Uprkos naporima da povećaju količinu vode u akumulaciji, iz Elektroprivrede BiH su saopćili da je nivo akumulacije HE Jablanica niži za oko 4,5 metara u odnosu na prethodne godine. Uzroci ovog stanja su, kažu, izvan njihovog utjecaja.
Stanje akumulacije HE Jablanica početkom 2025. godine bilo je oko 19 metara ispod planirane kote, dok su prirodni dotoci vode tokom januara i februara bili manji za 21,5 posto u odnosu na očekivanja. Kao posljedica, proizvodnja električne energije u ovoj hidroelektrani u prvih pet mjeseci godine smanjena je za 19,4 posto u odnosu na planirani nivo.
Sve učestaliji sušni periodi
I pored pune raspoloživosti agregata i optimalnom upravljanju pogonom, iz Elektroprivrede BiH ističu da je, uz samu proizvodnju, posebna pažnja posvećena očuvanju nivoa vode u akumulaciji i osiguravanju propisanog biološkog minimuma. Također napominju da su, tokom dvomjesečnog zastoja HE Rama, u periodu od 1. aprila do 31. maja, kontinuirano ispuštali vodu iz akumulacije kako bi poštovali zakonske obaveze u pogledu biološkog minimuma.
"Bez obzira na brojna ograničenja u eksploataciji akumulacije HE Jablanica, stabilno i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom građana FBiH prvi je prioritet EPBiH", saopćeno je.
U uslovima otežanog snabdijevanja električnom energijom, sve učestalijih i dugotrajnijih sušnih perioda, izraženih dnevnih oscilacija potrošnje, zahtjeva energetske tranzicije i sve većeg prisustva obnovljivih izvora, akumulacija i oprema HE Jablanica imaju ključnu ulogu u stabilnosti elektroenergetskog sistema Federacije BiH.
"Balansiranje sistema i brza reakcija proizvodnih kapaciteta često zahtijevaju neplanirano korištenje vode iz akumulacije, što je posebno bilo izraženo tokom regionalnog kolapsa elektroenergetskog sistema u BiH 2024.", navode iz EPBiH.
Dalje navode da su uprkos visokoj cijeni električne energije na tržištu od početka 2025. godine, smanjenim isporukama uglja i tehničkim izazovima u termoelektranama, kontinuirano osiguravali snabdijevanje svih svojih kupaca. To je, navode, postignuto racionalnim korištenjem raspoložive energije iz HE Jablanica, u skladu s hidrološkim uslovima, potvrđujući status kompanije kao odgovornog i pouzdanog energetskog partnera.
Mirza Kušljugić, doktor elektrotehničkih nauka, za Bloomberg Adriju pojašnjava da u okviru elektroenergetskog sistema FBiH djeluju dvije državne kompanije – EP HZHB i EP BiH – te značajan broj privatnih proizvođača iz malih hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih elektrana. Prema njegovim riječima, loši hidrološki uslovi najviše pogađaju EP HZHB, čija proizvodnja u velikoj mjeri zavisi od hidroelektrana (92 posto u 2024. godini), ali i proizvođače iz malih hidroelektrana.
Učešće proizvodnje iz hidroelektrana na Neretvi (Jablanica, Grabovica i Salakovac) u ukupnoj proizvodnji EP BiH iznosi oko 20 posto u godini sa lošom hidrologijom, te do 30 posto u godini sa povoljnim hidrološkim uslovima.
Reset.ba
"Dakle, sa energetskog aspekta, uticaj hidrologije na EP HZHB je dominantan, dok je na EP BiH manje važan", tvrdi Kušljugić. Dodaje da hidroelektrane na Neretvi imaju značajnu ekonomsku vrijednost za Elektroprivredu BiH zbog niskih troškova proizvodnje, ali i operativnu važnost zbog njihove fleksibilnosti.
Smanjena proizvodnja iz ovih postrojenja, prema njegovim riječima, mogla bi se odraziti na povećanje proizvodnih troškova EP BiH, što može rezultirati zahtjevima za korekciju cijena električne energije za krajnje potrošače. Ističe i da uvozna zavisnost EP BiH dominantno zavisi od rada termoelektrana, odnosno proizvodnje uglja.
Na pitanje o optimalnoj strategiji za razvoj energetskog sistema BiH, Kušljugić kaže da odgovor treba biti definisan u "Energetskoj strategiji FBiH za period 2025–2035., s projekcijom do 2055.", za čiju je izradu UNDP raspisao tender za izbor obrađivača. Prema informacijama iz medija, u tenderu je definisano da se strategija treba bazirati na konceptu energetske tranzicije i strategija bi trebala biti utemeljena na principima energetske tranzicije i postojećim strateškim dokumentima.
Pojedine komponente tranzicije već su prepoznate u "Strategiji razvoja FBiH za period 2021.–2027.", kroz prioritete poput unapređenja kvaliteta zraka, povećanja energetske efikasnosti i pokretanja energetske tranzicije.
Građanska energija
EP HZHB, prema javno dostupnim podacima, planira u narednih pet godina proširiti portfolio obnovljivih izvora izgradnjom novih vjetroelektrana i solarnih postrojenja, čime bi smanjila zavisnost od hidroloških faktora. S druge strane, prema "Planu poslovanja za period 2025–2027.", EP BiH planira postepeno smanjenje oslanjanja na ugalj i izgradnju nekoliko manjih solarnih elektrana.
"Lično očekujem da će se u strategiji, pored planova dekarbonizacije elektroprivreda, posebno obraditi koncept razvoja energetskog sektora temeljen na 'građanskoj energiji', koji jedini garantuje efikasno uključivanje građana i kompanija u proces dekarbonizacije i elektrifikacije", navodi Kušljugić.
Ističe i da je razvoj građanske energije trenutno dominantan trend u razvijenim zemljama EU, te da je definisan kao strateški cilj u "Integriranom planu za energiju i klimu BiH".
"Ubijeđen sam da se samo uključivanjem lokalnih aktera u proces dekarbonizacije – odnosno demokratizacijom energetskog sektora – može postići održivost, inkluzivnost i pravičnost procesa energetske tranzicije", zaključuje naš sagovornik.
Iz Elektroprivrede BiH saopćili su još i to da pred ljetnu sezonu nastoje osigurati što veće zalihe vode u akumulaciji HE Jablanica, kako bi ispunili obaveze iz vodne dozvole, ali i da bi kao društveno odgovorna kompanija, stvorili uslove za razvoj turizma. Iz kompanije naglašavaju da je minimalno ispuštanje vode nizvodno, radi očuvanja ekosistema, apsolutni prioritet, bez obzira na hidrološke okolnosti.
Akumulacija HE Jablanica projektovana je i izgrađena kao energetski objekat i koristi se u skladu s tom namjenom. Snabdijevanje kupaca i poštivanje ekoloških standarda ostaju osnovne smjernice poslovanja Elektroprivrede BiH.
.webp){kind=icon}
