Više od 100 bh. firmi pod direktnim udarom američkih carina – šta dalje?

Donald Trump, predsjednik SAD-a, uveo je "recipročne carine" na praktično svu robu koja dolazi u Sjedinjene Države, a među zemljama koje su pogođene ovom mjerom je i Bosna i Hercegovina (BiH) sa carinom od 35 posto. Prema objavi Bijele kuće, "carine koje se naplaćuju Sjedinjenim Državama, uključujući manipulaciju valutom i trgovinske barijere" za BiH iznose 70 posto. Stoga će "snižene recipročne carine" koje SAD uvodi BiH iznositi 35 posto. 

 

 

Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i SAD-a, naša zemlja je samo u periodu od 1. 1 do 28. 3. ove godine izvezla 60.867.862,84 KM, a iz SAD-a je u našu zemlju uvezeno 19.076.378,13 KM. 

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, početkom 2025. godine najviše smo izvozili cink i proizvode od cinka, zatim proizvode od željeza i čelika, električne mašine i opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode te  neorganske hemijske proizvode, organska i neorganska jedinjenja plemenitih metala, rijetkih zemnih metala, radioaktivnih elemenata i izotopa. 

Kada je riječ o uvozu, naša zemlja je najviše uvozila jestivo voće i orašaste plodove, kore agruma, dinju i lubenicu u iznosu od 4.930.427,56 KM, zatim nuklearne reaktore, kotlove, mašine te aparate i mehaničke uređaje i njihove dijelove 2.668.398,90 KM, plastične mase i proizvode od plastičnih masa vrijedne 2.286.624,52 KM, ali i optičke, fotografske, kinematografske, mjerne instrumente, instrumente za ispitivanje tačnosti, medicinske instrumente i aparate te njihove dijelove i pribor, čija je vrijednost bila 1.966.854,71 KM. 

Podaci Uprave pokazuju da više od 100 bh. firmi direktno i svoje proizvode plasira na tržište SAD-a. U nastavku su samo neke od njih na koje će ovakav način carinskih mjera sigurno imati svoj utjecaj.

Vanjskotrgovinska razmjena ovih dviju zemalja u posljednjih 10 godina porasla je za 71 posto.  

Upravo je zanimljiva sama struktura bh. izvoza u SAD.  

 

"Podaci pokazuju da smo u 2024. uglavnom izvozili proizvode namjenske industrije, na koju se odnosi više od 70 miliona ukupnog izvoza. S druge strane, iz SAD-a najviše uvozimo sirovinu za namjensku industriju - barut. Vrlo mali dio toga se odnosi na realnu ekonomiju, što je velika razlika u odnosu na razmjenu s EU", pojasnio je Slaviša Ćeranić, direktor sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), ranije u emisiji Zoom In Bloomberg Adria TV. 

Bitno je istaći da je BiH do kraja 2020. godine bila korisnica Općeg sistema preferencijala (GSP) koji je prestao važiti, a čije ponovno odobravanje zavisi isključivo od odluke Kongresa SAD. To je sistem u kojem SAD daje jednostrane carinske povlastice razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, a navedeni program osiguravao je bescarinski tretman za 3.500 proizvoda iz BiH. Ukidanje sistema dodatno je opteretilo bh. kompanije koje izvoze u SAD. Iz tog razloga postavlja se pitanje kako će se moguće uvođenje carina EU odraziti na BiH. 

Ćeranić ističe da bi uvođenje carina i drugih mjera na evropsku robu ostavilo posljedice i na BiH, pri čemu bi pojedine industrije zasigurno osjetile snažnije udare. BiH zavisi od njemačkog tržišta, a koliki ćemo udar osjetiti, zavisi od same strukture izvoznih kompanija - je li riječ o kompanijama koje finalne proizvode direktno plasiraju na tržište EU ili je riječ o kompanijama koje plasiraju proizvode koji se ugrađuju u druge proizvode koje EU izvozi na američko tržište. 

"Većina našeg izvoza konzumira se na EU tržištu i u tom slučaju taj udar ne bi trebao biti veliki. Međutim, automobilska, metalska i mašinska industrija izvoze proizvode koji se ugrađuju u finalni proizvod koji se iz EU izvozi u SAD, što znači da će te industrije biti najviše pogođene", kazao je Ćeranić. 

Carine u zemljama regije

Trump je kazao da će recipročne carine donijeti "jaču konkurenciju i niže cijene za potrošače" u SAD-u. To je zapravo suprotno od onoga što automobilski direktori misle da će se dogoditi. Ne samo da se boje viših cijena, već i manje konkurentnosti na globalnom nivou. 

Trump ponavlja ono što je ranije najavio, da će SAD u uvesti carinu od 25 posto na sve automobile strane proizvodnje. 

Kao primjer, Trump kaže da SAD naplaćuje carinu od samo 2,4 posto na motocikle, dok Indija naplaćuje 70 posto, Vijetnam naplaćuje 75 posto, a ostali čak i više od toga. Proziva dva američka saveznika s velikim automobilskim industrijama - Japan i Koreju. Proziva Toyotu po imenu jer je prodala milion stranih automobila u SAD-u. 

Na listi Trumpovih carina se nalaze i druge zemlje u regiji. Tako će roba iz Crne Gore koja se uvozi u SAD sada imati carinu od 10 posto, dok će identična carina biti nametnuta i na robu iz Kosova. 

Mihael Blažeković, voditelj analiza Bloomberg Adrije, također je stava da će negativne posljedice Trumpovih odluka osjetiti kompanije iz Adria regije koje su dio evropskog lanca snabdijevanja za autoindustriju. Oko dva posto ukupnog izvoza iz regije odnosi se na dijelove za motorna vozila, a Sjeverna Makedonija ima najveću izloženost s 2,4 posto izvoza u ovom sektoru.

''Što se tiče pozitivnih outlooka za kompanije iz regije, ostajemo pri svom posljednjem outlooku. Osim građevine i odbrane, koje će imati koristi od obnove ratom razrušenih područja i dobre makroekonomske slike u samoj Adria regiji, sektori elektrike, farmaceutske industrije, hrane, cyber-sigurnosti i banke imat će vrlo vjerovatno dobru godinu'', naveo je Blažeković.

Bloomberg

 

Prema procjeni Trumpovog tima, Srbija nameće carinu od 74 posto na američku robu, pa će tako na robu iz ove zemlje koju uvozi Amerika od ponoći važiti carina od 37 posto. 

Podsjetimo, Trump je nametnuo carinu od 34 posto na robu iz Kine, od 20 posto na robu iz Evropske unije, od 46 posto na robu iz Vijetnama, 32 posto na robu iz Tajvana, 24 posto na robu iz Japana, 26 posto na robu iz Indije, 31 posto na robu iz Švicarske te 10 posto na robu iz Velike Britanije, između ostalih. 

Uvođenje carina na EU proizvode u istoj mjeri odrazit će se i na zemlje regije. Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije, kazao je za Zoom In da će carine biti direktni udar na konkurentnost EU privrede.

"Ako konkurentnost EU privrede nastavi opadati, to će dodatno smanjiti potražnju za proizvodima iz Srbije i općenito Zapadnog Balkana. Najznačajniji izvozni proizvod su autodijelovi, a u 2024. za oko 3,5 posto je opao izvoz te robe na tržište Njemačke. Zabilježen je i značajan pad direktnih stranih investicija", kazao je Stanić.

On naglašava da bi povezivanje regije i dodatna integracija u prostor evropske privrede značajno doprinijeli zaštiti ekonomija regije.

"Nedavno je u Briselu održan sastanak na kojem je istaknuta želja da se u narednih pet godina EU kompletira. Iako to zvuči optimistično, zašto ne vjerovati, jer bi upravo to najviše doprinijelo privredi regije i time bi se smanjio politički rizik, što je jedan od ograničavajućih faktora za strane investitore", kazao je nedavno Stanić.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar