Kolike će biti recipročne carine, na koga će se odnositi i koliko će biti trajne, pitanja su koja, prema riječima naših sugovornika, najviše muče ekonomiste i gospodarstvenike. Odgovori će odrediti hoće li ih Donald Trump iskoristiti da ispuni svoje predviđanje gospodarskog oporavka SAD-a ili će cijela stvar završiti katastrofalnom recesijom.
"SAD je neto uvoznik, tako da svaki pad američke potrošnje može uzrokovati smanjenje globalnog BDP-a, pa što slijedi?" pita se Jure Štimac, asset manager u NLB Fondovima, slično kao i mnoge današnje multinacionalke. "Prva mogućnost je da Trump koristi carine kako bi postigao bolji dogovor u pregovorima s partnerima poput EU, Kanade i Meksika, kao i sa suparnicima poput Kine", smatra analitičar o (zlo)uporabi carina kao pregovaračke taktike i poluge za postizanje geopolitičkog primata. Dok drugo objašnjenje nudi zabrinutost Washingtona oko pokušaja otplate golemog duga, što znači da se administracija mora uhvatiti ukoštac s golemim fiskalnim deficitom i potom vratiti dug.
"Trump računa na to da će SAD dio tereta carina prebaciti na strane izvoznike, tako da će oni biti spremni sniziti cijene i preuzeti dio tereta carina, koji se ne bi u potpunosti prebacio na rast cijena na američkom tržištu", objašnjava logiku Trumpova petljanja s carinskim ratom Katja Zajc Kejžar, pročelnica Katedre za međunarodnu ekonomiju i poslovanje na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani. "Takva logika može biti uvjetno uspješna ako nema mjera odmazde", ocjenjuje, ali su ih pogođene zemlje već počele uvoditi, kaže.
Astronomska neizvjesnost
Rok Potočnik, viši upravitelj imovine u NLB fondovima, predviđa da će carinski rat unijeti dodatnu neizvjesnost u poslovanje i planiranje kompanija. Podaci FactSeta pokazuju da je više od polovice kompanija u američkom indeksu S&P 500 navelo carine kao jedan od najvećih rizika u svojim posljednjim tromjesečnim izvješćima. To je više nego u bilo kojem drugom kvartalu u prošlom desetljeću, kažu.
"SAD je neto uvoznik, tako da svaki pad američke potrošnje može uzrokovati smanjenje globalnog BDP-a, pa što slijedi?" pita Jure Štimac, asset manager u NLB Fondovima, slično mnogim multinacionalkama.
Sličnu sliku pokazuje i indeks neizvjesnosti koji na temelju medijskih napisa izračunava američka središnja banka Fed u svoje analize. To pokazuje da je neizvjesnost oko trgovinske politike trenutno najveća u više od pola stoljeća, navodi The Economist.
Struka jednolično upozorava na carine, koje su u biti dodatno oporezivanje, jer dovode do rasta tržišnih cijena, što pak potiče inflaciju, osiromašuje kupovnu moć stanovništva i šteti globalnoj ekonomiji. Carine dovode do smanjenja obujma međunarodne trgovine i smanjenja blagostanja svih sudionika u carinskom ratu, upozorava Zajc Kejžar.
Recesija umjesto renesanse?
To se očituje i u sve lošijim analitičkim prognozama. Izvješće Goldman Sachsa objavljeno u ponedjeljak pokazuje da će carine pregrijati američko gospodarstvo inflacijom od 3,5 posto ove godine, što je znatno iznad cilja Federalnih rezervi od dva posto. Stopa nezaposlenosti skočit će na 4,5 posto, što će američki gospodarski rast svesti na samo jedan posto, kažu analitičari.
Rekord je loša prognoza za Trumpove oslobodilačke planove. Američka banka također je značajno revidirala svoju procjenu klizanja u recesiju. Ove je godine porastao na čak 35 posto, što je osjetno više od prijašnjih 20 posto i više nego dvostruko više od siječanjskih 14 posto.
Može li Trump u ovom slučaju eskalirati rat carina? "Carine se ne mogu podizati unedogled, njihovim uvođenjem smanjuje se obujam trgovine, što smanjuje manevarski prostor za njihov učinak", kaže Zajc Kejžar, koji je sklon Trumpovoj maksimalističkoj pregovaračkoj strategiji.
Izvješće Goldman Sachsa procjenjuje da je vjerojatnost recesije u SAD-u 35 posto, što je znatno više od procjene od 20 posto u prethodnoj prognozi i više nego dvostruko više od 14 posto u siječnju.
U nedavnom intervjuu Trump je odbacio mogućnost recesije kao malo vjerojatnu, ali je priznao da se američko gospodarstvo suočava s razdobljem tranzicije. Upitan na Fox Networku očekuje li recesiju ove godine, rekao je: "Ne volim predviđati takve stvari. U prijelaznom smo razdoblju jer ovo što radimo je velika stvar."
"Carine su besmislene jer najviše štete domaćim kupcima, a američka industrija zbog carina neće biti konkurentnija, nego će dugoročno gubiti", ocjenjuje učinke ekonomist i predavač na Ekonomskom fakultetu Matej Lahovnik. Dodaje da se pozitivniji učinci mogu očekivati nauštrb odustajanja od zelene revolucije u američkoj industriji, porezne deregulacije te jeftinijih fosilnih goriva ili ulaganja u nuklearnu energiju.
Štimac, NLB Fondovi: Uz carine, ključne preostale mjere
"Očekuje se kontrakcija državne potrošnje i povećanje proračunskih prihoda, što bi država postigla carinama, što dovodi do trgovinskih ratova", kaže Matej Krajnik, asset manager u Generali Investmentsu. "Možemo očekivati veći negativni utjecaj carina na europski i kineski te američki BDP", kaže Aleš Lokar, voditelj upravljanja vlasničkim ulaganjima u Generali Investmentsu. Upozorava da je Europa osjetljivija na negativne učinke carina, budući da je njezin gospodarski rast jedva pozitivan i pad od čak 0,5 postotnih bodova BDP-a mogao bi je gurnuti u recesiju. Jure Štimac iz NLB Sklada smatra da su, unatoč nešto lošijim pokazateljima, američki potrošački i financijski sektor i dalje "u dobroj formi", pa je recesija "malo vjerojatna".
Jure Štimac iz NLB Sklada smatra da su, unatoč nešto lošijim pokazateljima, američki potrošački i financijski sektor i dalje "u dobroj formi", pa je recesija "malo vjerojatna".
No, važno je koje će korake predsjednička administracija poduzeti nakon uvođenja carina. "Situacija u američkom gospodarstvu mogla bi se poboljšati ako se američka politika postupno prebaci na smanjenje korporativnih poreza, rasterećenje gospodarstva i debirokratizaciju javnog sektora", predviđa analitičar.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...