Online trgovina u Bosni i Hercegovini i dalje je niska u usporedbi sa zemljama regije, ali je u fazi konstantnog razvoja. Ova vrsta trgovine suočava se s raznim problemima, a glavni izazovi su nepovjerenje, nepouzdana dostava i visoke cijene, ali i nedostatak podrške finansijskih institucija i banaka u našoj zemlji.
Od početka pandemije koronavirusa, koja je doprinijela velikom razvoju online trgovine, lokalne kompanije uvidjele su važnost i prednosti koje nudi online svijet poslovanja, te su se okrenule edukacijama i razvoju u ovom polju.
Danas postoji veliki broj kako lokalnih tako i stranih kompanija koje u sklopu online trgovine nude širok raspon proizvoda - od elektronike, namještaja, odjeće do kozmetike i hrane.
Istraživanje koje je obuhvatilo četiri zemlje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, pokazalo je kako je u našoj zemlji penetracija interneta čak 80 posto, međutim, ova vsta kupovine i dalje je niska i iznosi 39 posto, što čini 0,8 miliona online kupaca.
Kad te podatke poredimo sa Slovenijom, Hrvatskom i Srbijom, zemljama koje je istraživanje obuhvatilo, naša država ima najmanje online kupaca.
Rezultate istraživanja koje je radila Asocijacija za internet trgovinu "eComm" u saradnji s kompanijom "Valicon" i projektom "MarketMakers", koji je podržala Vlada Švicarske, za zapošljavanje mladih u BiH, na Konferenciji Let’s do eCommerce u Sarajevu, predstavio je Slovenac Matjaž Robinšak iz Valicona.
Robinšak je za Bloomberg Adriju kazao kako je ovo istraživanje prvi put uključilo BiH, a u njemu je učestvovalo više od 3.000 ispitanika iz naše zemlje.
Model mjerenja je upitnik u kojem ispitanici, između ostalog, navode šta su kupili, kada, u kojoj vrijednosti, kakva je dostava, na koji način su platili te da li su zadovoljni kupljenim. Istraživanje se bazira i na državnim podacima.
"Sada imamo odrađene četiri države - Sloveniju i Hrvatsku već godinama radimo, Srbiju od 2018. godine, a BiH je tek počela, prvi val. Kako izgleda, Slovenija i Hrvatska su na jednom stupnju razvoja, a BiH i Srbija na drugom", kaže on, dodavši kako su tržišta različita i naša država je trenutno u drugoj fazi razvoja.
Kad uporedimo tržište sve četiri zemlje prema načinima plaćanja online kupovine, u našoj zemlji se 64 posto plaća pouzećem, u Srbiji 60, u Hrvatskoj 36 posto, a najmanje u Sloveniji, svega 30 posto.
Udio kupovine u domaćim online trgovinama iznosi 81 posto, što čini 89 posto udjela vrijednosti, dok udio kupovine u stranim online trgovinama iznosi 19 posto, odnosno 11 posto udjela vrijednosti.
Interes potrošača je prepoznat, ali je povjerenje problematično. Robinšak objašnjava kako se iz podataka vidi često plaćanje online narudžbe gotovinom prilikom preuzimanja produkta, provjeravanje produkta fizički u trgovinama i još drugih indikatora koji ukazuju na to da potrošačima treba još malo vremena.
Prema podacima, najviše online trgovinu koriste osobe mlađa populacije, koje su navikle na kupovinu putem interneta, međutim ni starija populacija nije izuzetak. Ono što istraživanje također pokazuje jeste da izvor rasta nije penetracija tržišta, već veća frekvencija kupovine. Svakako veća mogućnost odabira načina plaćanja, načina preuzimanja proizvoda utjecat će i na porast povjerenja.
Kartično plaćanje
Kao i online kupovina, kartično plaćanje u našoj zemlji doživjelo je veliki procvat tokom pandemije, kada građani nisu imali svakodnevni pristup kešu te nisu mogli fizički odlaziti u trgovine ili plaćati račune. Ovaj vid plaćanja svakodnevno postaje sve prisutniji jer potrošači uviđaju praktičnost koju nudi te mogućnost praćenja transakcija putem online bankarstva.
Prema podacima Centralne banke BiH, na kraju 2022. godine ukupan broj aktivnih kartica u našoj zemlji iznosio je više od 2,3 miliona. Broj aktivnih kartica je veći za 114.202 u odnosu na 2021. godinu. Kartice je svojim klijentima izdavala 21 banka u BiH.
Evidentiran je rast prometa karticama na internetu. Procenat realiziranog prometa u zemlji je iznosio 29, a u inostranstvu 71 posto. Putem interneta je realizovano više od 448 miliona KM, dok je 2021. godine taj iznos bio manji i iznosio je 265 miliona KM.
O problemima s kojima se suočava e-commerce u BiH, ali i mjerama koje je potrebno poduzeti, ranije je za naš medij govorio Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije eComm, koji je kazao kako online trgovina u našoj zemlji tek ulazi u prvi dio svoje zrele faze.
Bloomberg
Povezivanje s više banaka koje prihvataju mogućnost plaćanja putem jednog uređaja, rješenje je kojem pribjegavaju mnogi prodajni lanci. Monry Payment je svojim SinglePOS terminalom olakšao proces plaćanja kupcima, ali i prodavačima.
Orhan Gazibegović, Unit manager Monri Paymentsa, kaže kako su u BiH veliki problem neznanje i needuciranost ljudi, te nepovjerenje u kartično plaćanje.
"Na kartici je vaš novac siguran. Ako izgubite karticu, možete je blokirati u roku dvije minute, ako izgubite keš, nikada ga više nećete vidjeti", kaže on za Bloomberg Adriju.
Iako ovo plaćanje postaje sve popularnije, kako kaže Gazibegović, prema globalnim istraživanjima, naša zemlja specificirana je kao zemlja koja ne prihvata kartice.
Razvoj digitalizacije i tehnologija svakako doprinose širenju korištenja kartice, međutim, daljnja nemogućnost ovakvog plaćanja u javnom prevozu, manjim trgovinama, restoranima i pubovima, pa čak i muzejima, utiče i na razvoj turizma u našoj zemlji. Ovakvi slučajevi su česti i u Sarajevu – glavnom gradu, a kamoli u manjim bh. gradovima.
Nemogućnost kartičnog plaćanja dovodi i naše građane u situaciju da biraju mjesta ili trgovine gdje ne moraju koristiti keš, a prodavače do gubitka klijentele i viška proizvoda na policama.
"Iskreno, vjerujem da će 2023. biti godina SinglePosa", navodi Gazibegović, dodavši kako je prema njegovom mišljenju BiH "tek neke dvije godine iza regije kada je riječ o kartičnom plaćanju".
Depositphotos
Kad poredi sve države, Robinšak vidi sličnost u procesu i rastu online trgovine. Svako tržište je specifično i razlike postoje, ali glavni elementi su isti, što će vjerovatno dovesti do sličnog željenog cilja.
"Ja sam vrlo optimističan. Vidim i u Sloveniji, gdje je bio drugi put neki push u e-commerce. Vidi se u podacima. Kovid je u Sloveniji imao neki pozitivan utjecaj na to da je e-commerc išao korak dalje. Mislim da je na svim tržištima kovid gurnuo digitalni svijet naprijed", zaključuje Robinšak.
Iako je industrija online trgovine u Adria regiji prema nekim kriterijima bila i iznad prosjeka Evropske unije, profiti kompanija iz regije su niski, što će se vjerovatno promijeniti kada pređu na drugi poslovni model, zaključak je analize našeg analitičkog tima.
Uprkos blagom prosječnom smanjenju prodaje od jedan posto u 2021. godini, kompanije iz Adria regije su i dalje ostvarile ohrabrujući rast od 16,7 posto u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Prelazak na online trgovinu u narednom periodu imat će ogromnu ulogu u borbi za udio na tržištu.
Analiza BBA: E-trgovinu ima većina firmi, međutim nivoi profitabilnosti niski
Kompanije će morati pronaći načine da poboljšaju korisničko iskustvo, ali i da smanje troškove logistike, kako bi povećale profitabilnost.
"Investicije u logistiku ne samo da će im osigurati konkurentsku prednost u odnosu na druge igrače u oblasti e-trgovine, već i prednost u odnosu na kompanije koje prodaju direktno potrošačima", navodi se u analizi.
Ispravka teksta u trećem grafikonu
.webp){kind=icon}
