text size
Američki predsjednik Donald Trump spreman je do petka uvesti nove carine na proizvode iz više od stotinu ekonomija, prema izvorima bliskim temi. To je potez kojim se želi osigurati da njegov carinski režim ostane netaknut čak i nakon što isteknu privremene opće carine od 10 posto.
Trumpova administracija prošlog je mjeseca predložila nove carine od najmanje 10 posto za 60 trgovačkih partnera, pozivajući se na ono što je opisala kao blage standarde u vezi s prisilnim radom. Predsjednikov tim priprema se za uvođenje carina do kraja sedmice, iako nije jasno hoće li se one razlikovati od početnog prijedloga, rekli su izvori koji su tražili anonimnost kako bi razgovarali o planovima prije nego što budu javni.
Trumpove privremene pristojbe trebale bi isteći u petak, a ako se sljedeći krug carina do tada provede, Bijela kuća izbjegla bi bilo kakav prekid između ta dva režima. Plan nije konačan i mogao bi se promijeniti.
Predsjednik je primijenio opću stopu od 10 posto nakon što je Vrhovni sud ranije ove godine ukinuo njegove prethodne globalne carine.
Ta je pristojba primijenjena prema Članku 122. Zakona o trgovini, koji predsjedniku omogućava uvođenje uvozne pristojbe od 10 posto na najviše 150 dana radi rješavanja deficita u platnom bilansu. Američki Sud za međunarodnu trgovinu također je ukinuo tu carinu, ali je pravnu zaštitu ograničio samo na tužitelje, ostavljajući je uglavnom na snazi za ostale uvoznike.
Nastavkom provođenja najnovijeg prijedloga Trump bi potvrdio svoju predanost carinama, unatoč zabrinutosti birača oko troškova života uoči međuizbora u novembru.
Kritičari njegove politike tvrde da uvozni porezi povećavaju cijene robe široke potrošnje, no predsjednik i vodeći dužnosnici administracije navode da su carine nužne za obnovu američke industrijske snage i zaštitu domaće privrede.
Administracija je ove sedmice obećala uvesti carine od 50 posto na mnoge kanadske proizvode, dramatično eskalirajući Trumpov dugotrajni trgovački sukob sa sjevernim susjedom SAD-a. SAD je prošle sedmice poduzeo korake kako bi primijenio carinu od 25 posto na mnoge brazilske proizvode.
Prema prijedlogu Ureda američkog trgovačkog predstavnika o rješavanju pitanja prisilnog rada koji se koristi za proizvodnju uvozne robe, roba iz više desetaka ekonomija – uključujući Kanadu, Meksiko, Evropsku uniju i Tajvan – suočila bi se s carinom od 10 posto. Proizvodi uvezeni u SAD iz drugih velikih ekonomija, uključujući Kinu, Indiju i Japan, podlijegali bi carini od 12,5 posto.
Američki trgovački predstavnik Jamieson Greer izjavio je u utorak da je konačna provedba istrage o prisilnom radu pred vratima, iako je odbio iznijeti pojedinosti. Te bi se carine primijenile prema Članku 301. Zakona o trgovini, koji predsjedniku omogućava jednostrano uvođenje carina kako bi se borio protiv stranih trgovačkih praksi za koje se smatra da opterećuju američku trgovinu.
"Očekujemo da ćemo uskoro vidjeti konkretne poteze", rekao je Greer u utorak za CNBC. "Trenutno ne mogu odrediti tačan vremenski okvir – imam obvaezu izvijestiti Kongres i druge dionike prije nego što javno otkrijem takve informacije. Ali svakako očekujemo brzu akciju na tom planu."
Međutim, drugi potencijalni val carina proizašao iz posebne istrage o prekomjernim kapacitetima ne očekuje se do petka. Dužnosnici administracije nedavno su izjavili da je taj postupak još u toku.
Predloženi rezultati zahtijevaju formalno razdoblje za komentare i saslušanja prije nego što carine stupe na snagu. To znači da do potpunog ponovnog uvođenja Trumpovih izvanrednih carina neće doći do nekog kasnijeg datuma.
– Uz saradnju Josha Wingrovea
.webp){kind=icon}
