Cijene električne energije u BiH: Ko, gdje i koliko plaća

Koliko zapravo plaćamo struju, šta ulazi u njen obračun i zašto su računi različiti iako živimo u istoj državi? Odgovor leži u tarifnim modelima koje koriste različite elektroprivrede u Bosni i Hercegovini (BiH). Svaki distributer ima vlastitu formulu za obračun potrošnje, neki razlikuju "jeftinu" i "skupu" struju, drugi sezonski mijenjaju cijene, a treći primjenjuju blok tarife koje rastu s većom potrošnjom. Analizirali smo kako funkcioniraju spomenute tarife, naknade, ali i konačni iznosi na računu. 

BiH ima četiri glavna elektrodistributivna područja za domaćinstva, sa zasebnim javnim snabdjevačima električne energije JP Elektroprivreda BiH (EP BiH), JP Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne (EP HZHB), MH Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) i JP Komunalno Brčko. Svaki od ovih snabdjevača primjenjuje vlastiti sistem tarifiranja aktivne energije, što rezultira različitim cijenama i modelima naplate. 

Kemal Obad, specijalista za analizu troškova energije pri međunarodnoj konsultantskoj kompaniji Trio, za Bloomberg Adriju je kazao da su maloprodajne cijene za domaćinstva dominantno administrativno određene, kroz metodologije FERK-a (FBiH), RERS-a (RS) i DERK-a (Brčko), a ne kroz tržišno nadmetanje snabdjevača. OECD i Energetska zajednica to godinama konstatuju, univerzalna usluga i regulirane cijene ostaju standardne, a domaćinstva i mali kupci, uz implicitne subvencije u sistemu i nizak nivo tržišne konkurencije na retailu. Rezultat su niži računi od prosjeka EU, ali uz slabu dinamiku promjene snabdjevača i ograničen prostor za tržišne ponude. 

Šta to konkretno znači na računu? Obad pojašnjava da je struktura krajnje cijene standardna, energija (nabavka/proizvodnja) + mreža (prijenos/distribucija) + naknade/porezi. Kada dobavna cijena energije poraste npr. skuplja tržišna kupovina, loša hidrologija, pad rudarske proizvodnje, regulator korigira prvenstveno komponentu "energija", dok su mrežarine i javne naknade pod odvojenim pravilima.  

"Klasičan primjer je Brčko, DERK je u februaru 2025. odobrio korekciju tarifa zasnovanu na ugovorno dokumentiranom rastu nabavne cijene od oko 21,4 posto novi ugovor s ERS-om 17,60247 f/kWh, pa je rast prenesen u okviru univerzalne usluge", kazao je Obad. 

U Federaciji je 2025. uveden blok-model (zelena/plava/crvena) umjesto linearnog povećanja. FERK je dao saglasnost, a EPBiH je potvrdila primjenu od 1. septembra 2025., blokovi se obračunavaju po potrošnji domaćinstva u mjesecu. Ovo mijenja raspodjelu tereta, niža potrošnja ostaje relativno zaštićena, a veća potrošnja plaća više, politika koja istovremeno cilja socijalnu pravednost i upravljanje potražnjom, ali uz rizik da pogađa veća višečlana domaćinstva bez dobre prateće socijalne tarife.  

Makro slika bilansa u prvoj polovini 2025. potvrđuje da je BiH i dalje neto izvoznik, uz primjetno veće oslanjanje na uvoz u pojedinim mjesecima.  

Kumulativno H1-2025, ukupna proizvodnja na prenosnoj mreži iznosi 6,607 TWh (oko –2 posto godišnje u odnosu na isti period prethodne godine (y/y)), prijem iz susjednih sistema 2,370 TWh (otprilike+3,4 posto y/y), a isporuke prema susjednim sistemima 3,468 TWh (otprilike -4,1 posto y/y). Neto saldo razmjene ostaje pozitivan: oko +1,071 TWh u korist izvoza. Istovremeno je preuzimanje na mreži (indikator potrošnje na prenosu) 5,468 TWh (otprilike +2,1 posto y/y).

Iako se uvoz povećavao u određenim periodima, polugodišnja slika i dalje pokazuje dominaciju izvoza, korekcije cijena 2024/25 zato prije reflektuju trošak i nabavne pozicije javnih snabdjevača nego strukturalni "uvozni" profil zemlje.  

Obad pojašnjava da se više puta isticani višestruko veći uvoz u ranoj 2025. najviše odnosio na rashod (euro izdatak) ili kratke periode s lošom hidrologijom, a ne nužno na polugodišnji obim (MWh).  

Službeni NOSBiH podaci za H1-2025 pokazuju blago veći uvozni volumen godišnje u odnosu na isti period prethodne godine uz i dalje pozitivan neto izvozni bilans.

Promjene snabdjevača 

Što se promjene snabdjevača tiče, u Federaciji BiH postupak promjene snabdjevača ne smije trajati duže od 21 dan od prijema kompletnog zahtjeva kod novog snabdjevača i to bez dodatnih troškova za krajnjeg kupca. FERK-ov Pravilnik i obrazloženje jasno predviđaju da se postupak mora završiti u tom roku, uz obavezu da novo stanje bude obračunato i isporučeno krajnjem kupcu.

Slični rokovi postoje i u RS po pravilima RERS-a, dok DERK u Brčkom također propisuje 21 dan za izvršenje promjene. Ipak, u praksi je promjena rijetka, cijene univerzalne usluge (regulirane) su niske, alternativnih ponuda je malo, a tarifne strukture (blokovi, sezonalnost, VT/NT) povezane s adresom ostaju dominantan faktor koji određuje račun. 

Obad naglašava da je pozitivno što domaćinstva u BiH plaćaju cijenu znatno ispod EU prosjeka i imaju cjenovnu stabilnost univerzalne usluge. Negativno je što takvo uređenje slabi tržišnu disciplinu, prigušuje motivaciju za promjenu snabdjevača i energetske uštede, te potencijalno potkapitalizira investicije (mreža, novi kapaciteti), jer se dio troška "proguta" u javnim preduzećima ili kroz implicitne transfere, što potvrđuju i OECD/EnC nalazi o "socijalizaciji" dijela troška kroz sistem. 

Bloomberg Adria - Analiza Kemal Obad

Domaćinstvo EP BiH s jednotarifnim brojilom u zelenom bloku (do 350 kWh) plaća 15,90 feninga/kWh za energiju, ali uz mrežarinu (~8 feninga), naknade (~0,3 feninga) i PDV, efektivna cijena po kWh na računu bude oko 27 feninga (0,27 KM). Slično, u Brčko distriktu nominalna cijena energije 17,49 f/kWh1preraste u oko 0,22-0,23 KM/kWh sa svim davanjima. Ove dodatne stavke nisu prikazane na mapi, kako bi se istakle osnovne tarifne politike samih snabdjevača. Međutim, kod planiranja kućnog budžeta treba računati na njih, mrežarina i PDV su fiksno prisutni za sve potrošače. Regulatori periodično prilagođavaju i te tarife (primjer: FERK je 2022. smanjio naknadu za OIE u FBiH, RERS je 2016. smanjio cijenu mrežarine za male kupce RS itd.). 

Razlike u računima za struju među različitim dijelovima BiH proizlaze iz kombinacije tarifnih modela (blok vs. sezona vs. jedinstvena tarifa) i različitih baznih cijena koje odobravaju regulatori za svaku elektroprivredu. Iako EP BiH i EP HZHB djeluju u istoj jurisdikciji (FBiH) i podliježu odobrenju FERK-a, njihove strategije naplate divergiraju - što je dovelo do situacije da "za istu struju računi nisu svuda isti".  

Potrošači u RS dugo su uživali najniže cijene zahvaljujući unakrsnim subvencijama i jeftinijoj domaćoj proizvodnji, ali se i tamo cijene postepeno povećavaju ka ekonomski održivijim nivoima.  

U Brčkom, gdje DERK vodi računa o tarifama, cijena za domaćinstva sada je približno izjednačena s prosjekom Federacije oko 22 feninga/kWh prosječno bez PDV-a. 

 

Cijene električne energije za domaćinstva u BiH (od 2025.) 

JP Elektroprivreda BiH (Federacija BiH) 

Od 1. septembra 2025. uveden je trostepeni blok-tarifni model: 

Zelena zona (do 350 kWh): 0,1590 KM/kWh 

Plava zona (351–1000 kWh): 0,1620 KM/kWh 

Crvena zona (više od 1000 kWh): 0,1650 KM/kWh 

Za dvotarifna brojila (VT/NT) cijene se razlikuju po blokovima: 

VT: 0,1988 / 0,2025 / 0,2063 KM/kWh 

NT: 0,0994 / 0,1012 / 0,1031 KM/kWh (Mrežarina i mjerno mjesto ostaju nepromijenjeni.) 

 

JP Elektroprivreda HZHB (Federacija BiH) 

Primjenjuje sezonske tarife, bez blokova po potrošnji. 

Zimska sezona (1. 11.–28. 2.): 

Jednotarifna: 0,1579 KM/kWh 

Dvotarifna - VT: 0,1974 KM/kWh, NT: 0,0987 KM/kWh 

Ljetna sezona (1. 3.–31. 10.): 

Jednotarifna: 0,1215 KM/kWh 

Dvotarifna - VT: 0,1518 KM/kWh, NT: 0,0759 KM/kWh 

Satnice više i niže tarife ovise o zimskom/ljetnom računanju vremena (viša dnevna, niža noćna). Cijene ostaju stabilne u odnosu na prethodne godine. 

 

MH Elektroprivreda RS (Republika Srpska) 

Koristi jednotarifni model s rasponima potrošnje: 

do 500 kWh - 0,0544 KM/kWh 

501–1500 kWh – 0,0914 KM/kWh 

preko 1500 kWh – 0,2013 KM/kWh 

Tarife vrijede cijele godine (bez sezonske podjele). Početkom 2025. zabilježeno je prosječno poskupljenje od 7 do 8 %, ali struktura blokova ostaje ista. 

 

JP Komunalno Brčko (Distrikt Brčko) 

Za domaćinstva od 1. marta 2025. vrijede sljedeće cijene: 

Jednotarifna: 0,1749 KM/kWh 

Dvotarifna: VT 0,2354 KM/kWh, NT 0,1177 KM/kWh 

Nove tarife odobrio je DERK, s prosječnim povećanjem od oko devet posto za domaćinstva.

 

"Tvrdnju 'najjeftinija u regiji' treba precizirati i temeljiti na standardiziranom košu potrošnje. Prema BHAS-u, u prvom polugodištu 2025. prosječna cijena za tipično domaćinstvo s godišnjom potrošnjom 2.500 - 5.000 kWh iznosila je 18,27 KM na 100 kWh, što je 9,5 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine. Istovremeno, prosjek EU u drugoj polovini 2024. bio je 28,72 eura na 100 kWh, pa je BiH i dalje znatno ispod evropskog prosjeka. To je prije svega posljedica načina regulatornog utvrđivanja cijena i oslonca na domaću proizvodnju, a ne nadmetanja snabdjevača snižavanjem cijena", kazao je. 

Promjene u 2024/2025. dešavaju se prvenstveno u dijelu cijene koji se odnosi na energiju, dok se mrežne tarife i javne naknade određuju posebnim odlukama i prate vlastite cikluse. Primjer je Brčko, gdje je DERK u februaru 2025. odobrio nove cijene snabdijevanja jer je ugovorena nabavna cijena porasla na 17,60247 feninga/kWh (povećanje 21,4 posto u odnosu na 2024.), dok je distribucijska mrežarina utvrđena zasebnom odlukom. 

Čak i u godinama kada smo izvoznici postoji sezonski uvoz, u prvoj polovini 2025. proizvodnja na prenosnoj mreži iznosi 6,607 TWh, prijem iz susjednih sistema 2,370 TWh, isporuka prema susjedima 3,468 TWh, a preuzimanje na mreži 5,468 TWh; neto razmjena ostaje pozitivna, što potvrđuje da su ovogodišnje korekcije prije odraz nabavnih troškova javnih snabdjevača nego promjene osnovne bilansne pozicije zemlje. 

Obad kaže da je put naprijed postepena liberalizacija uz ciljanu zaštitu osjetljivih kupaca (precizno definirane socijalne tarife umjesto univerzalnih popusta), potpuna transparentnost i javna objava svih ponuda uz jednostavne alate za poređenje, ubrzano uvođenje pametnih brojila i vremenski diferenciranih cijena (dnevna/noćna, te dinamički ugovori gdje je to tehnički i regulatorno moguće), te jasna podjela uloga između socijalne politike i tarifne metodologije kako bi investicije u mrežu i nove kapacitete bile stabilno finansirane i kako ne bi bile erodirane implicitnim subvencijama. 

Depositphotos

 

Naglašava da je sve ovo u skladu s preporukama relevantnih institucija za "ispravno formiranje cijena" uz ciljanu socijalnu zaštitu i smanjenje skrivenih subvencija (OECD), jačanje prava i informiranosti potrošača u maloprodajnom tržištu (Energetska zajednica/ECRB), masovna primjena pametnih brojila i ugovora s promjenjivim cijenama kako bi potrošači mogli odgovoriti na signale sistema (EU), te tarife i signali koji podstiču fleksibilnost i efikasnu upotrebu mreže (IEA).

Struktura računa za električnu energiju 

Važno je naglasiti da cijene aktivne energije (kWh) predstavljaju samo jednu komponentu ukupnog računa za struju. Krajnji račun domaćinstva sastoji se od više stavki koje reguliraju nadležni regulatori.

Aktivna energija: Ovo je cijena električne energije koju potrošač plaća za stvarno utrošene kilovat-sate, prema tarifama koje su gore opisane (ovisno o distributeru, modelu i sl.). U prosjeku, aktivna energija čini otprilike 40-60 posto ukupnog računa, zavisno od potrošnje i tarifnog modela. Na prikazanoj mapi i tabeli fokus je upravo na ovoj komponenti, radi poređenja osnovnih cijena struje među distributerima. 

Mrežarina (distribucija/prijenos): To su naknade za korištenje elektrodistributivne i prijenosne mreže. Svaki potrošač plaća određeni iznos po kWh za održavanje mreže (npr. oko 0,05-0,06 KM/kWh u FBiH, zavisno od naponskog nivoa) kao i fiksni mjesečni iznos za mjerno mjesto (brojilo). Ove tarife odobravaju entitetski regulatori. Primjer za FBiH: naknada za mjerno mjesto je ~5,70 KM mjesečno kod EP HZHB (slično i kod EP BiH), dok je mrežarina po kWh oko 0,083 KM (niski napon, FBiH prosjek) - ti iznosi se dodaju na stavku aktivne energije. U RS je mrežarina bila oko 0,0952 KM/kWh za male kupce ostale potrošnje 0,4 kV, nakon sniženja 2016., dok je za domaćinstva efektivno uračunata u one jedinstvene tarife (blok od 0,0544 KM/kWh već uključuje subvencioniranu manju mrežarinu za prvih 500 kWh i sl.). 

Posebne naknade: U oba entiteta i Brčko distriktu postoje naknade za podsticaj obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. One se obračunavaju po kWh (npr. FBiH trenutno ~0,0025 KM/kWh naknada u RS ~0,0075 KM/kWh). To su relativno male stavke, ali se iskazuju na računu. 

PDV: Na ukupnu sumu svih prethodnih stavki obračunava se PDV od 17 posto. PDV znatno uvećava konačan iznos - gotovo petinu računa čini porez. Primjera radi, račun bez PDV-a od 50 KM naraste na 58,5 KM sa PDV-om. 

Obad pojašnjava da kada se saberu sve komponente, ukupna jedinična cijena električne energije za krajnjeg kupca je viša od same cijene aktivne energije.