Odluka Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK) o povećanju cijene električne energije za domaćinstva, uz uvođenje tzv. blok tarifa, izazvala je različite reakcije u javnosti. Pojedini stručnjaci upozoravaju na diskriminaciju, loše upravljanje i dublje probleme u energetskom sektoru.
Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je odluka FERK-a da prihvati zahtjev Elektroprivrede BiH razočaravajuća. Ovakvom odlukom se, ističe, nagrađuje katastrofalno upravljanje javnim resursima, za šta odgovornost vidi u vlasti u Federaciji, odnosno 'političkoj upravi preduzeća', kako sadašnjoj, tako i prethodnim.
Posebno je problematično, navodi, što se cijena povećava samo u jednom dijelu Federacije BiH, što, prema njegovim riječima, predstavlja određenu diskriminaciju.
Novi model obračuna struje
Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) dala je saglasnost na prijedlog cijena za snabdijevanje krajnjih kupaca kod JP Elektroprivreda BiH i nove cijene stupaju na snagu 1. septembra. Prijedlog predviđa uvođenje novog cjenovnog modela obračuna za kategorije "domaćinstva", "ostala potrošnja" i "javna rasvjeta".
Depositphotos
Predviđeno je uvođenje tri blok tarife, ovisno o količini potrošnje energije na mjesečnom nivou. Kako je pojašnjeno, radi se o zelenom bloku, koji se odnosi na potrošnju električne energije od 0 do 35 kWh (kilovat-sati), plavi blok se odnosi na potrošnju od 351 do 1.000 kWh i crveni blok na svaki kWh potrošen preko 1.000 kWh.
Ukupno prosječno povećanje iznosit će 6,85 posto. Za kategoriju ostala potrošnja povećanje iznosi 3,67 posto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 posto, potvrđeno je iz FERK-a.
Iz Elektroprivrede BiH su saopćili da i pored korekcija cijene i dalje nude jednu od najnižih cijena električne energije u odnosu na ekvivalent cijene u regiji i šire. Procjenjuje se, navode, da više od 70 posto računa iz kategorije potrošnje domaćinstva ima utrošak električne energije na koji se primjenjuje samo zelena tarifa, s minimalnim povećanjem. Za primjer navode da će račun od oko 50 KM biti uvećan za oko 2,5 KM (zelena tarifa), račun od oko 110 KM bit će uvećan za oko sedam KM (plava tarifa), račun od oko 235 KM bit će uvećan za oko 18,5 KM (crvena tarifa).
"Iako bi cijena usluge javnog snabdjevača trebala pokriti sve stvarno nastale troškove, u EP BiH to nije slučaj jer je prosječna prodajna cijena 11 posto niža od prosječne nabavne cijene. Razliku u cijeni pokriva Elektroprivreda BiH", stoji u saopćenju. Dalje tvrde da će voditi računa o ugroženim kategorijama, koje će nastaviti subvencionirati u saradnji s Vladom Federacije BiH.
Bloomberg Adria
"Osim toga, u saradnji s udruženjem 'Porodice tri plus', povećana je granica za zelenu tarifu kako bi obuhvatila i potrošnju električne energije porodica s više djece", navode.
Gavran smatra da je poskupljenje električne energije bilo kojoj kategoriji potrošača apsolutno neprihvatljivo i neopravdano. Kao isključivi uzrok tome navodi loše upravljanje, od Uprave EPBiH i Vlade FBiH. Posebno problematizira uvođenje tzv. blok tarifa za koje tvrdi da predstavljaju diskriminaciju. Nivoi kojima se određuje niža, srednja i viša tarifa su urađeni na način koji najbolje odgovara samoj Elektroprivredi, navodi naš sagovornik, i koji će se, dalje navodi, vjerovatno vremenom strukturno prilagođavati tome da se što više naplati i da što više korisnika bude u skupljim kategorijama, a nikako da se procijeni neka realna potrošnja.
Diskriminacija potrošača
Iz tog razloga se, kaže, nada da će neko ovaj slučaj uputiti na Ustavni sud, koji će zbog diskriminacije potrošača, barem za sada, zaustaviti poskupljenje, a da će u međuvremenu doći do pritiska kojim će se stanje poboljšati.
"Mislim da je ono što se desilo u Republici Srpskoj, kada su pokušali nametnuti isti model, rješenje i za Federaciju, da se ova vrsta tarife proglasi neustavnom jer je diskriminatorna i neustavna, i da se na taj način natjeraju EPBiH i Vlada da sami saniraju gubitke i probleme koje su stvorili", navodi Gavran.
On smatra da se potpuno zanemaruje potreba višečlanih porodica, te da se prosječna potrošnja određuje proizvoljno, ne uzimajući u obzir živi li u domaćinstvu jedna ili 10 osoba. Zanemaruje se i to, dodaje, živi li neko u energetski efikasnoj ili neefikasnoj zgradi.
Depositphotos
"Neko će se kažnjavati jer se grije na struju, niti ima centralno grijanje, niti ima plina, bilo kakvih drugih izvora za grijanje. Neko će se kažnjavati što se rashlađuje od paklenih vrućina korištenjem klima-uređaja, zanemarujući nečije zdravstvene uslove života", dodao je Gavran.
Prema njegovim riječima, cilj je da se što veći broj domaćinstava kategorizira po višim cijenama i da se za to sami krive, kao da je to njihova krivica.
"Benefite će opet ostvarivati oni bogatiji, koji možda imaju prazne stanove i vikendice, u kojima će potrošnja električne energije biti zanemariva, kao recimo, vikendica na Bjelašnici ili nekoj drugoj lokaciji", navodi Gavran, te dodaje da će, s druge strane, oni koji jedva sastavljaju kraj s krajem, višečlane porodice u nekim skromnim uslovima, bez alternativa za grijanje i hlađenje, biti izloženi povećanim troškovima.
Gavran: Loše upravljanje, namješteni tenderi....
Gavran podsjeća da je Elektroprivreda BiH bila izuzetno uspješna kompanija s velikim resursima, obimom proizvodnje, ali i izvozom koji je bio respektabilan na regionalnom nivou.
"Dugi niz godina svjedočimo lošem upravljanju, postavljanju kadrova po političkoj liniji, namještanjem tendera za javne nabavke, izmišljanjem radnih mjesta u administraciji rudnika i u samoj Elektroprivredi", ističe Gavran. Tako su se, dodaje, stvarali ogromni troškovi i štete, te smo vremenom od velikog izvoznika električne energije došli do toga da smo spali na uvoz električne energije ili jedva zadržavanje kapaciteta za pokrivanje vlastitih potreba.
"Umjesto da se rudnici revitaliziraju, da se u njih ulaže i osposobe za punu proizvodnju u skladu s kapacitetima, novac se trošio za aranžmane s privatnim snabdjevačima, od njih se kupovao ugalj po višim cijenama, a zapušteni su domaći kapaciteti", navodi Gavran. Dalje ističe da je ideja o koncernu Elektroprivrede i rudnika izgledala samo kao lijepa reklama, a da su se rudnici prepustili propadanju.
Depositphotos
"Ako govorimo o tome da je novac neophodan Elektroprivredi da se prevaziđu sadašnji problemi, vidimo da se Vladi FBiH nije mrsko zadužiti, čak i na Londonskoj berzi i to za potpuno neproduktivno rasipanje novca za budžetske grupe i rashode. Ako su već spremni da se zadužuju, zašto se ne zaduže i ne saniraju rudnike i ponovo imamo proizvodnju koja nam omogućava izvoz i niže cijene? Zašto se ne realizira izgradnja bloka 7 Termoelektrane u Tuzli ili se ne prevaziđu ovi problemi na drugi način?", kaže Gavran.
Dodaje da je ogorčen kao građanin, potrošač i kupac električne energije, ali i kao ekonomist koji vidi kako se javni resursi urušavaju. Na ovaj način se, tvrdi, dubioza produbljava i krenut će ciklus poskupljenja.
"Kad god treba začepiti neku novu rupu, to će se rješavati novim poskupljenjima ili povećanjem poreza, ili na neki drugi način, pa sve dok se svi ne iselimo ili građani opet ne počnu ložiti gume ili knjige, jer im neko ne dozvoljava da koriste električnu energiju i proglašavaju je luksuzom", zaključuje na kraju.
Neadekvatan pristup energetskoj tranziciji
Bloomberg Adria je još nakon saopćenja EPBiH da je nivo akumulacije HE Jablanica niži za oko 4,5 metara u odnosu na prethodne godine, prognozirala da će doći do poskupljenja struje.
Mirza Kušljugić, doktor elektrotehničkih nauka, ranije je za Bloomberg Adriju upozorio da će svaka hidrološki loša godina ozbiljno ugroziti finansijsko poslovanje Elektroprivrede BiH, ako se strukturni problemi u proizvodnji ne počnu sistemski rješavati. Ključno je, kaže, pokrenuti investicijski ciklus u proizvodne kapacitete obnovljivih izvora energije u FBiH.
Ilustracija (Depositphotos)
Ukazao je i na dublji problem, odnosno neadekvatan pristup energetskoj tranziciji u cijeloj regiji. Ističe da se više od 70 posto potrošnje električne energije dešava na lokalnom nivou, u domaćinstvima, malim firmama i zajednicama, i upravo tu mora početi tranzicija.
"Tranzicija mora krenuti 'odozdo prema gore' (bottom-up). Lokalni akteri moraju dobiti veću ulogu, ali to se u našoj regiji još uvijek ne prepoznaje kao strateški pravac", kaže Kušljugić.
Umjesto toga, dodao je, taj pristup se stidljivo pojavljuje pod pritiskom Energetske zajednice u našim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.
Energetska tranzicija, podsjeća, počiva na tri stuba: prelazak s uglja na obnovljive izvore, povećanje energetske efikasnosti i elektrifikacija. Od toga, najvažnija karika koja uključuje građane jeste pravo da sami proizvode energiju za vlastite potrebe – kao tzv. prozjumeri.
.webp){kind=icon}
