Novi Zakon o elektronskoj trgovini je u finalnoj izradi i uskoro će biti upućen na mišljenja relevantnih institucija, potvrdili su za Bloomberg Adriju iz Federalnog ministarstva trgovine. Nakon razmatranja na sjednici Vlade Federacije BiH, a u slučaju odobrenja Prednacrta, zakon će ići u daljnju parlamentarnu proceduru, što će ga učiniti primjenjivim.
Kako je ranije rečeno, cilj izrade ovog zakona je da se uvede red na online tržištu, ojača zaštita potrošača i suzbije siva ekonomija koja godinama dominira digitalnim kanalima prodaje – posebno putem društvenih mreža.
Zahvaljujući ovakvim zakonskim rješenjima, prvi put u Bosni i Hercegovini (BiH) jasno se definiraju pravila za elektronsku trgovinu, ko može prodavati putem interneta, koja su prava potrošača, a koje obaveze trgovaca. Ovim zakonom želi se osigurati fer tržišna utakmica i eliminirati nelegalna trgovina koja šteti i građanima i poštenim trgovcima.
"Kupujemo od nepoznatih profila, bez računa, bez garancije, bez sigurnosti. Tome mora doći kraj", poručuju iz Ministarstva.
Zalando
Novi Zakon uvodi i obavezne registracije za sve trgovce koji posluju putem interneta, uključujući i one koji koriste društvene mreže poput Facebooka i Instagrama – platforme koje su dosad bile najveće središte neregulirane online prodaje.
Prema odredbama zakona, svaki trgovac će biti dužan pružiti osnovne informacije o sebi, uslovima kupovine, načinu reklamacije i mogućnostima povrata proizvoda. Uz to, nadležne inspekcije će imati ovlasti za nadzor nad digitalnim prodajnim kanalima, dok će se kroz saradnju s platformama omogućiti uklanjanje nelegalnih sadržaja i oglasa.
Za potrošače to znači veću sigurnost, jasno definirana prava na reklamaciju i zaštitu od online prevara.
Fer tržište i podsticaj za domaće trgovce
Novi zakon, kako najavljuju, donosi mnoge benefite za domaće trgovce. Omogućava fer tržišnu utakmicu i pruža veću pravnu sigurnost onima koji legalno posluju. Više neće biti u nepovoljnom položaju u odnosu na neregistriranu konkurenciju.
Kupci će imati više povjerenja u registrirane trgovce, što može direktno utjecati na povećanje prodaje. Također, legalno registrirani trgovci će imati pristup državnim i međunarodnim programima za digitalizaciju i razvoj e-trgovine.
"Uvođenjem Zakona o e-trgovini pravimo iskorak ka modernom, sigurnom i fer digitalnom tržištu koje će odgovarati standardima EU i omogućiti našim trgovcima da rastu i razvijaju se u skladu s vremenom", kazali su iz Ministarstva.
Zakon ima ključnu ulogu u suzbijanju sive ekonomije, jačanju fiskalne discipline i stvaranju povjerenja potrošača u online kupovinu, što je temelj svakog modernog tržišta.
Deopsitphotos
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je u ranijim izjavama za medije kazao kako svakodnevno primaju pritužbe prevarenih potrošača koji su trgovali na ovaj način, te da najveći problem predstavlja to što e-trgovina nije zakonski regulirana.
"S predstavnicima svih zainteresiranih strana, što je matrica po kojoj djelujemo i koja se pokazala do sada uspješnom, krenuli smo u rješavanja ovih problema", kazao je Hasičević.
Nacrt zakona je, na prijedlog Ministarstva trgovine, Federalna vlada utvrdila u martu prošle godine i uputila u parlamentarnu proceduru, a kojim je, između ostaloga, predviđeno uvođenje i eksplicitno uređenje pojma online trgovine.
Ekspanzija nakon covida
Predsjednik radne grupe Jasmin Kadić tada je kazao da je e-trgovina posljednjih godina imala svoj zamah, naročito od perioda covida, a o značaju regulacije ove oblasti govore i brojne evropske direktive koje je usvojio Evropski parlament kako bi stao ukraj prevarama i zaštitio potrošače.
"Koristeći iskustva i zakonska rješenja iz okruženja, te obavezu koju je BiH prihvatila otvaranjem pristupnih pregovora s EU, pripremamo inicijalni okvir Zakona o e-trgovini, koji će biti usaglašen s evropskim zakonodavstvom i postaviti temelje za reguliranje pravila elektronske trgovine, proizvoda i usluga. Očekujemo od članova radne grupe da svako iz svoje oblasti i prakse ponudi najefikasnija rješenja u ovom procesu", kazao je tada Kadić.
Tržište Federacije BiH, gdje online kupovina i prodaja sve više uzimaju maha, postat će uređenije i transparentnije, što predstavlja značajan korak ka modernizaciji i približavanju ekonomskim standardima Evropske unije.
Bh. građani danas češće kupuju online nego prije dvije godine, a sve generacije su bar jednom obavile kupovinu putem interneta.
"Iako milenijalci dominiraju među online kupcima, online trgovci bi trebali obratiti pažnju i na generaciju Z, ali i na stariju populaciju. Zanimljivo je da čak 15 posto osoba u dobi od 60 do 75 godina sada kupuje online", navodi se u ShoppersMind istraživanju, koje je kompanija Valicon provela u februaru 2025. godine.
Modni asortiman u 2025. činio je 40 posto svih online kupovina, što je rast u odnosu na 28 posto u 2023., dok je prosječna vrijednosti narudžbe u ovoj kategoriji, tačnije potrošeni iznosi na kupovinu odjeće, obuće, modnih dodataka, ostala skoro nepromijenjena - u prosjeku 109 KM.
U istraživanju se navodi da u obzir treba uzeti i to da modni asortiman nije zabilježio značajna poskupljenja, kao što je to recimo slučaj s prehrambenim artiklima, gdje se svakako vidi pad u narudžbama gotove hrane, ali i kupovine navedenih proizvoda u odnosu na prethodno mjerenje.
Neradna nedjelja kao prilika
Bloomberg Adrija je ranije pisala i da neradna nedjelja, kao značajna odredba Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine, otvara nove mogućnosti za razvoj online trgovine u našoj zemlji. Ograničenja u radu fizičkih trgovina nedjeljom usmjeravaju potrošače ka digitalnim platformama dostupnim 24/7, što povećava promet i prodaju.
Online trgovci na ovaj način imaju priliku nadoknaditi gubitke iz fizičkih trgovina, dok potrošači postepeno mijenjaju navike, sve više se oslanjajući na e-commerce tržište.
Prvi put se u Zakonu o unutrašnjoj trgovini spominje i pojam internet/online trgovina, tačnije e-commerce.
Zapravo su Zakonom o unutrašnjoj trgovini tretirani prodaja na daljinu i elektronska trgovina kao oblik prodaje na daljinu. Prodaja na daljinu je definirana kao trgovina robom na malo i pružanje usluga upotrebom sredstava za komunikaciju između fizički udaljenih osoba.
U članovima 50. i 51. novousvojenog Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine, definira se nekoliko osnovnih temelja za uspostavljanje legitimne online trgovine u BiH.
Zakonom se podrazumijeva nekoliko značajnih regulativa, jedna od njih je da trgovac mora biti registriran za ovu vrstu trgovine, uz osiguranje adekvatnih administrativnih prostora i skladišta, s izuzetkom "dropshipping" modela, gdje trgovac nije obavezan posjedovati vlastiti skladišni prostor.
Zakon također, što je izuzetno važno za povećanje povjerenja kupaca, propisuje obavezu trgovaca da jasno i nedvosmisleno pruže informacije o cijenama, uključujući poreze i dodatne troškove, o identitetu i registraciji trgovca (naziv firme, adresa, PDV broj itd.), te kontaktima za lakši pristup potrošača i inspekcija. Ugovori između trgovca i potrošača moraju jasno definirati cijene i uslove prodaje, što uključuje sve dodatne troškove.
Ovakav način uređenja online prodaje donosi brojne prednosti, uključujući povećanje povjerenja potrošača kroz transparentnost i jasna pravila koja smanjuju rizik od prevara i neetičnih praksi.
Usklađenost s evropskim regulativama olakšava trgovcima poslovanje na međunarodnom tržištu, dok uvođenje standarda i prilagodba zakonskih odredbi za različite modele prodaje, poput dropshippinga, doprinosi profesionalizaciji i razvoju e-trgovine.
.webp){kind=icon}
