Višesatna čekanja na granicama! Traži se ustupak od EU i Hrvatske

Uvođenje novog Entry/Exit Systema (EES) na vanjskim granicama Šengena, koji od oktobra 2025. postepeno postaje potpuno operativan, već sada izaziva ozbiljne gužve i političke tenzije u regiji Zapadnog Balkana. Iako je sistem zamišljen kao digitalizirana i efikasnija kontrola ulaska i izlaska državljana trećih zemalja, u praksi se sve više pokazuje kao administrativno usko grlo koje pogađa upravo one koji su geografski i ekonomski najviše vezani za Evropsku uniju.

Na graničnim prelazima Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i Srbiji već se bilježe višesatna čekanja, posebno vikendima. EES zahtijeva biometrijsku registraciju, otiske prstiju, fotografiju lica i digitalno evidentiranje svakog ulaska i izlaska iz Šengena, što usporava protok putnika, naročito u špicama turističke sezone.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto je problem opisao bez diplomatskih uvijanja, ističući da je čekanje na granicama "neugodno i diskriminatorno", ali i da ono ima dublji politički uzrok.

"Građani koji se osjećaju poniženo na granicama moraju znati koji je izvor tog poniženja". Izvor je antievropska politika koja blokira reforme, poručio je Forto, dodajući da je i lično doživio višesatno čekanje i "neugodnu situaciju na granici".

Gužve koje postaju "nova normalnost"

Sličan ton dolazi i iz Parlamenta BiH. Zastupnik Saša Magazinović upozorava da se građani regije svakodnevno suočavaju s višesatnim čekanjima i osjećajem poniženja.

U otvorenom pismu ambasadoru EU u BiH, Magazinović je naglasio da sigurnosne mjere nisu sporne, ali da je način njihove implementacije problematičan.

"Jasno vam je da ovdje ne govorimo protiv sigurnosnih mjera, ali nam je svima jasno da živimo u 21. vijeku u kojem su tehnologije mnogo naprednije od onoga što se prilikom prelaska granice radi ljudima i da sve ovo može i mora drugačije". poručio je.

Depositphotos

On dodatno upozorava na paradoks: dok EU promovira slobodu kretanja kao jednu od temeljnih vrijednosti, građani Zapadnog Balkana na granicama doživljavaju upravo suprotnu sliku.

"Višesatno čekanje na graničnim prelazima koje građani doživljavaju kao poniženje i maltretiranje od EU je potpuno pogrešna poruka koja se šalje državama kandidatkinjama za članstvo u EU. Zbog toga ne treba čuditi da mnogi ovo ocjenjuju kao situaciju goru od uvođenja viznog režima", naveo je Magazinović.

Entry/Exit System (EES) zamišljen je kao modernizacija kontrole granica, zamjena za pečatiranje pasoša i bolja evidencija boravka državljana van EU. Međutim, problem nije u konceptu, već u implementaciji.

Kiosk-sistem i biometrijska obrada podataka usporavaju protok, a uska grla nastaju kada se više autobusa i automobila spoji u kratkom periodu. Dodatni problem je što se sistem uvodi u realnom saobraćajnom okruženju, bez dodatnog širenja kapaciteta na prelazima.

Drugim riječima, digitalizacija bez infrastrukture proizvodi suprotan efekt.

Turistička sezona kao test koji tek dolazi

Ono što zabrinjava jeste činjenica da se pravi pritisak tek očekuje. Ljetna turistička sezona u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Grčkoj tradicionalno donosi višestruko povećanje broja prelazaka granica, posebno iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Ako se trenutni sistem ne prilagodi, gužve bi mogle postati višesatne kolone koje će direktno utjecati na turizam, logistiku i potrošnju.

Čak i unutar EU raste svijest o problemu. Neke članice već traže fleksibilniju primjenu sistema tokom špiceva, jer se efekti prelijevaju i na njihove ekonomije, manje turista znači i direktan gubitak prihoda.

"Važno je reći da će u predstojećoj ljetnoj turističkoj sezoni posljedice ovakvog sistema veoma osjetiti i zemlje EU. Raduje da to prepoznaju i neke od članica EU koje imaju identičan zahtjev u smislu ukidanja i korekcije ovog očigledno kontraproduktivnog sistema kontrole putnika", naveo je Magazinović.

Depositphotos

Grčka kao kontraprimjer fleksibilnosti

Zanimljiv presedan dolazi iz Grčke, koja je najavila mogućnost privremene suspenzije ili ublažavanja primjene EES sistema tokom turističke sezone, posebno za putnike iz regiona poput Srbije i Sjeverne Makedonije.

Ovaj potez pokazuje ključnu razliku u pristupu, dok neke članice insistiraju na striktnoj primjeni, druge pokušavaju balansirati sigurnost i ekonomiju.

Upravo ta fleksibilnost stavlja dodatni pritisak na Hrvatsku, koja za sada ne najavljuje slične mjere, iako je najizloženija tranzitna tačka za građane BiH.

Politička poruka ili tehnički problem?

Iako EU zvanično tvrdi da je EES isključivo sigurnosni i administrativni alat, u regiji se sve češće postavlja pitanje djeluje li sistem u praksi i kao "filter" koji usporava kretanje građana država kandidata.

Forto i Magazinović u svojim izjavama ukazuju na isti paradoks: tehnički sistem proizvodi politički osjećaj diskriminacije.

U kontekstu evropskih integracija, to postaje posebno osjetljivo. Teško je, kako je istaknuto, građanima objasniti prednosti članstva u EU kada se njihovo iskustvo na granici svodi na višesatno čekanje i biometrijsku kontrolu koja usporava osnovnu slobodu kretanja.

Depositphotos

EES sistem, iako tehnički napredan, postaje test sposobnosti EU da balansira sigurnost, mobilnost i političke odnose sa susjedstvom.

Za našu zemlju i regiju, problem nije samo u čekanju na granici, već u percepciji da se to čekanje može izbjeći, ali se ne izbjegava zbog političkih i infrastrukturnih odluka.

Ako se u narednim mjesecima, posebno tokom turističke sezone, ne pronađe fleksibilniji model primjene, granice bi mogle postati jedno od najvidljivijih mjesta evropske neusklađenosti između tehnologije, politike i stvarnog života ljudi.