Temu preuzima primat: Kako je kineska platforma promijenila online tržište u BiH

Iako su bosanskohercegovački potrošači prethodnih godina uglavnom birali domaće online trgovine, istraživanja pokazuju da se ulaskom Temua na naše tržište to promijenilo. Već pri prvom mjerenju, Temu je zauzeo vodeće mjesto prema ukupnoj vrijednosti kupovina, dok je rast narudžbi s ove platforme značajno uticao na trendove u domaćem online trgovinskom sektoru. Istovremeno, procenat online kupovina koje se obavljaju na stranim web shopovima skočio je na 83 posto, što je doprinijelo i rastu kartičnog plaćanja. Sve ovo ukazuje na rastuće povjerenje kupaca u globalne platforme, uz istovremene promjene očekivanja u pogledu cijena, kvaliteta i korisničkog iskustva.

Prema ShoppersMind istraživanju koje je kompanija Valicon provela u februaru 2025. godine, a koje će biti prezentirano na eComm konferenciji 17. aprila, Temu je postao najčešći izbor za online kupovinu i odmah zauzeo prvo mjesto po vrijednosti kupovina. Veći broj kupovina s Temua direktno je uticao na to da je većina, odnosno 83 posto kupovina obavljeno na stranim internet shopovima, za razliku od 58 posto u 2022.

Jasmin Marić, business development manager u Olx Goup, ranije je u emisiji Spotlight na Bloomberg Adria TV kazao da je ulazak stranih igrača izazvao tektonske promjene na domaćem tržištu online trgovine.

''Raste nivo povjerenja u online kupovinu, broj kartičnih transakcija i educiranih online kupaca'', istaknuo je Marić.

​Istaknuo je da ulazak platforme Temu na tržište pored negativnih posljedica, donosi i brojne pozitivne aspekte, uključujući značajna ulaganja u edukaciju potrošača i izgradnju povjerenja u online kupovinu.

''Veliki broj dostavljenih paketa svjedoči o tome da su mnogi lokalni kupci prošli proces internetske kupovine, naučili koristiti pametne telefone ili desktop uređaje za online naručivanje te time doprinijeli razvoju lokalne e-trgovine, povećavajući broj pouzdanih online kupaca'', pojasnio je Marić.

Online kupovina popularizirana je tokom pandemije, bh. građani danas češće kupuju online nego prije dvije godine, a sve generacije su barem jednom obavile kupovinu putem interneta.

''Iako milenijalci dominiraju među online kupcima, online trgovci bi trebali obratiti pažnju i na generaciju Z, ali i na stariju populaciju. Zanimljivo je da čak 15 posto osoba u dobi od 60 do 75 godina sada kupuje online'', navodi se u istraživanju.

Modni asortiman u 2025. činio je 40 posto svih online kupovina, što je rast u odnosu na 28 posto u 2023., dok je prosječna vrijednosti narudžbe u ovoj kategoriji, tačnije potrošeni iznosi na kupovinu odjeće, obuće, modnih dodataka, ostala skoro nepromijenjena - u prosjeku 109 KM.

"Treba svakako uzeti u obzir to da modni asortiman nije zabilježio značajna poskupljenja, kao što je to recimo s prehrambenim artiklima, gdje se svakako vidi pad u narudžbama gotove hrane, ali i kupovine navedenih proizvoda u odnosu na prethodno mjerenje'', stoji u istraživanju.

U top tri kategorije s 20 posto udjela našli su se proizvodi za dom i vrt. Ove proizvode uglavnom kupuje starija populacija, dok mlađe generacije najviše kupuju modni asortiman.

''No, obje ove kategorije se sve više kupuju na stranim trgovinama, dok domaće bilježe pad. Primjera radi, kupovina modnog asortimana u domaćim online trgovinama pala je sa 30 na 14 posto, posebno među generacijom Z'', ističe se u istraživanju.

Razlog ovakvih trendova je opet Temu, s kojeg je u posljednje vrijeme najviše poručeno modnih artikala, ali i proizvoda za domaćinstvo. Uspjeh Temua leži u besplatnoj dostavi, širokom izboru proizvoda na stanju, niskim cijenama, ali i dobrom omjeru percipiranog kvaliteta za cijenu, kao i u snažnoj pozitivnoj preporuci drugih kupaca, uključujući preporuke influensera, te generalno agresivnim marketinškim strategijama.

Marić ističe da su odjeća i obuća najčešći izbor prilikom kupovine na internetu, nakon čega slijede tehnika i elektronika, autodijelovi i autokozmetika, gotova hrana.

''To je jedna fluidna lista koja je poremećena dolaskom Temua na naše tržište i svi podaci ukazuju na to da manji elektronski uređaji do vrijednosti koja ne potpada pod carinske obaveze uzimaju primat i dominiraju, nakon čega slijedi moda'', naglasio je Marić.

Rast kartičnog plaćanja

Sve ovo je uticalo i na promjene u načinu plaćanja. Zbog sve većeg broja kupovina na stranim online trgovinama kartično plaćanje poraslo je sa 30 na 45 posto. Ipak, s druge strane, činjenica je da kupci i dalje češće plaćaju pouzećem, što potvrđuje kupovina na domaćim online trgovinama, gdje se čak 70 posto kupovina plaća gotovinom.

''Ipak, očekuje se daljnji rast kartičnog plaćanja, pa bi domaći trgovci trebali biti spremniji komunicirati i ponuditi sigurne i praktične digitalne metode plaćanja'', navodi se u istraživanju.

Bh. kupci su zadovoljni iskustvom kupovine na domaćim online trgovinama, te su ih i dalje spremniji preporučiti u odnosu na strane. Naravno, dodatna poboljšanja bi mogla dodatno ojačati domaću e-trgovinu.

''Kako navika online kupovine već postoji, ali i iskustvo kupovine sa stranih trgovina, domaći kupci će i od bh. online shopova sve više očekivati vrhunsko iskustvo kupovine i veće standarde. Standarde u iskustvu kupovine zapravo postavljaju strani globalni igrači, kao Temu. Međutim, neki online (domaći) trgovci se već izdvajaju po dobrom iskustvu online kupovine. Dobar primjer je dm online shop trgovina, koju najviše preporučuju bh. kupci, a koja kroz godine i bilježi rast u udjelu kupaca'', naglašeno je u istraživanju.

Ono što se preporučuje domaćim online trgovinama je optimizacija landing stranice (spora stranica, tehnički problemi...), više mogućnosti besplatne dostave (jedan od ključnih motivatora na kupovinu), jednostavniji checkout (manje koraka), više opcija plaćanja (posebno one koje korisnici smatraju sigurnim), prilagođenost mobilnim uređajima (sve se obavlja putem mobitela), bolje reakcije u slučaju napuštanja korpe (polovina napusti korpu kad se dodaju troškovi dostave), i slično.

Povrati i reklamacije su još uvijek izazov za domaće online trgovine. Dok strani shopovi nude fleksibilne politike povrata, domaći trgovci se i dalje oslanjaju na stroža pravila, što može odvratiti kupce od ponovne kupovine. 

''Trenutno, samo za pet posto kupljenih online proizvoda se izvrši povrat. U isto vrijeme, jednostavnost vraćanja proizvoda je za petinu kupaca važan motivator kada odlučuju o kupovini'', stoji u istraživanju.

Uticaj neradne nedjelje

Kako je Bloomberg Adrija ranije pisala, neradna nedjelja, kao značajna odredba Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine, otvara nove mogućnosti za razvoj online trgovine u našoj zemlji. Ograničenja u radu fizičkih trgovina nedjeljom usmjeravaju potrošače ka digitalnim platformama dostupnim 24/7, što povećava promet i prodaju. Online trgovci na ovaj način imaju priliku nadoknaditi gubitke iz fizičkih trgovina, dok potrošači postepeno mijenjaju navike, sve više se oslanjajući na e-commerce tržište. 

Prvi put se u Zakonu o unutrašnjoj trgovini spominje i pojam internet/online trgovina, tačnije e-commerce. 

Zapravo su Zakonom o unutrašnjoj trgovini tretirani prodaja na daljinu i elektronska trgovina kao oblik prodaje na daljinu. Prodaja na daljinu je definirana kao trgovina robom na malo i pružanje usluga upotrebom sredstava za komunikaciju između fizički udaljenih osoba. 

U članovima 50. i 51. novousvojenog Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine, definira se nekoliko osnovnih temelja za uspostavljanje legitimne online trgovine u BiH. 

Zakonom se podrazumijeva nekoliko značajnih regulativa, jedna od njih je da trgovac mora biti registriran za ovu vrstu trgovine, uz osiguranje adekvatnih administrativnih prostora i skladišta, s izuzetkom "dropshipping" modela, gdje trgovac nije obavezan posjedovati vlastiti skladišni prostor.

Depositphotos

Zakon također, što je izuzetno važno za povećanje povjerenja kupaca, propisuje obavezu trgovaca da jasno i nedvosmisleno pruže informacije o cijenama, uključujući poreze i dodatne troškove, o identitetu i registraciji trgovca (naziv firme, adresa, PDV broj itd.), te kontaktima za lakši pristup potrošača i inspekcija. Ugovori između trgovca i potrošača moraju jasno definirati cijene i uslove prodaje, što uključuje sve dodatne troškove.

Ovakav način uređenja online prodaje donosi brojne prednosti, uključujući povećanje povjerenja potrošača kroz transparentnost i jasna pravila koja smanjuju rizik od prevara i neetičnih praksi.  

Usklađenost s evropskim regulativama olakšava trgovcima poslovanje na međunarodnom tržištu, dok uvođenje standarda i prilagodba zakonskih odredbi za različite modele prodaje, poput dropshippinga, doprinosi profesionalizaciji i razvoju e-trgovine.  

Također, jasna pravila potiču fer konkurenciju i štite male trgovce od nelojalnih praksi. 

Kada je riječ o prognozama za naredni period u pogledu uticaja Temua i Sheina na lokalno tržište, Marić kaže da je teško predvidjeti šta će se dešavati, posebno s trenutnom američkom administracijom i carinskom politikom.

''Sjedinjene Američke Države su pooštrile uslove prema Kini i na određenim tržištima Temu mijenja poslovnu politiku i cijene. Šta će biti s našim tržištem, to niko ne može predvidjeti. Već sada se ide u neke inicijative da se mijenja minimalni prag bescarinskih uvoza ne bi li se domaće tržište zaštitilo od priliva strane robe putem interneta'', zaključio je Marić.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar