Pregovori ne zaustavljaju sukob: Amerikanci ranjeni u novom iranskom napadu

Bijela kuća je više puta slala kontradiktorne poruke u vezi sa mogućnošću dogovora sa Iranom, što naglašava poteškoće američkog predsjednika Donalda Trampa u pronalaženju izlaza iz konflikta koji je sada u četvrtom mjesecu.

Obrazac se nastavio u petak.

Američki predsjednik je u objavi na društvenim mrežama kasno prepodne rekao da je spreman da donese "konačnu odluku" o prethodnom sporazumu za produženje krhkog primirja. Međutim, otprilike dvočasovni sastanak u Situacionoj sobi u Bijeloj kući u petak završio se bez ikakvog saopštenja predsjednika, rekao je zvaničnik Bijele kuće koji je želio da ostane anoniman zbog razgovora o privatnim razgovorima.

Tramp će sklopiti samo takav dogovor koji će zadovoljiti njegove crvene linije, rekao je zvaničnik, pri čemu se pozvao na predsjednikove zahtjeve da Iran mora da napusti svoj nuklearni program, da se odrekne zaliha obogaćenog uranijuma i da otvori Hormuški moreuz.

Korak napred-nazad nastavlja obrazac u kojem obje strane nagoveštavaju da je dogovor blizu, a zatim signaliziraju neslaganja oko niza istih pitanja koja već dugo otežavaju sporazum, uključujući sudbinu iranskog uranijuma i nuklearnih ambicija, kao i slobodu plovidbe kroz ovaj ključni vodeni put.

Trgovce su nagli obrti u retorici u velikoj mjeri zbunili, ali nade da bi dogovor o primirju mogao da otvori put ka okončanju iranskog konflikta pomogle su da akcije budu gurnute ka istorijskom nizu nedjeljnih rasta.

Ipak, investitori se suočavaju sa rizikom da njihova očekivanja ponovo budu srušena još jednom promjenom kursa od strane Trampa. Prisutan je "diskont neizvjesnosti", smatra Kevin Buk, izvršni direktor u ClearView Energy Partners, konsultantskoj firmi sa sjedištem u Washingtonu, pri čemu se tržišta suočavaju sa "izazovom ulaska u vikend bez saznanja šta će predsjednik reći".

Tramp u petak nema zakazane javne događaje, ali je već pokazao sklonost ka pokretanju vojnih napada i drugih važnih objava nakon zatvaranja američkih tržišta i tokom vikenda. Veliki deo Bliskog istoka ove nedjelje obilježava praznik Bajrama.

U svojoj objavi u petak Tramp je ponovio već poznate zahtjeve da Iran nikada ne smije da razvije nuklearno oružje i da se ponovo otvori Hormuški moreuz bez naknada. Međutim, nije rekao da li se Iran sa tim složio.

Iranski napad na kuvajtsku zračnu bazu U iranskom balističkom raketnom napadu na kuvajtsku zračnu bazu, koji se dogodio u posljednjih 24 sata, ranjeno je nekoliko Amerikanaca, dok su ozbiljnije oštećena dvije bespilotne letjelica MQ-9 Reaper. U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp razmatra dogovor za produženje krhkog primirja. Kuvajtska protivzračna odbrana presrela je raketu Fateh-110, a padajući ostaci pogodili su vazduhoplovnu bazu Ali Al Salem, rekla je osoba neposredno upoznata sa napadom, koja je zbog opisivanja nejavnih detalja želela da ostane anonimna. Prema navodima te osobe, oko pet ljudi, uključujući ugovorne radnike i aktivno vojno osoblje, zadobilo je lakše povrede. Jedan Reaper je uništen, a najmanje jedan je ozbiljno oštećen. Pojedinačna bespilotna letjelica košta približno 30 miliona dolara. Američka centralna komanda se na zahtjev za komentar nije odmah oglasila. Napad se dogodio u vrijeme kada SAD razmatraju dogovor za produženje krhkog primirja koje važi od aprila, iako su obe strane u tom periodu izvodile napade. Rat sa Iranom iscrpeo je američke zalihe vrijedne municije, pri čemu je prema posljednjem izvještaju ministarstva odbrane do sada poginulo 14 Amerikanaca, a 409 je ranjeno. (Gerry Doyle - Bloomberg)

 

Objava je samo dodatno naglasila neizvjesnost koja u posljednjim danima okružuje pregovore. U četvrtak su američki zvaničnici potvrdili da su pregovarači postigli memorandum o saglasnosti za produženje primirja za 60 dana i početak daljih razgovora o nuklearnom pitanju, uz čekanje Trampovog odobrenja.

Međutim, samo nekoliko sati nakon te potvrde, ministar finansija Scot Besent je sa govornice Bijele kuće odbio čak i da prizna postojanje privremenog dogovora. Potpredsjednik J. D. Vansu je kasnije rekao novinarima da strane "pregovaraju o nekoliko tačaka teksta".

Besent je izdvojio tri "crvene linije" kao preduslove za bilo kakav dogovor: ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, predaju visoko obogaćenog uranijuma i okončanje nuklearnog programa. Ipak, i po tim spornim pitanjima Tramp je slao mješovite signale o tome da li i kako bi mogao da napravi ustupke.

Što se tiče Hormuškog moreuza, Tramp je ranije rekao da bi Iran i SAD mogli da upravljaju saobraćajem u okviru zajedničkog projekta. Ove nedjelje je Tramp odlučno izjavio da nijedna država neće kontrolisati moreuz, ali da će SAD nad njim "bdjeti". Što se tiče iranskog nuklearnog programa, Tramp je rekao da bi prihvatio samo trajno obustavljanje. Nedavno je, međutim, novinarima rekao da bi i 20-godišnja pauza programa bila dovoljna.

Takođe i iranska strana pregovora ostaje nejasna. Ranije u petak iranski državni mediji su saopštili da memorandum nije konačno oblikovan i da je u posljednjim danima izmijenjen. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf je rekao da "nemaju povjerenja u garancije ili reči" i da "neće biti nikakvog djelovanja dok druga strana ne djeluje".

Tramp insistira da ga neće naterati na loš dogovor, iako negira da rat nije vojno bezizlazna situacija, na koju je dugo upozoravao. Sukob, koji je nazvao "ekskurzija", već je znatno premašio početni vremenski okvir od četiri do šest nedjelja, koji su prvobitno najavljivali zvaničnici administracije.

Tramp se suočava sa pritiskom da okonča rat, pošto ankete pokazuju da Amerikanci ne odobravaju konflikt, a rast cijena benzina povećava zabrinutost u vezi sa njegovim ekonomskim programom. U javnosti je predsjednik rekao da ga politički pritisci ne zanimaju, jer nastoji da stekne pregovaračku prednost u razgovorima sa Iranom.

Uprkos svim neusaglašenim izjavama, postoji opšte razumijevanje da će konačnu odluku donijeti isključivo Tramp. "Sve zavisi od toga šta predsjednik želi da uradi", rekao je Besent.

Iz SAD-a nova kritika Europi Američki ministar obrane Pete Hegseth pohvalio je stabilne odnose SAD-a s Kinom i saveznicima u Aziji, istovremeno kritizirajući dugogodišnje obrambene partnere u Europi. U govoru održanom u subotu ujutro u Singapuru na obrambenom forumu Shangri-La Dialogue, Hegseth je rekao da će administracija Donalda Trumpa dati prednost saradnji s "uzornim saveznicima" koji su "najsposobniji, razboriti i spremni braniti svoje nacionalne interese". "Onima koji vjeruju da mogu i dalje živjeti na račun velikodušnosti američkih poreznih obveznika, poslušajte nas sada: ta su vremena završila", rekao je Hegseth. "Saveznici koji ne žele preuzeti svoj dio tereta za našu zajedničku obranu suočit će se s jasnom promjenom u načinu na koji sarađujemo." Hegseth je pohvalio zemlje azijsko-pacifičke regije zbog jačanja vlastitih obrambenih sposobnosti, pri čemu je kao primjer posebno istaknuo Južnu Koreju. Istodobno je kritizirao dugogodišnje partnere u Europi i savezu NATO, poručivši da ih "čekaju neke velike odluke". Administracija Donalda Trumpa od saveznika diljem svijeta zahtijeva povećanje obrambenih izdataka i preuzimanje veće odgovornosti za vlastitu regionalnu sigurnost. Dok je to potaknulo saveznike u NATO-u na jačanje europske kolektivne obrane i smanjenje ovisnosti o SAD-u, Washington i dalje ostaje aktivan u Aziji te produbljuje vojnu saradnju. (Jen Judson – Bloomberg)

  

 

 

- Pri pisanju teksta su doprinjeli i Courtney McBride, Jennifer A Dlouhy, Skylar Woodhouse, Laure Davison in Dereka Wallbanka - Bloomberg.