Najnovija odluka Donalda Trumpa o uvođenju sveobuhvatnih carina, uključujući i namet od 35 posto na robu iz Bosne i Hercegovine, otvara novo poglavlje u globalnoj trgovinskoj politici. Iako BiH nema značajniju trgovinsku razmjenu sa SAD-om, ipak može osjetiti ozbiljne ekonomske posljedice kroz svoje ključne partnere, prije svega Evropsku uniju, koja je pogođena dodatnim carinama od 20 posto, smatra ekonomista Faruk Hadžić.
"Najnovije uvođenje sveobuhvatnih carina od Donalda Trumpa, uključujući i carinu od 35 posto na robu iz BiH, predstavlja više od pukog trgovinskog poteza – to je najava povratka ekonomskog unilateralizma'', ističe Hadžić za Bloomberg Adriju.
Dodaje da, iako BiH nema značajnu direktnu robnu razmjenu sa SAD-om, indirektne posljedice mogu biti dalekosežnije.
Čitaj više

Izvoz u SAD preko 200 miliona KM, dominira namjenska industrija
Pojedine industrije će biti značajnije pogođene američkim carinama.
10.02.2025

Trgovinski rat SAD-a i EU-a: Šta se izvozi, a šta blokira?
Prekida se višedecenijska trgovinska povezanost dva najveća tržišta na svijetu.
18.03.2025

Trump: Europskoj uniji carine 20, BiH 35 posto
SAD će Kini naplatiti carinu od 34 posto, Europska unija dobiva 20 posto, Japan će se suočiti s carinom od 24 posto. Najveća je trenutno za Vijetnam - 46 posto.
02.04.2025

Kako carine utiču na regionalne i evropske akcije
Industrije koje su već pogođene carinama, posebno auto-sektor, suočavaju se s dodatnim padovima.
02.04.2025

Što SAD-u donose Trumpove carine?
Trump računa na to da će SAD dio tereta carina prebaciti na strane izvoznike, tako da će oni biti spremni sniziti cijene i preuzeti dio tereta carina, koji se ne bi u potpunosti prebacio na rast cijena na američkom tržištu.
02.04.2025
''Naš ključni trgovinski partner - Evropska unija pogođena je dodatnim carinama od 20 posto, što će u srednjem roku usporiti industrijsku aktivnost i smanjiti potražnju za robom koju BiH plasira u evropske proizvodne lance. BiH je već sada ranjiva zbog pada izvoza i robnog deficita od više od 12,5 milijardi KM u 2024. godini, a ove mjere će dodatno pojačati negativne trendove'', pojasnio je Hadžić.
Fragmentacija globalne ekonomije
Ono što zabrinjava, prema njegovim riječima, jeste što ove mjere dolaze u trenutku kada globalna ekonomija traži stabilnost, a umjesto toga dobija signal fragmentacije. BiH, kao mala i otvorena ekonomija, bez domaćih kompenzacijskih instrumenata i jasne strategije diverzifikacije tržišta, može osjetiti dvostruki udar: gubitak tržišta kroz EU i pad investicione sigurnosti.
''Trgovinski ratovi, ako eskaliraju, mogu ugroziti i finansijske tokove, logistiku i cijene sirovina, što će se kroz inflatorne kanale preliti i na naše tržište. Ukratko – iako nismo bili meta, možemo lako postati kolateralna šteta", zaključuje Hadžić.
Ekonomista Damir Bećirović za Bloomberg Adriju kaže da je šokantna odluka američkog predsjednika o uvođenju carina za skoro sve države svijeta do sada najsnažniji udar na ekonomsku globalizaciju i svjetsku slobodnu trgovinu.
''Berze kao lakmus papir ekonomskih kretanja, bolje rečeno očekivanja su u padu, što govori da ova odluka u poslovnom svijetu stvara ogromnu zabrinutost'', dodaje Bećirović.
Naglašava da se iz perspektive bh. ekonomije direktne posljedice ovih carina neće značajnije osjetiti, osim, možda, u dijelu namjenske vojne proizvodnje, ali indirektno preko carina za proizvođače iz Evropske unije posljedice bi mogle biti itekako ozbiljne.
''To bi naročito moglo negativno uticati na bh. izvoznike iz automobilske i metalne industrije, koji ionako već skoro dvije godine bilježe pad izvoza uslijed usporavanja ekonomije u EU, prvenstveno Njemačkoj'', pojašnjava Bećirović.
Da će posljedice po BiH uglavnom biti indirektne zbog trgovinskog rata SAD-EU smatra i ekonomista Admir Čavalić.
''Dakle, indirektna šteta zbog pretjerane ovisnosti o EU ekonomiji. Paradoksalno, više nego li direktne carine koje su objavljene jučer'', kaže Čavalić za Bloomberg Adriju te dodaje: ''Na prvu prijetnju nemamo uticaja, dok drugu vidim kao zov da se aktivira ekonomska diplomatija kako bi u kratkom roku postigli bilateralne dogovore''.
Pojašnjava da, iako simboličan, izvoz u SAD je bitan jer je riječ o najvažnijem tržištu za plasman kvalitetnih proizvoda i usluga. Nakon SAD tržišta, za domaću privredu vrata su automatski otvorena za druga tržišta.
''Zbog toga ih ne treba zatvarati, uz napomenu da je veći problem to što možda EU ekonomija uspori zbog ovih mjera i po automatizmu uzrokuje pad domaćih vanjskotrgovinskih aktivnosti, posljedično potencijala rasta, zaposlenosti i slično'', ističe Čavalić.
Mihael Blažeković, voditelj analiza Bloomberg Adrije, također je stava da će negativne posljedice Trumpovih odluka osjetiti kompanije iz Adria regiona koje su dio evropskog lanca snabdijevanja za autoindustriju. Oko dva posto ukupnog izvoza iz regije odnosi se na dijelove za motorna vozila, a Sjeverna Makedonija ima najveću izloženost s 2,4 posto izvoza u ovom sektoru.
''Što se tiče pozitivnih outlooka za kompanije iz regiona, ostajemo pri svom posljednjem outlooku. Osim građevine i odbrane, koje će imati koristi od obnove ratom razrušenih područja i dobre makroekonomske slike u samoj Adria regiji, sektori elektrike, farmaceutske industrije, hrane, cyber-sigurnosti i banke imat će vrlo vjerovatno dobru godinu'', naveo je Blažeković.
Recipročne carine
Podsjetimo, Trump je jučer objavio uvođenje recipročnih carina kojima će biti nametnute dodatne tarife državama koje izvoze robu u Sjedinjene Američke Države, između ostalog od 34 posto za Kinu, a 20 posto za Evropsku uniju.
Američki predsjednik opisuje naredbu: "Za nekoliko trenutaka potpisat ću historijsku izvršnu naredbu, recipročne carine za zemlje diljem svijeta. Recipročne. To znači da oni to rade nama i mi to radimo njima. Vrlo jednostavno. Ne može biti jednostavnije od toga.
Trump iznosi svoju teoriju da će carine vratiti "zlatno doba" za SAD, frazu koju je također upotrijebio u svom inauguralnom govoru: "Radna mjesta i tvornice će se vratiti u našu zemlju, i vidite da se to već događa. Napunit ćemo našu domaću industrijsku bazu".
Kaže da će recipročne carine donijeti "jaču konkurenciju i niže cijene za potrošače" u SAD-u. To je zapravo upravo suprotno od onoga što automobilski direktori misle da će se dogoditi. Ne samo da se boje viših cijena, već i manje konkurentnosti na globalnom nivou.
--Tekst dopunjen komentarima Damira Bećirovića i Admira Čavalića--