Administracija predsjednika Donalda Trumpa izračunala je svoj niz novih carina prvenstveno na temelju postojećih trgovinskih bilansa, što je odstupanje od ranijih obećanja da će carinske stope i druge trgovinske barijere uskladiti s onima iz drugih zemalja.
U izjavi objavljenoj u srijedu navečer, kojom je pojasnila metodologiju za carine koje su potresle globalno tržište, Ured trgovinskog predstavnika SAD-a (USTR) detaljno je opisao formulu koja dijeli trgovinski suficit neke zemlje sa SAD-om s njenim ukupnim izvozom, koristeći podatke Američkog zavoda za statistiku iz 2024. godine. Dobiveni broj zatim je podijeljen s dva, čime se dobila "diskontirana" stopa.
Primjerice, Kina je prošle godine imala trgovinski suficit sa SAD-om od 295 milijardi dolara na ukupan izvoz od 438 milijardi dolara, što je omjer od 68 posto. Prema Trumpovoj formuli, kada se taj broj podijeli s dva, dobiva se carinska stopa od 34 posto. Ista metoda korištena je za određivanje carinskih stopa za druge ekonomije poput Japana, Južne Koreje i Evropske unije.
Čitaj više

Američke carine pogodile su tržišta širom svijeta - iz svijeta ukratko
Američke carine su Trumpov najjači napad na svjetski ekonomski sistem koji, kako kaže, već dugo nepravedno šteti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
prije 19 sati

Trump: Europskoj uniji carine 20, BiH 35 posto
SAD će Kini naplatiti carinu od 34 posto, Europska unija dobiva 20 posto, Japan će se suočiti s carinom od 24 posto. Najveća je trenutno za Vijetnam - 46 posto.
02.04.2025

Kako carine utiču na regionalne i evropske akcije
Industrije koje su već pogođene carinama, posebno auto-sektor, suočavaju se s dodatnim padovima.
02.04.2025

Dan oslobođenja američke ekonomije - kraj izrabljivanja ili početak krize
Veliko je pitanje hoće li carine ostvariti predsjednikove neuobičajene ambicije, ali je neizostavna činjenica da će o tome ovisiti kako ocjena uspjeha njegova mandata tako i gospodarska sudbina američkih potrošača i investitora.
01.04.2025
Zemlje u kojima SAD ostvaruje trgovinski suficit također su bile pogođene carinom od fiksnih 10 posto, bez obzira na razmjere trgovine, kao i one gdje je trgovinski bilans bio približno izjednačen.
U izjavi USTR-a navedeno je da bi, iako je tehnički moguće izračunati stope na temelju stvarnih trgovinskih prepreka, ova metodologija bolje postigla Trumpov cilj smanjenja trgovinskih deficita.
"Dok je pojedinačno izračunavanje učinaka trgovinskog deficita za desetke hiljada carinskih, regulatornih, poreznih i drugih politika u svakoj zemlji složen, ako ne i nemoguć zadatak, njihov se kombinirani učinak može procijeniti određivanjem carinskog nivoa koji je dosljedan smanjenju bilateralnih trgovinskih deficita na nulu", stoji u izjavi koja nije bila potpisana.
Kako se došlo do formule?
Način izračuna carina uglavnom je bio nepoznat uoči Trumpove objave. Dodatno je zbunilo to što su se stope koje je Trump objavio neznatno razlikovale od onih u prilogu uz njegovu izvršnu naredbu. Tako je, primjerice, Južna Koreja na Trumpovoj ploči bila navedena sa stopom od 25 posto, dok je u prilogu stajala stopa od 26 posto.
Trumpova administracija prethodno je navela da će se stope izračunavati uzimajući u obzir i carine i necarinske prepreke, uključujući poreze. Trumpova ploča prikazivala je stope pod kategorijom "Carine naplaćene SAD-u, uključujući manipulaciju valutom i trgovinske barijere."
Međutim, stvarna formula korištena za izračun carina nije bila ona koju je Bijela kuća u početku signalizirala.
U memorandumu od 13. februara, kojim je najavio recipročne carine, Trump je naložio "analizu sveobuhvatnog opsega, koja ispituje nerecipročne trgovinske odnose sa svim trgovinskim partnerima SAD-a", uključujući njihove carine, poreze, necarinske prepreke, manipulaciju valutom i bilo koju drugu praksu koja "nameće bilo kakvo nepravedno ograničenje pristupa tržištu ili strukturnu prepreku poštenoj konkurenciji".
Iako trgovinski bilansi nisu bili izričito navedeni, memorandum je zasebno naglasio da je nerecipročna trgovina "jedan od izvora velikog i dugotrajnog godišnjeg trgovinskog deficita SAD-a u robi".
Trumpova formula uključivala je i dva dodatna parametra – cjenovnu elastičnost potražnje za uvozom i elastičnost uvoznih cijena u odnosu na carine. Ove su vrijednosti bile postavljene tako da su se međusobno poništavale, što je u konačnici značilo množenje s jedan.