Američke carine od 30 posto na bh. robu: Posljedice, sporovi i propuštene šanse

Sjedinjene Američke Države od 7. augusta primjenjuju carinu od 30 posto na robu iz Bosne i Hercegovine, što je jedna od najviših stopa u regiji i tri puta više od prosjeka koji plaćaju druge zemlje. Iako trgovina s američkim tržištem čini tek oko jedan posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH, nova mjera mogla bi ozbiljno pogoditi pojedine izvoznike, posebno iz namjenske industrije i sektora koji se oslanjaju na američke kupce. Ovakva visoka stopa carina povećava troškove bh. proizvoda u SAD-u, smanjuje njihovu konkurentnost i može dovesti do pada izvoza, dok istovremeno ne doprinosi otvaranju pregovora o povoljnijem trgovinskom aranžmanu između dvije zemlje.

Prema ocjenama ekonomskih stručnjaka, mjera se uklapa u američku politiku zaštite domaće proizvodnje, ali istovremeno otvara pitanje koliko je BiH iskoristila diplomatske i trgovinske kanale da ublaži ili izbjegne ovakvu odluku.

Direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore Federacije BiH Almin Mališević smatra da bi ukidanje carina na uvoz proizvoda iz SAD-a moglo značajno olakšati poslovanje domaćih kompanija koje se oslanjaju na američke dobavljače.

Fena / Almin Mališević

 

"Smanjenje troškova uvoza, posebno za sektore poput farmaceutske industrije, doprinijelo bi konkurentnosti i efikasnosti poslovanja. Uklanjanjem carinskih opterećenja proces uvoza postao bi jednostavniji i efikasniji, što bi pozitivno uticalo na logistiku i operativne tokove preduzeća", rekao je Mališević za Fenu.

Nulta stopa carina

Dodao je da bi nulta stopa carine mogla poslužiti kao polazna tačka za pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini sa SAD-om, što bi otvorilo prostor za nove američke investicije u BiH. Međutim, upozorava i na potencijalne izazove, poput fiskalnog gubitka zbog smanjenja budžetskih prihoda usljed jednostranog ukidanja carina bez kompenzacijskih mjera. Iako je uvoz iz SAD-a relativno mali, niže carine bi, kaže, donijele koristi u vidu jeftinijih sirovina, konkurentnijih proizvoda i profitabilnijeg poslovanja.

Bloomberg

 

Najznačajniji proizvodi koje BiH uvozi iz SAD-a obuhvataju širok spektar, od jestivog voća i orašastih plodova, mašina i uređaja, plastičnih masa, vozila, električnih strojeva, pića i farmaceutskih proizvoda, do mineralnih goriva, eksploziva i pirotehničkih proizvoda. Riječ je o kombinaciji finalne robe i sirovina koje se dalje koriste u domaćoj industrijskoj preradi. Iako je uvoz iz SAD-a posljednjih godina u padu, struktura robe ostaje raznovrsna.

Poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Miroslav Vujičić ocijenio je da je uvođenje carina dio američke ekonomske i vanjske politike zaštite domaće proizvodnje. Smatra da je BiH napravila propust jer nije podržala inicijativu ministra Staše Košarca o potpunom ukidanju carina prema SAD-u, što bi, prema njegovom mišljenju, otvorilo prostor za dijalog i eventualno poboljšanje trgovinskog položaja BiH. Vujičić je upozorio da će namjenska industrija biti među najpogođenijima ovom mjerom.

Netačni podaci

Poslanica Ermina Salkičević-Dizdarević podsjetila je da je carina od 30 posto znatno viša od one koju plaćaju većina zemalja u regiji, te izrazila sumnju da je riječ o "kažnjavanju" zbog zabrane uvoza američkih badema u BiH. Kritizirala je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH što nije poduzelo korake da anticipira problem i uskladi procedure s EU, iako je Agencija za sigurnost hrane BiH dvaput predložila takve mjere.

Salkičević-Dizdarević je naglasila da su prijedlozi odbijeni u Vijeću ministara BiH te upozorila na netačne podatke u javnosti, ističući da je prema Eurostat metodologiji izvoz BiH u SAD 2024. iznosio 233 miliona KM, a uvoz 633 miliona KM, što jasno pokazuje značajan deficit.

O ranijem prijedlogu sporazuma s SAD-om rekla je da nije štitio interese BiH te ga je dobro što nije usvojen. Podsjetila je da izvoz u SAD čini svega jedan posto ukupnog izvoza BiH, dok je više od 70 posto vezano za EU, ali i da će pogođeni izvoznici osjetiti posljedice ove mjere. Zaključila je kako je nužno raditi na kvalitetnijem sporazumu sa SAD-om i ubrzati pregovore za članstvo BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).