Uvečer 1. marta jedan naftni tanker isključio je svoj transponder oko 25 kilometara istočno od emirata Sharjah i nestao u zbrci ometanih signala iznad Hormuškog moreuza, uskog pomorskog prolaza koji razdvaja Perzijski zaliv od otvorenog okeana. Deset sati kasnije njegov transponder ponovo se uključio sjeverno od Abu Dhabija, dok je brod plovio prema Bahreinu.
Samo mali broj brodova prošao je kroz moreuz od prošle subote, kada su SAD i Izrael izveli zračni napad na Iran. Teheran je uzvratio, ispaljujući dronove i rakete na ciljeve širom Zaliva. Analiza podataka o transportu brodova od 1. do 6. marta pokazuje da je saobraćaj trgovačkih brodova oko Hormuškog moreuza pao za više od 85 posto u odnosu na isti period prošle godine; oko petina ovih prelaza bila je van vidokruga sistema za automatsku identifikaciju brodova.
Saobraćaj kroz Hrmuški moreuz u padu - poslednje poznate pozicije brodova koji su prošli kroz moreuz, 1-6. mart | Bloomberg
Nedjelju dana nakon početka sukoba, utjecaj na svjetsku trgovinu već je značajan, sa velikim poremećajima u brodskom i zračnom saobraćaju, što se odražava na tržišta i podiže cijene benzina i đubriva. Veći poremećaji su vjerovatni, kako posljedice napada i obustava u nekim od najprometnijih logističkih čvorišta svijeta dospjevaju kroz globalni trgovinski sistem.
Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar predstavljaju ključne tačke za pomorski i zračni transport, rukovodeći velikim količinama robe u prebacivanju između Azije, Evrope i Afrike kroz luke, slobodne zone i manje gradove sa skladištima oko aerodroma. U blizini aerodroma u Dubaiju, koji u normalnim okolnostima opslužuje više od 1.000 letova dnevno, nalazi se Međunarodni humanitarni grad (engl. International Humanitarian City), slobodna zona za međunarodnu pomoć, i čvorišta Svjetske zdravstvene organizacije i drugih agencija.
"Situacija je prilično jedinstvena jer pogađa i pomorsko grlo, ali i čvorište za intermodalni transport", rekla je Sarah Schiffling, docentkinja menadžmenta lanca snabdevanja i društvene odgovornosti u Ekonomskoj školi Hanken (engl. Hanken School of Economics) u Finskoj. "Problem kod sistema tipa čvorište i krak je što, ako nešto poremeti vaše čvorište, cijela mreža je pogođena."
Aerodromi Saudijske Arabije i Omana ostaju otporni - Jeddah i Maskat i dalje obavljaju većinu redovnih letova | Bloomberg
Do srijede je otkazano više od 27.000 zakazanih letova širom regiona, ostavljajući putnike i teret zaglavljene - iako aviokompanije, uključujući Emirates, postepeno nastavljaju operacije.
Značan dio zračnog transporta robe ide kao teret u trupu putničkih aviona, i iako su ukupni obimi znatno manji nego u brodskom transportu, avioni obično prevoze robu visoke vrijednosti, kvarljive proizvode koji ne mogu uvijek da prežive zadržavanje u tranzitu poput hrane, cvjeća i farmaceutskih proizvoda, i druge proizvode čije je vrijeme kritično. Kolaps putničkog zračnog saobraćaja tokom pandemije covida 19 smanjio je kapacitete, što je dovelo do skokova cijena zračnog transporta.
Poremećaji u energetici na Bliskom istoku - sukobi u regionu prekinuli proizvodnju i saobraćaj tankera | Bloomberg
Najvidljiviji tržišni efekat sukoba primjećen je na cijeni energije. Oko 20 posto svetske ponude nafte i tečnog prirodnog gasa prolazi kroz Hrmuški moreuz. Postrojenja za proizvodnju nafte i gasa širom regiona pogođena su napadima dronovima i raketama. Izvoznici energije traže alternativne rute iz Zaliva, a nekoliko njih je zatvorilo rafinerije kako se skladišta pune.
Cijena nafte tipa brent dostigla je 90 dolara za barel prvi put posle dve godine, 6. marta, dok su cene LNG-ja (engl. Liquefied Natural Gas - tečni prirodni gas) tokom nedelje dostigle najviši nivo u posljednje tri godine. Ako sukob potraje duže - a predsjednik SAD Donald Trump rekao je u petak da neće prihvatiti ništa manje od "bezuslovne predaje" - neki analitičari predviđaju da bi cijena mogla preći 100 dolara.
Brige zbog uticaja viših cena na svetsku privredu uzdrmale su tržišta i podigle cene na pumpama u SAD, ostavljajući administraciju da traži načine kako da se izbori sa domaćim posledicama.
Više cene energije dovešće do rasta troškova za potrošače i industriju - posebno u poljoprivredi. Oko trećine svetske trgovine đubrivima prolazi kroz Ormuski moreuz, dok je prirodni gas ključan za proizvodnju materijala koje poljoprivrednici širom sveta koriste.
Privrede Persijskog zaliva izvezle su đubriva sa azotom u vrijednosti od 50 milijardi dolara od 2020 - uvoz iz Omana, Katara, Saudijske Arabije, UAE, Bahreina i Irana, 2020-2025 | Bloomberg
Proizvođači đubriva širom svijeta smanjili su proizvodnju, a cijene su već porasle. Poljoprivrednici se žure da obezbjede zalihe pred kritične sezone rasta.
Dugotrajan sukob mogao bi imati ozbiljne posljedice, jer bi proizvođači smanjivali upotrebu đubriva, čime bi prinosi bili manji. Posljedice bi bile posebno osjetne u manje bogatim zemljama, gdje bi nestašice mogle izazvati humanitarne katastrofe, rekao je Tim Benton, profesor na Univerzitetu u Lidsu (engl. Leeds University) i stručnjak za bezbjednost hrane. Ako nestašice dovedu do toga da poljoprivrednici ne koriste đubriva pred narednu sezonu, "onda bi utjecaj na prinos usjeva za šest mjeseci, tokom sezone rasta usjeva u južnoj hemisferi sljedeće godine, mogao biti veoma izražen", dodao je.
Analitičari za Bloomberg kažu da, bez obzira na to koliko sukob potraje, efekti će biti duboki i dugotrajni, sa teško predvidivim posljedicama. Rastući troškovi energije u Aziji, koja je odredište velikog dijela izvoza iz Zaliva, mogli bi se odraziti na cijene potrošačkih proizvoda u Evropi; kašnjenja brodova mogu povećati troškove inventara ili poremetiti proizvodnju.
"Vaša kompanija možda neće biti pogođena, ali dobavljač dobavljača vašeg dobavljača može biti", rekla je Sarah Schiffling. "Poremećaji će se širiti globalno jer su lanci snabdjevanja globalni."
.webp){kind=icon}
