne u predviđanju kriza u zatvorenim ekonomijama, nailaze na izazove u današnjem globaliziranom svijetu. O tome zašto Dalijeve predikcije ovoga puta možda nemaju istu snagu, razgovarali smo s analitičarom Ivanom Dražetićem iz Interkapitala.
Dalio 'puše na hladno'?
Osnivač najvećeg svjetskog hedge fonda Bridgewater Associates tvrdi da Fed, umjesto da reagira na ekonomsku slabost kao u prošlosti, sada svjesno "ubrizgava stimulans u mjehur", postavljajući pozornicu za dramatičan rast cijena imovine koji će prethoditi neizbježnom kolapsu. Iako je ušao u povijest kao najduži ikad, period mirovanja Feda ne znači da se u pozadini ništa ne događa. Cinici bi rekli - printer se ponovno zagrijava, a dolari se u većim količinama izbacuju na tržište.
No, je li Fedovo odustajanje od restriktivne politike i ponovno kretanje sa štampanjem novca ispravna odluka, pogotovo u trenutku kada su cijene imovine, od dionica do nekretnina, već iznimno visoke?
"Ray Dalio je poznat po tome da promjene u cijeni financijske imovine pripisuje promjenama u kreditnom ciklusu, koje jako često dolaze zbog promjena monetarne politike", objašnjava Dražetić. "On je jako uspješan u predviđanju kriza u zatvorenim ekonomijama, gdje jedna centralna banka ima dominantnu ulogu."
Slika je kompleksnija od 'printanja' novca
Međutim, Dražetić ističe da od sedamdesetih godina, pada Berlinskog zida i ulaska Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju, više ne živimo u takvom svijetu. Fed je ogroman, ali nije jedini igrač na globalnom tržištu likvidnosti. Tu su i Europska središnja banka, Banka Japana i kineska središnja banka.
Ključni podatak koji komplicira Daliovu tezu jest rast M2 monetarnog agregata, široke mjere novčane mase.
"U proteklih godinu i pol, M2 monetarni agregat u SAD-u porastao je za nekih 2,6 tisuća milijardi dolara. Zanimljivo je da taj porast uopće nije došao zbog odluka Feda. Drugim riječima, M2 raste unatoč tome što središnja banka provodi drugačiju politiku", naglašava Dražetić.
Kako je to moguće? Odgovor leži u razlici između primarne i sekundarne emisije novca. Dok kolokvijalno "štampanje novca" označava primarnu emisiju od strane Feda, postoji i sekundarna emisija koja dolazi kroz kreditnu aktivnost banaka. "Ta kreditna aktivnost banaka u Americi bila je vrlo, vrlo aktivna, što najbolje vidimo po povećanju M2 agregata", pojašnjava Dražetić. Upravo je taj porast likvidnosti, a ne izravna akcija Feda, u velikoj mjeri pogurao rast cijena dionica i drugih klasa imovine u zadnje dvije godine.
Iako Ray Dalio upozorava na opasnosti koje prijete od poteza središnje banke, čini se da je stvarni mehanizam stvaranja novca u modernoj globalnoj ekonomiji znatno složeniji. Rast likvidnosti događa se i bez izravne intervencije Feda, potaknut snažnom kreditnom aktivnošću komercijalnih banaka. Stoga, dok legendarni investitor vidi mjehur koji se napuhuje pod dirigentskom palicom Feda, detaljnija analiza pokazuje da orkestar ima više dirigenata, a neki instrumenti sviraju i sami. "Ovaj put mislim da Dalio puše na hladno".
Sukob titana: Burry protiv AI revolucije
Dok Dalio upozorava na makro sliku, drugi poznati "katastrofičar", Michael Burry, fokusirao se na pojedinačne kompanije, otvorivši velike oklade protiv predvodnika AI revolucije, Palantira i Nvidije. To je izazvalo žestoku reakciju direktora Palantira, Alexa Karpa, koji je Burryjev potez nazvao "potpuno ludim" i "nečuvenim", pitajući se zašto bi se itko kladio protiv najprofitabilnijih kompanija u srcu tehnološke transformacije.
Dražetić komentira kako ovaj sukob ilustrira razliku između makro i mikro pogleda. "Dok se Dalio bavi sistemskim rizikom likvidnosti, Burry cilja pojedinačne kompanije. Njegov napad na predvodnike AI revolucije izuzetno je hrabar i rizičan potez. Tržište može dugo ostati iracionalno, a ići protiv tako snažnog tehnološkog narativa često je, kao što je Karp slikovito rekao, put u propast, bez obzira na fundamentalnu valuaciju", zaključuje Dražetić.
.webp){kind=icon}
