Pravilnici koji mijenjaju igru stigli su na tržište trgovine u Federaciji BiH. Nakon 13 godina bez izmjena, trgovci konačno dobivaju jasne definicije šta je dragstor, outlet ili prodaja putem rashladnih vitrina, dok se online prodaja po prvi put prepoznaje kao oblik trgovine. Stručnjaci upozoravaju da izmjene nisu samo tehničke te da je cilj Ministarstva trgovine destimulacija rasta dragstor trgovina što otvara pitanje ko zapravo profitira, a ko gubi. Dok jedni smatraju da će novi okvir donijeti veću sigurnost i uređenije tržište, drugi ističu problematična ograničenja poput maksimalne kvadrature dragstora i ukidanja šalterske prodaje.
Posebna pažnja posvećena je i prodaji na daljinu segmentu koji je do sada bio nedovoljno regulisan. Po prvi put jasno se definiše internet prodaja, aplikacije i drugi digitalni kanali, što potvrđuje rastuću važnost e-trgovine u svakodnevnom životu potrošača. Dok fizičke prodavnice ulaze u fazu prilagodbe, online trgovci tek čekaju svoj set obaveza kroz Zakon o e-trgovini koji bi trebao potpuno preoblikovati e-commerce sektor.
U Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine broj 56/25 nedavno su objavljena dva ključna pravilnika koja su vezana za Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH. Riječ je o Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige i Pravilnik o klasifikaciji prodavnica i drugih oblika trgovine na malo koji posebno postaje interesantan u vremenu neradnih nedjelja.
Čitaj više
Neradna nedjelja je svima problem: Evo kako je Vlada misli riješiti
Neradna nedjelja i dalje izaziva različite reakcije javnosti. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević najavljuje novi model, po ugledu na Sloveniju – vlasnici malih trgovina mogu raditi nedjeljom, ali bez angažiranja zaposlenih.
06.08.2025
Vožnja tržištem FBiH: Kako je zabrana rada nedjeljom stigla ‘iz vedra neba’
Ovako vlasti kreiraju iskrivljene signale, odnosno šumove, što vodi samo jednom: masovnim udesima. To se i desilo u trgovinskom sektoru FBiH. Od nekada perspektivnog i rastućeg, do izmučenog, zbunjenog, ošamućenog.
15.08.2025
Ima li pada prihoda od neradne nedjelje, evo šta kažu iz ministarstva
Hasičević je kazao da je analiza fiskalnih podataka pokazala da nedjeljna potrošnja građana Federacije BiH u tržnim centrima unutar entiteta Republika Srpska nije imala značajan makroekonomski utjecaj na ukupni promet u maloprodajnom sektoru Federacije BiH.
12.03.2025
Uspon i pad dragstor ekonomije u FBiH
Poticaji su bitni. Poticaji su sve. Zašto?
30.05.2025
Ovi pravilnici, donose jasne smjernice trgovcima u pogledu vođenja trgovačkih knjiga i definisanja tipova prodavnica. Iako, kako kažu stručnjaci, njima se ne uvode drastične promjene, trgovci će ipak djelimično morati uskladiti svoje poslovanje s novim propisima do 26. januara 2026. godine.
Denis Zukić, izvršni direktor u Konsultantskoj kući FEB d.d, za Bloomberg Adriju je kazao da pravilnik o trgovačkim knjigama nije pretrpio značajne izmjene u odnosu na prethodni, što znači da trgovci neće morati ulagati dodatna sredstva u prilagodbu sistema evidencije.
"Iako svaka izmjena može donijeti nove troškove, trgovci će se moći osloniti na dosadašnje prakse bez potrebe za promjenama u načinu vođenja trgovačkih knjiga. To je, bez sumnje, dobar potez jer trgovci ne moraju dodatno ulagati u obuku ili nove tehničke sisteme", kazao je Zukić.
Prodaja kroz šalter odlazi u prošlost
Međutim kada je riječ o Pravilniku o klasifikaciji prodavnica i drugih oblika trgovine na malo tu je nekoliko važnih izmjena. U njemu se detaljno definira šta čini različite tipove prodavnica, uključujući dragstore, outlet prodavnice i trgovine koje prodaju proizvode kroz rashladne vitrine.
Ovim Pravilnikom propisuju se oblici prodaje za specijalizovane prodavnice prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, fabričke prodavnice prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, klasične prodavnice, minimarkete, supermarkete, hipermarkete, dragstor, diskontne prodavnice, benzinske pumpne stanice i prodavnice na benzinskim pumpnim stanicama, plinske pumpne stanice, butike, kioske, nespecijalizovane prodavnice pretežno neprehrambenih proizvoda, prodavnice upotrebljavane robe, tržnice na malo, na štandovima i stolovima izvan tržnica, putem kioska, pokretnu prodavnicu, prodaju na daljinu, trgovinu ličnim nuđenjem, prodaju putem automata i prodaju putem rashladnih vitrina.
Zukić je podsjetio da je stari pravilnik o klasifikaciji djelatnosti prodavnica objavljen 2012. godine, te da je bez bilo kakvih izmjena bio punih 13 godina, a znamo koliko su se uslovi trgovanja promijenili prethodnih godina i da će se još više mijenjati u budućnosti.
Depositphotos
"Kod dragstora se sada pravilnikom jasno propisuje da se prodaja robe ne može obavljati kroz šalter, te da površina prodajnog prostora mora biti najmanje 12 m2 a najviše 50 m2. Također, radno vrijeme dragstora je od 00:00 do 24:00 sata i to obavezno svaki dan u toku kalendarske godine. Ovim je jasno određeno da dragstor mora biti "otvoren" 24/7 cijelu godinu", pojašnjava Zukić.
Također, po prvi put se pravilnikom jasno definiše prodavnica outleta, trgovina ličnim nuđenjem i prodaja putem rashladnih vitrina. Iako ima određenih izmjena, prema njegovom mišljenju, većina trgovaca neće imati obaveze bilo kakve prilagodbe u odnosu na trenutni način poslovanja.
Jasni signali za promjenu ponašanja
Pojedini poznavaoci tržišta, mišljenja su da ovi pravilnici i izmjene koje se donose imaju za cilj da destimulišu formiranje dragstora. Prema svim dostupnim podacima evidentno je da je u FBiH došlo i do rasta dragstor ekonomije.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Bloomberg Adriju je kazao da je cilj Ministarstva trgovine da pomenuti i sve veći rast dragstor trgovina destimuliše kroz dati pravilnik.
"Ovo je problematično po dva osnova, prvi je da se ponovo stvaraju neki poticaji, signali za promjenu ponašanja tržišnih učesnika, a drugi je vezan za tehničku prirodu izmjena. Konkretno, zašto najviše 50 m2? Kako se radila procjena? Također, ukidanje šalterskog načina prodaje značajno ugrožava radnika koji je primoran biti tu u kasnim večernim, odnosno jutarnjim satima. Zašto bi to bilo omogućeno npr. dežurnim apotekama, a ne dragstorima?", kaže Čavalić.
Kroz pravilnik posebna pažnja posvećena je prodaji na daljinu, koja je do sada bila nedovoljno regulisana. Novi pravilnik prepoznaje i definiše ovu formu kao trgovinu koja se odvija između fizički udaljenih strana putem elektronskih i komunikacijskih sredstava, što direktno uključuje internet prodavnice, aplikacije i druge digitalne kanale.
Depositphotos
Asortiman u ovom obliku može uključivati i prehrambene i neprehrambene artikle, kao i usluge, čime se potvrđuje rastuća važnost digitalne trgovine u svakodnevnom životu potrošača.
Ono što se od Federalnog ministarstva trgovinu sada najviše očekuju kao značajni akt jeste Zakon o e-trgovini, kojim će se konačno urediti tržište online prodaje. Ovaj zakon bi uskoro trebao biti usvojen, a upravo on postavlja važna pravila za online trgovce, uključujući obaveze u vezi s registracijom, fiskalizacijom i zaštitom potrošača. Dok fizičke prodavnice već imaju koliko toliko jasno definirane norme, online trgovci se moraju pripremiti na nove regulative koje će donijeti veću sigurnost i konkurentnost na tržištu.
Novi izazovi za online trgovce
Iako su ovi pravilnici korisni za trgovce u fizičkim prodavnicama, Zakon o e-trgovini koji je trenutno u pripremi predstavlja još važniji korak u modernizaciji tržišta. Tržište online prodaje rapidno raste, ali i dalje postoji značajna regulativna praznina koja stvara nesigurnost kako za potrošače, tako i za same trgovce.
Prema informacijama koje smo i ranije objavljivali, novi Zakon o e-trgovini donijet će jasnu regulativu za online prodaju i e-commerce i uvesti strože obaveze za sve trgovce, bez obzira koriste li vlastite web stranice ili društvene mreže. Online prodavači morat će se registrirati i objaviti osnovne informacije o poslovanju, dok će potrošači imati veća prava, uključujući povrat robe u roku od 14 dana i obavezno izdavanje fiskalnih računa.
Zakon predviđa i inspekcijske nadzore nad digitalnim kanalima, kao i obaveznu fiskalizaciju i poreze za sve trgovce, čime se nastoji smanjiti siva ekonomija i osigurati poštenija konkurencija.
Iako se pravilnici koji se odnose na fizičku trgovinu donose jasne smjernice i manja prilagođavanja, Zakon o e-trgovini predstavlja značajan korak ka regulisanju online tržišta. Trgovci u sektoru e-commercea morat će se brzo prilagoditi novim pravilima kako bi ostali konkurentni i izbjegli kazne. Ovi zakoni će doprinositi većoj pravnoj sigurnosti, boljoj zaštiti potrošača i razvoju tržišta u cjelini.
Za trgovce koji se bave online prodajom, ovo je pravo vrijeme da počnu pratiti evoluciju zakona, kako bi na vrijeme uskladili svoje poslovanje i iskoristili prednosti koje će pružiti nova regulativa.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...