Prema podacima Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine (BiH), naša zemlja neće direktno u velikoj mjeri biti pogođena američkim carinama, ali će najveći teret podnijet domaća namjenska industrija, kao i izvoz vojne opreme, koja je ranije carinjena po stopi od 12 posto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 35 posto. Struka smatra da su potrebne alternative, te da je ovo dobra prilika da se okrenemo drugim tržištima.
Iz VTKBiH su za Bloomberg Adriju kazali da BiH nema veliki obim razmjene sa SAD-om te da ona čini oko jedan posto od ukupne razmjene sa svijetom.
Ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM. BiH najveći izvoz prema SAD-u bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 posto ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM.
Čitaj više
Više od 100 bh. firmi pod direktnim udarom američkih carina – šta dalje?
Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i SAD-a, naša zemlja je samo u periodu od 1. 1 do 28. 3. ove godine izvezla 60.867.862,84 KM, a iz SAD-a je u našu zemlju uvezeno 19.076.378,13 KM.
03.04.2025
Carine donijele kaos i zbrku, kakav će biti odgovor kompanija
Određene kompanije razmatraju preseljenje ili pojačavanje proizvodnje u SAD-u
03.04.2025
Pad cijena metala, carine utiču na potražnju
Pale su cijene bakra, aluminijuma i cinka, dok su i cijene drugih metala u riziku da se obruše zbog novih, opštih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa.
03.04.2025
Šta BiH može očekivati nakon američkih carina od 35 posto
Indirektne posljedice mogu biti dalekosežnije.
03.04.2025
Trump: Europskoj uniji carine 20, BiH 35 posto
SAD će Kini naplatiti carinu od 34 posto, Europska unija dobiva 20 posto, Japan će se suočiti s carinom od 24 posto. Najveća je trenutno za Vijetnam - 46 posto.
02.04.2025
Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.
Kazali su kako očekuju veći negativan utjecaj indirektno, shodno strukturi izvoza.
Kompanije iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koje posredno izvoze svoje proizvode u SAD, mogu imati probleme. Kako su pojasnili, to će prije svega zavisiti od odgovora EU kupaca, koji naše domaće proizvode plasiraju direktno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište.
"Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i potražnju za proizvodima bh. preduzeća", kazali su.
Najveće posljedice će biti za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU. Kao rezultat imat ćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale.
Problem za kompanije
Naglasili su da postoji opravdana zabrinutost za one kompanije koje su do sada poslovale na pragu produktivnosti da će ove mjere ugroziti njihovo poslovanje.
"U ovim uslovima, za očekivati je rast izvoza na alternativna tržišta, tj. na ona tržišta kao krajnje odredište ili ona koja nisu u velikom procentu pogođena carinama i mogu podnijeti taj teret", kazali su.
Trenutno, efekte uvođenja carina od SAD-a teško je izračunati i napraviti projekcije ukupne štete za bh. ekonomiju.
Kada je riječ o mjerama za smanjenje negativnih efekata carina, neophodno je uključiti sve relevantne aktere iz BiH, te sagledati odgovore koje će naši najznačajniji trgovinski partneri preduzeti. Trenutno postoji oprijedeljnost EU aktera za recipročnim mjerama, ali ujedno preovladava poziv na dijalog u interesu izbjegavanja krajnjih mjera i prevazilaženja ove situacije.
Ukupno, ograničavanje trgovine će imati negativan utjecaj na nivo ekonomske aktivnosti i pojačati bojazan od recesije.
Više od 100 bh. firmi pod direktnim udarom
Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i SAD-a, naša zemlja je samo u periodu od 1. 1. do 28. 3. ove godine izvezla 60.867.862,84 KM, a iz SAD-a je u našu zemlju uvezeno 19.076.378,13 KM.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, početkom 2025. godine najviše smo izvozili cink i proizvode od cinka, zatim proizvode od željeza i čelika, električne mašine i opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode te neorganske hemijske proizvode, organska i neorganska jedinjenja plemenitih metala, rijetkih zemnih metala, radioaktivnih elemenata i izotopa.
Kada je riječ o uvozu, naša zemlja je najviše uvozila jestivo voće i orašaste plodove, kore agruma, dinju i lubenicu u iznosu od 4.930.427,56 KM, zatim nuklearne reaktore, kotlove, mašine te aparate i mehaničke uređaje i njihove dijelove 2.668.398,90 KM, plastične mase i proizvode od plastičnih masa vrijedne 2.286.624,52 KM, ali i optičke, fotografske, kinematografske, mjerne instrumente, instrumente za ispitivanje tačnosti, medicinske instrumente i aparate te njihove dijelove i pribor, čija je vrijednost bila 1.966.854,71 KM.
Podaci Uprave pokazuju da više od 100 bh. firmi svoje proizvode plasira direktno na tržište SAD-a. U nastavku su samo neke od njih na koje će ovakav način carinskih mjera sigurno imati utjecaj.
Vanjskotrgovinska razmjena ovih dviju zemalja u posljednjih 10 godina porasla je za 71 posto.
"Podaci pokazuju da smo u 2024. uglavnom izvozili proizvode namjenske industrije, na koju se odnosi više od 70 miliona ukupnog izvoza. S druge strane, iz SAD-a najviše uvozimo sirovinu za namjensku industriju - barut. Vrlo mali dio toga se odnosi na realnu ekonomiju, što je velika razlika u odnosu na razmjenu s EU", pojasnio je Slaviša Ćeranić, direktor sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), ranije u emisiji Zoom In Bloomberg Adria TV.
.webp){kind=icon}
