Bosna i Hercegovina (BiH), zemlja s dubokim historijskim naslijeđem željezničke mreže, danas stoji pred možda najvažnijom industrijskom i društvenom dilemom hoće li ponovo investirati u željeznice i time ući u 21. vijek ili dopustiti da šine ostanu simbol neiskorištenog potencijala, izgubljenih prilika ili pretvorene u turističke atrakcije. Stručnjaci upozoravaju da pruge u BiH mnoge vode unazad, a ne naprijed.
"BiH ima pruge koje potječu još iz prošlog stoljeća, a ulaganja su minimalna. Željeznice su žila kucavica dobro organiziranih država", kaže Nina Avramović‑Trninić, građevinska inženjerka i stručnjakinja za željeznice u Austriji za Bloomberg Adriju.
Prema njenoj ocjeni, umjesto da modernizira i proširi mrežu, BiH je godinama ignorirala potencijal propuštajući priliku da stvori povezan, efikasan i moderan transportni sistem koji bi mogao promijeniti život ljudi, razviti industriju i otvoriti nova vrata ekonomskom razvoju.
24 miliona KM za nova ulaganja
Danas, nakon trideset godina od rata i tranzicije, željeznički sektor u zemlji je zapušten, razjedinjen i slab. Jednosječne pruge, zastarjela infrastruktura, spor tempo modernizacije, fragmentirana nadležnost između entiteta i nedostatak jasne strategije, realnost je koja stoji na putu svakom ozbiljnijem razvoju. Pojedini stručnjaci smatraju da željeznica ne može ponuditi ono što može cestovni promet jer sistem nije adaptiran. Ali, čini se da se nešto pomjera.
U 2025. godini, entitetske i državne vlasti su konačno odlučile da makar deklarativno žele dati podršku željeznici. Vlada Federacije BiH je na sjednici u martu odobrila 38,7 miliona KM za projekte u oblasti željeznica. Od toga, 24 miliona KM je predviđeno za finansiranje infrastrukture i sufinansiranje usluga putničkog i kombiniranog saobraćaja, dok su ostali iznosi namijenjeni kapitalnim ulaganjima u gornji i donji stroj, skretnice, signalizaciju i sanaciju infrastrukturnih elemenata u više dijelova zemlje.
Nina Avramović Trninić
"Željeznica je test ozbiljnosti države, mandati prolaze, pruge ostaju", izjavio je ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto prilikom nedavnog sastanka sa Svjetskom bankom, gdje je najavio da je jedan od njegovih ključnih zahtjeva pred međunarodnim kreditorima i donatorima upravo ubrzanje ulaganja u željezničku infrastrukturu.
Plan obuhvata više značajnih mjera koje će direktno utjecati na dostupnost i kvalitet usluge. Među njima su uvođenje dodatnih putničkih linija uz podršku obje entitetske vlade, s posebnim fokusom na povezivanje Sarajeva, Mostara, Banje Luke, Tuzle, Zenice i Bihaća. Predviđena je i modernizacija 18 stanica i stajališta u Kantonu Sarajevo - Buća Potoka, Alipašinog Mosta, Ilidže i Hadžića, kako bi se putnicima osigurali sigurniji peroni i brže prigradske veze.
Jedna od važnih novina bit će i uvođenje digitalnih karata kroz centralizirani sistem prodaje putem weba, mobilne aplikacije i partnerskih prodajnih mjesta, što će omogućiti jednostavniju kupovinu i bolji uvid u kretanje putnika.
Za 2026. godinu planirane su i posebne turističke linije kroz Unsko-sanski kanton Martin Brod - Bihać - Bosanska Krupa te hercegovačke panorame Sarajevo - Konjic - Jablanica - Mostar. U pripremi je i obnova međunarodne veze Sarajevo - Zagreb, čije uvođenje se planira krajem 2026. godine, u početku vikendom u saradnji s Hrvatskim željeznicama.
Wikipedia
Posebna pažnja bit će usmjerena i na sigurnost i efikasnost teretnog saobraćaja. Obnovljen je prijevoz nafte na relaciji Ploče - Blažuj, a usvojeni su novi pravilnici i sistematizacija, koji bi trebali povećati produktivnost.
Forto ističe da se planira paket ulaganja u infrastrukturu, modernizaciju, digitalizaciju, efikasnost poslovanja, sigurnost transporta, što bi, tvrdi, moglo biti samo početak preokreta.
Ipak, promjene su zasad simbolične i suočene s mnogim problemima, finansijskim, organizacijskim, političkim.
Zašto željeznica može i mora biti dio bh. budućnosti
Avramović‑Trninić kazala je da ulaganje u željeznice u BiH nije pitanje nostalgije, nego strateške investicije u budućnost za društvo, ekonomiju, životnu sredinu i regionalnu povezanost.
"U svijetu koji teži održivom i efikasnom transportu, država bez kvalitetne željeznice teško da može biti ozbiljan igrač", rekla je.
Nakon nedavne blokada cestovnih prijevoznika pokazalo se koliko je BiH ranjiva bez razvijenog željezničkog transporta. Avramović‑Trninić kaže da je i u sljedećih pet godina potpuno nerealno da se naprave neke značajne promjene.
"Ozbiljni željeznički infrastrukturni projekti traju deceniju i više. Iz tačno tog razloga nijedan političar u BiH ne želi uložiti u željeznice jer ne može "prodati" rezultate do sljedećih izbora kao svoj uspjeh. Trenutno se BiH ponaša kao mini-kosmos neovisan od drugih, ali promjene često dolaze neočekivano i brzo. Željeznice imaju određenu stabilnost u učinku i sistemu, koju kamioni ne mogu ponuditi. Zabranom korištenja motora na gorivo i uvođenjem raznih inovacija i u cestovni saobraćaj, BiH sebe osuđuje na samo jedan (cestovni) sistem, koji se također rapidno mijenja dok BiH stagnira", pojasnila je.
Bloomberg Adria
S obzirom na geografiju i industrijsku pozadinu BiH, željeznički transport robe mogao bi dati novi zamah sirovine, industrijski proizvodi, izvoz i uvoz, logistika. To bi rasteretilo drumske pravce, smanjilo troškove transporta i omogućilo privlačenje investicija u fabrikama, rudnicima, prerađivačkim pogonima, dakle, u proizvodnju.
Naglašava da bi, s druge strane, moderna putnička mreža, električni/brzi vozovi, pouzdan red vožnje i konkurentno vrijeme putovanja mogli promijeniti navike ljudi. Umjesto automobila, gužvi i troškova goriva, građani bi imali udobnu, brzu i sigurnu alternativu za posao, studije, putovanja ili turizam. Time se može smanjiti depopulacija, oživjeti udaljeniji gradovi/regije i poboljšati mobilnost.
Ovdje turizam također dobija sa željezničkim linijama prema planinama, moru, prirodnim ljepotama ili gradovima, BiH bi mogla postati privlačnija destinacija, uz manji ekološki otisak i bolju povezanost.
Na kraju, jasno je da željeznica nije luksuz nego infrastrukturna potreba za svaku državu koja želi stabilnost, ekonomsku održivost, ekološku odgovornost i modernu mobilnost.
Finansije i percepcija građana
Ipak, jaz između retorike i stvarnosti ostaje ogroman. Glavni problem prema Fortinim riječima nije tehničke prirode, nego političke. Nakon rata i Daytonskog sporazuma, nadležnost nad željeznicama je razdijeljena na entitete, uz plan da se formira zajednička korporacija koja nikada nije zaživjela. Zbog toga infrastruktura nošena entitetskim, parcijalnim pristupom nikada nije doživjela sistemsku i potpunu obnovu.
Statistika i dalje pokazuje da je većina pruga zastarjela, da nema usklađenosti sa standardima modernih željeznica, signalizacija, organizacija, održavanje, brzina, sve izostaje. Polovina mreže prema nekim stručnim izvještajima i dalje je neupotrebljiva za pouzdan međunarodni ili robni tranzit.
Željeznice kao kompanija konstantno upisuju velike gubitke, u 2025. godini prihodi su pali za nekoliko miliona eura u odnosu na prethodni period, dok su gubici kontinuirani.
Ovakvo stanje teško privlači ozbiljne investitore, privatne ali i međunarodne, nema garancija da će infrastruktura biti obnovljena i da će sistem raditi po bilo kakvim standardima.
Avramović‑Trninić pojašnjava da je, na kraju, problem i percepcija građana, naviknuti godinama na drumski transport, rijetko razmišljaju o prugama. Željeznica za većinu nije prva opcija. Da se to promijeni, neophodna je pouzdanost, redovne linije, konkurentne cijene, udobnost i kvalitet, ali i promjena u javnoj svijesti.
"Austrija kao država duplo veća od BiH, kontinuirano ulaže oko četiri milijarde eura godišnje u željezničku infrastrukturu i na prvom je mjestu u EU po broju pređenih željezničkih kilometara. U glavi građana EU postoji svijest o tome da je država u službi građana i da je građanin poslodavac političarima, kao i platiša", kazala je Avramović‑Trninić.
Jasno je da bez snažne i trajne političke volje, sistema koordinacije, planova i održivog finansiranja, sve može ostati samo na obećanju danas, razočarenju sutra.
Stručnjaci iz ove oblasti naglašavaju da, ako BiH želi sustići susjede i stvoriti održiv, moderan, evropski transportni sistem, željeznički sektor mora prestati biti zapostavljena tema. Potrebna je jasna strategija, prevazilaženje administrativnih i entitetskih barijera, transparentnost, investicije, koordinacija.
U tom smislu riječ stručnjakinje Nine Avramović‑Trninić zvuči kao uzbuna, ali i kao poziv na akciju. Željeznice ne smiju biti samo relikt prošlosti. One mogu, ako se uloži, postati osnova budućnosti BiH.
.webp){kind=icon}
