Poskupljenje struje u BiH dodatno podiže inflaciju

Najavljeno poskupljenje električne energije u Bosni i Hercegovini, koje će se za domaćinstva kretati u rasponu od 4,8 do 8 posto u zavisnosti od potrošnje, dolazi u jeku već povišene inflacije i rastuće nesigurnosti na energetskom tržištu.

U makroekonomskom kvartalnom izvještaju analitičara Bloomberg Adrije očekivana stopa inflacije povećana je sa 2,0 na 2,5 posto, s obzirom na to da je inflacija od početka godine iznad tri posto.

Inflatorni pritisak

Rudi Lukačić, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala pri Bloomberg Adriji, pojašnjava da je revizija napravljena prije odluke o poskupljenju električne energije.  

Cijena električne energije na njemačkoj berzi (EXAA Spot Price) porasla je za 10 posto od početka godine, kaže Lukačić.

U BiH je stavka inflacije "električna energija, plin i drugi energenti" pala za 0,3 posto u maju u odnosu na april, te bilježi pad od 2,7 posto na godišnjem nivou u prvih pet mjeseci. Maj je, dodaje, četvrti uzastopni mjesec pada ove kategorije. 

Lukačić pojašnjava da energenti nose 11 posto težine u indeksu potrošačkih cijena, te da bi najavljeno povećanje cijene struje od 4,8 do 8 posto moglo u četvrtom kvartalu povećati inflaciju za dodatnih 0,4 postotna poena, uz pretpostavljeni prosjek rasta cijene od 6,4 posto.

Iz Elektroprivrede BiH krajem juna najavljeno je poskupljenje struje za domaćinstva, uz uvođenje blok tarifa koje potrošače svrstavaju u zelenu, plavu i crvenu kategoriju, u zavisnosti od potrošnje. Budući da je energija osnovni input u gotovo svim privrednim sektorima, rast troškova za građane mogao bi izazvati dodatni pritisak na potrošnju, a posljedično i dovesti do rasta cijena usluga i proizvoda.

Ako FERK potvrdi zahtjev EPBiH, nove cijene električne energije od 1. septembra mogle bi biti okidač za domino-efekt u posljednjem kvartalu godine.

Damir Miljević, stručnjak za energetsku efikasnost, podsjeća da je osnovni razlog za povećanje cijena za domaćinstva to što su troškovi proizvodnje veći od cijena po kojima se električna energija isporučuje domaćinstvima. I to će, kaže, izazvati dodatne socio-ekonomske probleme, s obzirom na to da je zelena tarifa spuštena na 35 kW mjesečno, što ne odgovara realnom stanju. Pojašnjava da u BiH ima veliki broj uspavanih potrošača, kao što je slučaj s vikendicama ili praznim stanovima u koje dijaspora dolazi i boravi po mjesec ili dva. Tako će ove efekte poskupljenja osjetiti takozvani "srednji sloj" u BiH i ljudi koji su u energetskom siromaštvu.

Ako se energetsko siromaštvo definira kao situacija u kojoj domaćinstvo troši 10 posto svojih mjesečnih prihoda na energiju i komunalije tada, ističe Miljević, čak 50 posto stanovništva potpada pod ovu kategoriju.

Činjenica je, kaže, da su cijene struje u BiH dosta niže od evropskog prosjeka, ali je činjenica da su i primanja u BiH dosta niža od evropskog prosjeka.

Istovremeno s ovim kretanjima, inflatorni pritisci na tržištu su i dalje prisutni. 

Val poskupljenja

Prema podacima Centralne banke BiH, temeljna inflacija u zemlji iznosila je 4,18 posto u prvih pet mjeseci 2025. godine. Posebno je izražen rast cijena u sektoru usluga, gdje je zabilježen godišnji skok od 4,66 posto.

Mjesečne promjene u ukupnoj i procijenjenoj temeljnoj inflaciji i onoj u sektoru usluga pokazuju relativnu ujednačenost, što ukazuje na to da su rast cijena električne energije i povećanje minimalne plate imali značajan inflatorni efekt, naročito u uslužnim djelatnostima. Centralna banka upozorava da inflacija zasad ne odstupa znatno od postojećih trendova, ali sve više pokazuje znakove strukturalne otpornosti, što bi moglo otežati njeno suzbijanje u srednjem roku.

Podsjetimo, minimalna plata u Federaciji BiH početkom 2025. povećana je sa 619 na 1.000 KM. Taj rast povukao je i prosječnu platu, koja je u januaru nominalno porasla za 8,3 posto, a realno za 7,1 posto u odnosu na decembar 2024.

Međutim, povećanje plata ubrzo je pratio lančani val poskupljenja, a najveći udar dolazi iz elektroenergetskog sektora.

Pored najavljenog rasta cijena struje, građani BiH suočeni su i s višim troškovima u drugim sektorima. Od početka jula, računi za vodu viši su za gotovo šest maraka, a iz KJKP "Vodovod i kanalizacija" kao razloge navode rast troškova električne energije, robe i usluga, te povećanje plata po kolektivnim ugovorima.

Istovremeno su na snagu stupile i nove, više cijene javnog prijevoza u Sarajevu. Iako su uvedene subvencije koje djelimično ublažavaju udar na kućne budžete, ukupni trošak prijevoza ipak je porastao. 

I roditelje čija djeca idu u privatne vrtiće dočekao je "hladan tuš" - od 1. septembra podižu cijene i to za oko 10 posto. 
Roditelji djece koji su na ovu temu govorili za Bloomberg Adriju kažu da je prisutan skoro kontinuiran rast cijena, često bez jasnog obrazloženja i uvijek u maksimalno dozvoljenom okviru koji odobrava ministarstvo. 

Upozorenja ekonomista

Ekonomisti upozoravaju da bi kombinirani efekti većih plata, skupljih energenata i viših cijena javnih usluga tek sada mogli u potpunosti utjecati na inflaciju. Novi ciklus poskupljenja, uključujući rast cijena goriva i komunalnih usluga, dodatno bi mogao ugroziti životni standard, naročito u urbanim sredinama.

Prema zvaničnim podacima, potrošačke cijene u maju 2025. bile su za 3,7 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Najveći skok zabilježen je kod bezalkoholnih pića (27 posto), dok su cijene hrane porasle za osam posto. Ukupno, kategorija "hrana i bezalkoholna pića" bilježi rast od 9,9 posto.

Usluge u restoranima i hotelima skuplje su za 6,2 posto, uglavnom zbog viših cijena hrane, dok je rekreacija i kultura poskupjela za 4,4 posto. Alkoholna pića i duhan su skuplji za četiri posto, a proizvodi za ličnu njegu doprinijeli su rastu u kategoriji ostalih dobara i usluga za tri posto.