Od AliExpressa do Binga: Gdje i kako kupuju online potrošači u BiH

E-trgovina u Bosni i Hercegovini bilježi značajan rast, ali se još uvijek suočava s brojnim izazovima. Tržište e-trgovine u BiH karakteriziraju rast broja online kupaca, dominacija kupovine putem mobilnih uređaja te preferencija domaćih u odnosu na strane online trgovine. S obzirom na sve veći broj kupaca, očekuje se da će online trgovci morati prilagoditi svoje ponude i usluge kako bi zadovoljili rastuće zahtjeve tržišta. Personalizirana ponuda, fleksibilne opcije plaćanja i brža isporuka postaju ključni faktori uspjeha u online poslovanju.

Shoppers Mind istraživanje, koje je Asocijacija za internet trgovinu "eComm" provela u saradnji s agencijom za ispitivanje javnog mnijenja Valicon, pokazalo je da je trenutno u BiH 50 posto intenzivnih online kupaca, onih koji kupuju barem jednom mjesečno. Najčešći kupci, ako posmatramo prema dobi, jesu osobe u aktivnoj i srednjoj životnoj dobi, oni koji pripadaju generacijama Y i X. Petinu online kupaca čine mlade osobe, tačnije generacija Z, a koja će u budućnosti predstavljati ključni segment online kupaca.

Poredeći podatke s onima u regiji, primjetno je da je u BiH najmanji procent kupaca koji intenzivno kupuju online, te da nema velikih odstupanja u pogledu strukture online kupaca prema generacijskim segmentima.

Potrošači u BiH najčešće online kupuju proizvode iz kategorije mode, a zatim slijede elektronika i ljepota i zdravlje, dom i vrt, te proizvodi za djecu. Vrijednosno, elektronika prednjači s 27 posto ukupnog prometa e-trgovine, dok je prosječna vrijednost kupovine u kategoriji dom i vrt najviša – 230 KM. Najniža vrijednost je u kategoriji narudžba gotove hrane – 40 KM u prosjeku.

Većina online kupovine u BiH, preciznije 81 posto, odvija se putem domaćih trgovina, dok strane trgovine drže 19 posto tržišta. Međutim, mlađe generacije, posebno generacija Z i Y, sklonije su kupovini putem stranih platformi kao što su AliExpress, eBay i Amazon. Kada je riječ o konkretnim online trgovinama u kojima najčešće kupujemo, prednjače AliExpress, OLX, Zara, Bingo, dm, Glovo, eKupi, BH Telecom i druge. Bitno je istaći da istraživanje obuhvata 2023. godinu, dakle prije nego što je kupovina na Temuu i Sheinu bila moguća u BiH, što znači da bi se podaci za 2024. i 2025. mogli značajno razlikovati u ovom segmentu.

"Uz dostupnost različitih platformi, potrošači u BiH često se odlučuju za kupovinu iz inozemstva zbog širih izbora i povoljnijih cijena, ali istovremeno nailaze na izazove poput dugog vremena isporuke i visokih troškova dostave", navodi se u istraživanju.

Plaćanje pouzećem i dalje je dominantno, dok se kartično plaćanje koristi u jednoj trećini transakcija, pri čemu se kartice koriste više za plaćanje kupovina iz stranih trgovina. I kupci u Srbiji preferiraju plaćanje pouzećem, dok kupci u Hrvatskoj i Sloveniji češće plaćaju karticama.

Dostava se najčešće obavlja putem državne pošte i brzih pošta (37 posto), dok lično preuzimanje čini 10 posto isporuka. Državna pošta dominira i u Sloveniji, dok brze pošte imaju veći primat u Srbiji i Hrvatskoj.

Ono što bi poboljšalo efikasnost dostave je uvođenje naprednih logističkih rješenja poput automatiziranih skladišta, brže obrade narudžbi i opcija kao što su preuzimanje na prodajnom mjestu ili dostavni ormarići.

Put online kupca u BiH obuhvata tri ključne faze: poticaj, istraživanje i konačnu odluku. Čak 84 posto kupaca dolazi do odluke putem oglasa, pri čemu su digitalni kanali dominantni: online baneri (48 posto), društvene mreže (26 posto) i web pretraživači (18 posto). Na kraju, ključni faktori odluke su široka ponuda, specifične karakteristike proizvoda, cijena, dostupnost i brzina isporuke.

S obzirom na rast konkurencije u e-trgovini, trgovci bi trebali ulagati u poboljšanje korisničkog iskustva, nudeći što transparentnije informacije o proizvodima, povoljne uslove povrata i dodatne pogodnosti poput besplatne dostave ili popusta za lojalne kupce.

U budućnosti, rast tržišta će zavisiti od poboljšanja infrastrukture dostave, širenja digitalnih načina plaćanja te povećanja transparentnosti i informiranosti kupaca. BiH ima veliki potencijal za razvoj e-trgovine, a daljnja prilagodba potrebama potrošača može dovesti do još većeg rasta i digitalne transformacije kupovine.

Zakonska regulativa omogućava daljnji razvoj

Osim toga, razvoj online tržišta može imati i širi ekonomski uticaj, stvarajući nova radna mjesta u sektorima IT-a, logistike i digitalnog marketinga. Ulaganje u inovacije i prilagođavanje globalnim trendovima može BiH pozicionirati kao konkurentno tržište u regiji, otvarajući nove prilike kako za trgovce tako i za potrošače.

Neradna nedjelja, kao značajna odredba Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine, otvara nove mogućnosti za razvoj online trgovine u našoj zemlji. Ograničenja u radu fizičkih trgovina nedjeljom usmjeravaju potrošače ka digitalnim platformama dostupnim 24/7, što povećava promet i prodaju. Online trgovci na ovaj način imaju priliku nadoknaditi gubitke iz fizičkih trgovina, dok potrošači postepeno mijenjaju navike, sve više se oslanjajući na e-commerce tržište. 

Prvi put se u Zakonu o unutrašnjoj trgovini spominje i pojam internet/online trgovina, tačnije eCommerce. 

Zapravo su Zakonom o unutrašnjoj trgovini tretirani prodaja na daljinu i elektronska trgovina kao oblik prodaje na daljinu. Prodaja na daljinu je definirana kao trgovina robom na malo i pružanje usluga upotrebom sredstava za komunikaciju između fizički udaljenih lica. 

U članovima 50. i 51. novousvojenog Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine, definira se nekoliko osnovnih temelja za uspostavljanje legitimne online trgovine u BiH. 

Depositphotos

 

Zakonom se podrazumijeva nekoliko značajnih regulativa, jedna od njih je da trgovac mora biti registriran za ovu vrstu trgovine, uz osiguranje adekvatnih administrativnih prostora i skladišta, s izuzetkom "dropshipping" modela, gdje trgovac nije obavezan posjedovati vlastiti skladišni prostor.

Zakon također, što je izuzetno važno za povećanje povjerenja kupaca, propisuje obavezu trgovaca da jasno i nedvosmisleno pruže informacije o cijenama, uključujući poreze i dodatne troškove, o identitetu i registraciji trgovca (naziv firme, adresa, PDV broj itd.), te kontaktima za lakši pristup potrošača i inspekcija. Ugovori između trgovca i potrošača moraju jasno definirati cijene i uslove prodaje, što uključuje sve dodatne troškove.

Ovakav način uređenja online prodaje donosi brojne prednosti, uključujući povećanje povjerenja potrošača kroz transparentnost i jasna pravila koja smanjuju rizik od prevara i neetičnih praksi.  

Usklađenost s evropskim regulativama olakšava trgovcima poslovanje na međunarodnom tržištu, dok uvođenje standarda i prilagodba zakonskih odredbi za različite modele prodaje, poput dropshippinga, doprinosi profesionalizaciji i razvoju e-trgovine.  

Također, jasna pravila potiču fer konkurenciju i štite male trgovce od nelojalnih praksi. 

 

 

--Uz pomoć Ivane Raonić--