Sve što trebate znati o novim carinama i potencijalnim posljedicama za BiH i EU

Novi carinski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, kojim se uvode carine od 15 posto na većinu evropskog izvoza, mogao bi imati dalekosežne posljedice ne samo za EU nego i za zemlje regije poput Bosne i Hercegovine (BiH). Dok EU pristaje na asimetrične uvjete kako bi izbjegla trgovinski rat, stručnjaci upozoravaju da bi bh. industrije, posebno one povezane s lancima dobavljača u automobilskoj i metalskoj industriji, mogle pretrpjeti ozbiljne udare.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigle su sporazum prema kojem će EU plaćati carine od 15 posto na većinu izvoza, uključujući automobile, čime je spriječeno izbijanje trgovinskog rata koji je prijetio globalnoj ekonomiji. Donald Trump je nakon sastanka s Ursulom von der Leyen objavio da carine neće uključivati farmaceutske proizvode i metale, dok je EU pristala na smanjene carine na čelik i aluminij te kvotni sistem uvoza. Sporazum uključuje i obavezu EU-a da kupi američke energetske proizvode u vrijednosti od 750 milijardi dolara te da investira dodatnih 600 milijardi dolara u SAD.

Ova odluka uklanja rizik trgovinskog rata od 1,7 biliona dolara, iako znači veći porezni teret za evropske izvoznike. Pregovori su završeni nakon mjeseci diplomatskih napetosti, pri čemu je EU bila spremna prihvatiti asimetričan dogovor kako bi osigurala nastavak transatlantske trgovine.

Trump nastavlja pregovarati s drugim partnerima, poput Japana i Južne Koreje, te zadržava pritisak na globalni trgovinski sistem. Sporazum je kompromis koji daje predvidljivost, ali potvrđuje Trumpovu odlučnost da smanji američki trgovinski deficit kroz agresivne carinske mjere.

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države čine najdublje isprepletenu trgovinsku i investicijsku relaciju na svijetu. Petina izvoza EU-a odlazi u SAD, dok je američki izvoz u EU usporediv s onim u Kanadu - oko 350 milijardi eura godišnje. Riječ je o odnosu koji je građen desetljećima, od završetka Drugog svjetskog rata, i koji je, uz NATO i dolar kao globalnu rezervnu valutu, temelj poslijeratnog zapadnog ekonomskog poretka.

Trumpova trgovinska doktrina, reducirana na trgovački deficit u robnoj razmjeni i ignoriranje usluga, prijeti da taj poredak razmontira u nekoliko godina. Statistika robne razmjene je na prvi pogled na strani Trumpa - 2023. godine SAD je uvezao 157 milijardi eura više robe iz EU-a nego što je izvezao. No to je samo pola priče. U istom razdoblju SAD je u uslugama imao 108 milijardi eura suficita. Kada se roba i usluge stave u isti okvir (a trebale bi, jer je moderna ekonomija lanac vrijednosti u kojem usluge - od R&D-a do softvera i marketinga - čine ogroman dio dodane vrijednosti), ukupni deficit SAD-a prema EU-u pada na 49 milijardi eura.

Koja članica EU je najviše ugrožena novim carinama?

Od članica EU najviše štete od carina će imati države koje veliki dio svoje proizvodnje plasiraju u SAD: Njemačka, Irska i Italija. Njima je SAD jako važno tržište, zapravo najvažnije izvan same EU, a ostvaruju velike suficite u razmjeni. Francuska također puno izvozi u SAD, ali zbog velikog uvoza sirove nafte i plina ima deficit u trgovinskoj razmjeni proizvodima sa SAD-om. Nizozemska ostvaruje duboki deficit primarno zbog uvoza sirove nafte.

Slovenija i Hrvatska su direktno jedne od manje ugroženih članica carinama iz SAD-a. Slovenija samo 2,9 izvoza izvan EU ostvaruje na tržištu SAD-a, a ostvaruje veliki deficit. Hrvatska je više direktno izložena trgovini sa SAD-om jer na SAD otpada 9,2 posto izvoza izvan EU.

Zapravo, EU i SAD uglavnom međusobno trguju sličnim proizvodima, a važna iznimka su energenti, tj. nafta i plin. SAD je najveći proizvođač nafte i plina, a EU nema ni jedno ni drugo. Zbog toga je EU najveći uvoznik sirove nafte i plina iz SAD-a.

Dugoročna šteta i za SAD i za EU

Carine su, tehnički, porez na domaće uvoznike, a ne na strane izvoznike. Carinu plaća onaj ko uvozi, a to su u ovom slučaju američke kompanije. One zatim imaju dvije opcije: prebaciti trošak na krajnje potrošače (inflacijski učinak) ili apsorbirati dio troška kroz marginu (erozija profitabilnosti).

Obje opcije su loše za domaću ekonomiju u kratkom roku. Inflacija nagriza realne dohotke i potrošnju, dok pritisak na marže smanjuje kapacitete kompanija za investicije i zapošljavanje. 

Carine su instrument koji je funkcionirao u svijetu ograničene međunarodne trgovine i niskog stepena globalne integriranosti. Današnji svijet je drugačiji: lanci dobave su transkontinentalni, modularni i "just-in-time", a dodana vrijednost se fragmentira između desetaka zemalja po jednom proizvodu. Zbog toga nagli, široki val carina proizvodi šokove koji se prelijevaju kroz cijeli sistem – od sirovine, preko poluproizvoda, do finalne robe i usluga.

 

Trumpove carine stoga nisu tek bilateralni problem SAD-EU. One su šok u jezgru globalizacije. A budući da trgovina SAD-EU čini skoro trećinu svjetske trgovine, svaki sistemski poremećaj na toj relaciji multiplicira se globalno.

Trump može carinama "kupiti" politički trenutak, ali dugoročno ne može promijeniti činjenicu da je moderna ekonomija mreža, a ne rov. A kad se rovovi kopaju na pogrešnim mjestima, najčešće stradaju oni koji su najmanje krivi - radnici, izvoznici i potrošači s obje strane Atlantika.

 

BiH najviše izvozila oružje i municiju

BiH je indirektno pogođena carinama, ali itekako kroz svoje industrije osjeća pritiske. Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i SAD-a, naša zemlja je samo u periodu od 1. 1. do 28. 3. ove godine izvezla 60.867.862,84 KM, a iz SAD-a je u našu zemlju uvezeno 19.076.378,13 KM. 

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, početkom 2025. godine najviše smo izvozili oružje i municiju, njihove dijelove i pribor 41,145,443.53 KM, cink i proizvode od cinka, zatim proizvode od željeza i čelika, električne mašine i opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode te neorganske hemijske proizvode, organska i neorganska jedinjenja plemenitih metala, rijetkih zemnih metala, radioaktivnih elemenata i izotopa. 

Kada govorimo o uvozu, naša zemlja je najviše uvozila jestivo voće i orašaste plodove, kore agruma, dinju i lubenicu u iznosu od 4.930.427,56 KM, zatim nuklearne reaktore, kotlove, mašine te aparate i mehaničke uređaje i njihove dijelove 2.668.398,90 KM, plastične mase i proizvode od plastičnih masa vrijedne 2.286.624,52 KM, ali i optičke, fotografske, kinematografske, mjerne instrumente, instrumente za ispitivanje tačnosti, medicinske instrumente i aparate te njihove dijelove i pribor, čija je vrijednost bila 1.966.854,71 KM. 

Podaci Uprave pokazuju da više od 100 bh. firmi direktno i svoje proizvode plasira na tržište SAD-a. U nastavku su samo neke od njih na koje će ovakav način carinskih mjera sigurno imati svoj utjecaj.

Vanjskotrgovinska razmjena ovih dviju zemalja u posljednjih 10 godina porasla je za 71 posto.  

Upravo je zanimljiva sama struktura bh. izvoza u SAD.  

 

"Podaci pokazuju da smo u 2024. uglavnom izvozili proizvode namjenske industrije, na koju se odnosi više od 70 miliona ukupnog izvoza. S druge strane, iz SAD-a najviše uvozimo sirovinu za namjensku industriju - barut. Vrlo mali dio toga se odnosi na realnu ekonomiju, što je velika razlika u odnosu na razmjenu s EU", pojasnio je Slaviša Ćeranić, direktor sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), ranije u emisiji Zoom In Bloomberg Adria TV. 

Bitno je istaći da je BiH do kraja 2020. godine bila korisnica Općeg sistema preferencijala (GSP) koji je prestao važiti, a čije ponovno odobravanje zavisi isključivo od odluke Kongresa SAD-a. To je sistem u kojem SAD daje jednostrane carinske povlastice razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, a navedeni program osiguravao je bescarinski tretman za 3.500 proizvoda iz BiH. Ukidanje sistema dodatno je opteretilo bh. kompanije koje izvoze u SAD. Iz tog razloga postavlja se pitanje kako će se moguće uvođenje carina EU odraziti na BiH. 

Ćeranić ističe da bi uvođenje carina i drugih mjera na evropsku robu ostavilo posljedice i na BiH, pri čemu bi pojedine industrije zasigurno osjetile snažnije udare. BiH zavisi od njemačkog tržišta, a koliki ćemo udar osjetiti, zavisi od same strukture izvoznih kompanija - je li riječ o kompanijama koje finalne proizvode direktno plasiraju na tržište EU ili je riječ o kompanijama koje plasiraju proizvode koji se ugrađuju u druge proizvode koje EU izvozi na američko tržište. 

"Većina našeg izvoza konzumira se na EU tržištu i u tom slučaju taj udar ne bi trebao biti veliki. Međutim, automobilska, metalska i mašinska industrija izvoze proizvode koji se ugrađuju u finalni proizvod koji se iz EU izvozi u SAD, što znači da će te industrije biti najviše pogođene", kazao je Ćeranić. 

 

*Članak napisan uz pomoć Branimira Perkovića.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar