Temeljna inflacija u Bosni i Hercegovini iznosila je 4,18 posto u prvih pet mjeseci 2025. godine, pokazuju procjene Centralne banke BiH. Posebno je izražen rast cijena u sektoru usluga, gdje je zabilježen godišnji skok od 4,66 posto.
Mjesečne promjene u ukupnoj i procijenjenoj temeljnoj inflaciji i onoj u sektoru usluga pokazuju priličnu ujednačenost, što ukazuje da su rast cijena električne energije i povećanje minimalne plate imali izražen inflatorni efekat – naročito u uslužnim djelatnostima. Centralna banka procjenjuje da inflacija ne odstupa značajno od dosadašnjih trendova, ali sve više pokazuje strukturalnu otpornost, što može otežati njeno suzbijanje u srednjem roku.
Skuplje režije
Podsjetimo, minimalna plata u Federaciji BiH početkom 2025. povećana je sa 619 na 1.000 KM, što se smatra jednom od najvažnijih ekonomskih mjera posljednjih godina. Taj rast povukao je i prosječnu platu, koja je u januaru nominalno porasla za 8,3 posto, a realno za 7,1 posto u odnosu na decembar 2024.
Depositphotos
Nakon povećanja minimalne plate, građani su se ubrzo suočili s lančanim valom poskupljenja. Najveći udar za građane najavljen je iz elektroenergetskog sektora. Elektroprivreda BiH predstavila je prijedlog povećanja cijena električne energije za domaćinstva, uz uvođenje novih blok tarifa koje će potrošače svrstati u zelenu, plavu i crvenu kategoriju, zavisno od nivoa potrošnje. Prosječno poskupljenje kretat će se između 4,8 i 8 posto. Nove cijene su već dostavljene FERK-u, a ukoliko odobre, primjenjivat će se od 1. septembra.
Osim najavljenog rasta cijena električne energije, građane BiH pogađaju i nova poskupljenja u drugim sektorima. Vlada Kantona Sarajevo odobrila je povećanje cijena vodosnabdijevanja, koje je stupilo na snagu 1. jula. Računi za vodu bit će viši za gotovo šest maraka, a iz KJKP Vodovod i kanalizacija navode da su ključni razlozi rast troškova električne energije, roba i usluga, kao i povećanje plata po kolektivnim ugovorima.
Istog dana na snagu su stupile i nove, više cijene javnog prevoza u Sarajevu. Iako su uvedene subvencije koje donekle ublažavaju udar na budžete građana, ukupni trošak prevoza je povećan.
Ekonomisti upozoravaju da bi efekti povećanja minimalne i prosječne plate, zajedno s višim cijenama energenata i javnih usluga, tek sada mogli početi u punom obimu djelovati na inflaciju. Novi ciklus poskupljenja, uključujući očekivani rast cijena goriva, komunalnih i drugih osnovnih usluga, dodatno bi mogao ugroziti životni standard, posebno u urbanim sredinama.
Cijene i dalje rastu
Prema zvaničnim podacima, potrošačke cijene u maju 2025. godine bile su više za 3,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Najveći skok zabilježen je kod bezalkoholnih pića – čak 27 posto, dok su cijene hrane porasle za osam posto, a ukupni rast u kategoriji hrana i bezalkoholna pića iznosi 9,9 posto.
Rast cijena značajan je i u zdravstvu za 6,4 posto, pri čemu su zdravstvene usluge, osim bolničkih, skuplje za 8,2 odsto, a medicinski proizvodi, pomagala i oprema za šest odsto.
Usluge u restoranima i hotelima skuplje su za 6,2 posto, uglavnom zbog viših cijena hrane, dok je rekreacija i kultura poskupjela za 4,4 posto. Alkoholna pića i duhan su skuplji za četiri posto, a proizvodi za ličnu njegu doprinijeli su rastu u kategoriji ostalih dobara i usluga za tri posto.
I dok su iz vlasti ranije u nekoliko navrata poručili da povećanje plata ima za cilj zaštitu radnika i povećanje kupovne moći, ipak je pitanje da li građani uopšte mogu osjetiti benefite većih primanja ako istovremeno rastu svi osnovni životni troškovi.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...