BiH zemlja namjenske industrije! Izvoz oružja porastao gotovo osam puta

Rast izdvajanja za odbranu širom Evrope i svijeta otvara novo poglavlje za industriju Bosne i Hercegovine, ali samo za one kompanije koje budu spremne odgovoriti na stroge standarde i pojačanu konkurenciju. Nakon što su članice NATO-a na samitu u Hagu 2025. godine potvrdile plan da do 2035. izdvajaju pet posto BDP-a za odbranu, tržište vojne i prateće industrije ulazi u fazu ekspanzije. Za bh. metalski i elektro sektor, ali i za niz civilnih grana, to predstavlja historijsku šansu i ozbiljan test konkurentnosti.

Dvostruki izazovi za BiH

Metalska i elektro industrija BiH već pokazuju znakove ubrzanog rasta. U 2025. godini izvoz je dostigao 7,31 milijardu KM, uz rast od 5,46 posto u odnosu na 2024. godinu, dok je uvoz iznosio 11,2 milijarde KM, s povećanjem od 4,71 posto. Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, metalski i elektro sektor učestvovali su s više od 36 posto u ukupnom uvozu zemlje, što potvrđuje njihov značaj u strukturi bh. ekonomije.

 

Posebno se izdvaja namjenska industrija. Izvoz oružja i municije u posljednjih pet godina povećan je gotovo osam puta, pozicionirajući BiH kao pouzdanog i fleksibilnog dobavljača na međunarodnom tržištu. U decembru 2025. ostvaren je rekordan mjesečni rezultat kada je izvezeno 103,8 miliona KM oružja i municije, što predstavlja rast od čak 600 posto u odnosu na novembar, kada je izvoz iznosio oko 17 miliona KM.

Ekspanzija namjenske industrije bilježi se već godinama. Od 2019., kada je izvoz oružja i municije mjerljivom vrijednošću iznosio oko 119 miliona KM, ovaj sektor u BiH bilježi kontinuirani rast, a posebno snažnu dinamiku u proteklih pet godina, tokom koje je izvoz porastao gotovo osam puta.

Trend se posebno intenzivirao u 2024., kada je izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine prešao 400 miliona KM, dosegnuvši 407,5 miliona KM, što je najviši nivo u historiji bh. namjenske industrije.

Ipak, u analizi Komore upozorava se da, iako ovaj rast ima snažan kratkoročni efekt na ukupan izvor, riječ je o sektoru koji je izuzetno osjetljiv na sigurnosne i geopolitičke okolnosti.

Stručnjaci ocjenjuju da BiH raspolaže znanjem, tradicijom i industrijskim kapacitetima za proizvodnju oružja i prateće opreme. Međutim, to samo po sebi nije dovoljno. Kako bi domaća industrija iskoristila šansu u segmentu namjenske proizvodnje, nužna je modernizacija kapaciteta, usklađivanje s međunarodnim standardima te strateško povezivanje s partnerima iz Evropske unije i NATO okvira.

Bloomberg Adria

 

Na slične izazove ukazivala je i analiza Bloomberg Adrije iz marta 2025. godine navodeći da regija Adrije zaostaje u tehnološkoj modernizaciji i integraciji u evropske industrijske tokove. Dok Evropska unija jača svoje kapacitete kroz strateške programe i budžete, zemlje regije i dalje imaju ograničena ulaganja u istraživanje i razvoj, naročito u segmentima visoke dodane vrijednosti i integriranih sistema.

Za Bosnu i Hercegovinu ovo je dvostruki izazov. S jedne strane, otvara se prilika da metalska, elektro i namjenska industrija postanu dio šire evropske ekspanzije. S druge strane, bez ubrzanih investicija u tehnologiju, standardizaciju i međunarodno umrežavanje, domaće kompanije rizikuju da ostanu na periferiji dobavljačkih lanaca.

Na to je ranije upozorio i Tarik Kadrispahić, suosnivač i direktor Targer E&C, ističući da povećanje budžeta za odbranu znači ogroman rast potražnje, ali i da samo kompanije koje moderniziraju proizvodnju, ispune međunarodne standarde i strateški se povežu s partnerima iz EU i NATO-a mogu očekivati dugoročnu korist.

Dugoročne strateške budžetske odluke

Upravo u tom kontekstu treba posmatrati i šire evropske trendove. Iako su neki analitičari ranije isticali da je zamah u ovom sektoru posljedica rata u Ukrajini, rastućih sigurnosnih tenzija i kontinuiranog povećanja vojnih budžeta u Evropi, podaci s evropskog nivoa pokazuju da potražnja sve manje zavisi od pojedinačnih kriza, a sve više od dugoročnih strateških budžetskih odluka.

 

Članice Evropske unije su 2024. godine potrošile oko 343 milijarde eura na odbranu, dok se za 2025. procjenjuje rast na približno 380 milijardi eura, uz povećanje udjela BDP-a namijenjenog vojnoj potrošnji.

Evropska odbrambena industrija bila je jedna od glavnih tema tržišta kapitala tokom 2025. godine. Dionice vodećih kompanija do jeseni su gotovo udvostručile vrijednost, ali je krajem godine entuzijazam investitora počeo slabiti te su cijene ušle u fazu stagnacije. Trenutni P/E omjer evropskog odbrambenog sektora iznosi oko 37, u odnosu na historijski prosjek od približno 35. Kao ključni strukturni problemi navode se ograničeni proizvodni kapaciteti, posebno u segmentima streljiva, eksploziva i napredne elektronike. U evropskom sistemu centralnu ulogu imaju kompanije kao što su Rheinmetall, Leonardo i BAE Systems.

Sve to potvrđuje da se evropska odbrambena industrija nalazi u fazi strukturnog rasta, ali da će dugoročnu korist ostvariti samo oni akteri, uključujući i kompanije iz Bosne i Hercegovine, koji uspiju odgovoriti na zahtjeve povećanih budžeta, tehnoloških standarda i ograničenih proizvodnih kapaciteta.

- Tekst nastao uz pomoć Nikole Stojadinovića.