Stanovništvo u Bosni i Hercegovini u periodu prije pandemije nije bilo u velikoj mjeri otvoreno prema online kupovini. Međutim, pandemija koronavirusa je u izuzetnoj mjeri doprinijela razvoju i procvatu kupovine preko interneta. Uslijed ograničenog kretanja i zabrane okupljanja u zatvorenim objektima, kupci su se morali okrenuti alternativnom načinu nabavke osnovnih namirnica, odjeće i ostalih potrepština.
S druge strane i trgovci su uslijed pandemije bili primorani vršiti online prodaju kako bi omogućili razvoj i nastavak svog poslovanja. Ipak, ukidanjem Covid mjera kupci su se opet okrenuli fizičkim trgovinama, te prema analizi analitičkog tima Bloomberg Adrije stanovništvo u BiH kupuje online jednom ili dva puta u periodu od tri mjeseca. Također, razvoj online trgovine u BiH koči i legislativa, a domaći trgovci plaćaju najvišu cijenu online transakcije u regionu.
O trenutnom stanju u ovoj oblasti, problemima s kojima se suočava e-commerce u BiH, te mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi online prodaja doživjeli jači zamah, za Bloomberg Adriju govori Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije eComm.
Kako ocjenjujete stanje u e-commerceu u BiH?
Online trgovina u BiH trenutno ulazi u prvi dio svoje zrele faze. Nju karakteriše svijest o potrebi korištenja digitalnih alata i kanala u prodaji. U poređenju s periodom od prije desetak godina, kada su biznisi počeli prepoznavati web stranice kao digitalni kanal komunikacije, sada vidimo kako na sličan način i web shopovi zauzimaju svoju poziciju jednog od kanala prodaje. Pored web shopova i ostali povezani servisi prate ovaj trend razvoja, prije svega finansijske institucije i kompanije fokusirane na transport i logistiku robe. Primjetna su ulaganja u nove tehnologije i razvoj funkcionalnosti koji digitalizira plaćanje robe i usluga, kao i sve veće interesovanje javnih institucija za unapređenjem legislative po uzoru na norme EU.
Depositphotos
Prema analizi našeg analitičkog tima, većina kompanija ima e-shop, ali online prodaja ima manji udio u ukupnoj prodaji u Adria regionu. Šta je razlog ovakvog trenda?
Sigurno je da svako tržište ima svoje specifičnosti, pravila i razloge različitih obima prometa kroz online kanal iako se čini kako su geografski vrlo blizu. Hrvatska kao dio Evropske unije ima značajne prednosti učešća u velikom i finansijski potentnom tržištu na kojem žive finansijski dobrostojeći kupci educirani za online trgovinu. Srbiju karakteriše veličina vlastitog tržišta, kao i spremnost velikih domaćih biznisa za ulazak u e-commerce investicije. BiH pokazuje trend spremnosti ulaska mikro i SME biznisa u online trgovinu prije nego je to slučaj s većim, etabliranim biznisima kojima tek slijedi digitalizacija poslovanja i prodaje.
Trend viših stopa rasta udjela online prodajnog kanala se i na Zapadu desio tek prije nekoliko godina, znatno ubrzan pandemijom i inflacijom. Optimizacija troška kombinovana s brzim reakcijama biznisa (trgovaca) omogućila je i bržu edukaciju korisnika kada govorimo o specifičnom načinu online kupovine, sigurnosti i pravima potrošača. Sve to tek treba da uslijedi i na tržištima Adria regije, opet krenuvši od trgovaca i njihovih inicijativa (push) ka kupcima koji se trebaju educirati, animirati na prve kupovine i to pratiti legislativama specifičnim za e-commerce.
S kojim problemima se susreće e-commerce u BiH? Koliko je legislativa kočnica razvoja ovog sektora? Koje zakone je potrebno mijenjati?
Postoji nekoliko oblasti koje su u kombinaciji s legislativama i inicijativama ubrzale razvoj e-commercea u svijetu. Prva je niži trošak online transakcija koje su mnogim trgovcima digitalni kanal prodaje učinile zanimljivom alternativom tradicionalnim načinima prodaje. U BiH je trošak online transakcije cca. četiri posto ukupne vrijednosti transakcije i time jedan od najviših u regiji.
Trgovci zbog toga i dalje čekaju neku promjenu tarifa, uglavnom na strani komercijalnih banaka. Usvajanje Payment Service Directive (PSD) bi na našem tržištu omogućilo liberalizaciju finansijskog poslovanja licima koja nisu banke u tradicionalnom smislu, a mogli bi se baviti finansijskim servisima, prije svega novčanim transakcijama i time svoje usluge fokusirati na e-commerce.
Druga barijera su monopolistički zakoni na strani javnih poštanskih servisa, kojima je definisana minimalna cijena transporta u poštanskom i kurirskom prometu. Liberalizacija ovih normi planirana je s usklađivanjem poslovne prakse EU, ali se već jako dugo čeka na usklađivanje.
Kakve su mogućnosti širenja domaćih e-trgovaca na regionalno tržište?
Međunarodna trgovina opterećena je raznim trgovinskim barijerama, što također sputava prekograničnu prodaju. Približavanje CEFTA aranžmanima omogućilo bi liberalizaciju i ukidanje trgovinskih barijera ove vrste. Početne faze rješenja ovih problema bile bi precizno mapiranje svih barijera nakon čega bi uslijedile inicijative za njihovo ublažavanje ili postepeno ukidanje.
Pročitaj više:
E-commerce dobija sve veći zamah u BiH
U BiH se online najviše kupuje odjeća i elektronika
Analiza BBA: E-trgovinu ima većina firmi, međutim nivoi profitabilnosti niski
Učestvovali ste u pokretanju regionalne platforme Ecommerce4All.eu – "Regulativa u e-trgovini". Šta zapravo ova platforma nudi? Koji su dosadašnji rezultati rada platforme?
Platforma ecommerce4all.eu je resursni i informativni centar o ključnim aspektima e-trgovine za sva tržišta CEFTA-e (Sjeverna Makedonija, Srbija, BiH, Albanija, Kosovo, Crna Gora i Moldavija). Web platforma se sastoji od relevantnih podataka i resursa e-trgovine, uključujući osnovne podatke o e-trgovini, interaktivne grafikone i podatke o razvoju tržišta e-trgovine CEFTA-e, kao i podatke o ključnim aspektima poslovanja u e-trgovini.
Podaci o ključnim aspektima poslovanja u e-trgovini bit će strukturirani u četiri modula: zakonodavstvo o e-trgovini, plaćanje, isporuka i uspješne priče e-trgovine na svim CEFTA tržištima. Svaki od ovih modula će sadržavati relevantne informacije o tržištu CEFTA-e, tutorijale, priručnike, dokumente o temama i videoprezentacije. Uz četiri modula, razvijen je i dodatni peti modul koji ima za cilj da prikaže stanje e-trgovine kroz statistiku i podatke o razvoju tržišta e-trgovine (interaktivni grafikoni stanja e-trgovine u svakom tržištu i poređenja npr. kupaca, platnih kartica, digitalnih vještina, UNCTAD B2C indeks spremnosti za e-trgovinu i drugi relevantni podaci Eurostata).
Web platforma može poslužiti svim kompanijama na lokalnom nivou za obavljanje e-trgovine na svom tržištu, ali što je još važnije, može poslužiti njihovim planovima za širenje na druga tržišta CEFTA-e. Projekt "Regionalna platforma za e-trgovinu za sve" proizvodit će se u tri faze, pri čemu će se u svakoj fazi razvijati različiti moduli web platforme. Razvoj modula je prilagođen svakom od sedam CEFTA tržišta u zavisnosti od resursa i mogućnosti za realizaciju svakog modula. Moduli će biti razvijeni i lansirani u saradnji s lokalnim partnerima sa svih CEFTA tržišta. Implementacijom ove regionalne platforme, e-prodavcima iz regiona, koji planiraju proširiti svoje e-trgovine i van svojih tržišta u godinama koje slijede, na raspolaganju su objedinjene tačke s kojih će moći da pruže sve potrebne relevantne informacije vezane za e-trgovinu za sva tržišta u regionu.
Depositphotos
Šta je potrebno uraditi za jači zamah e-commercea u BiH? Šta podrazumijeva transformacija e-commercea?
Prvenstveno je potrebno dići svijest o karakteristikama online trgovine u BiH. Na strani trgovaca, ali i kupaca važno je promovisati najbolje prakse iz regije i svijeta te ih slijediti u smislu specifičnosti našeg tržišta. Mali i srednji biznisi će brže i lakše pronaći svoj prodajni kanal na internetu, dok veći i etablirani biznisi tek trebaju proći faze digitalizacije i transformacije strukture postojećih temelja svojih biznisa. Edukacija obuhvata načine prodaje i kupovine, digitalnog oglašavanja u svrhu online prodaje, integraciju online plaćanja, korištenje logističkih servisa za transport robe, ali i sigurnost prilikom kupoprodaje.
.webp){kind=icon}
