Mirza Kušljugić, doktor elektrotehničkih nauka, o zahtjevu Elektroprivrede BiH za povećanje cijene električne energije za domaćinstva kaže da je to bilo očekivano i najavljeno, kao što je bio najavljen i prijedlog za uvođenje blok tarifa.
"Očigledno je da je trenutna finansijska situacija u EPBiH razlog za podnošenje zahtjeva za povećanje cijene za regulirane kupce. Pri tome je naglašeno da bi cijena i s povećanjem i dalje bila niža od troškova trenutnog proizvodnog miksa ove kompanije, koji znatno zavisi od hidrologije", kaže Kušljugić.
Dalje navodi da sve ovo tek treba provjeriti i odobriti FERK kao nadležni regulator.
U tom kontekstu, FERK je prijedlog povećanja cijena električne energije za domaćinstva zaprimio od Elektroprivrede BiH samo dan nakon što su ga javno predstavili na konferenciji za medije. Iz EPBiH je najavljeno da se planira uvođenje novih blok tarifa koje će potrošače svrstati u zelenu, plavu i crvenu kategoriju, zavisno od nivoa potrošnje. Prosječno poskupljenje kretat će se između 4,8 i 8 posto.
Ako FERK prihvati prijedlog EPBiH, nove cijene se će primjenjivati od 1. septembra.
Kušljugić ističe da, ako se strukturni problemi u proizvodnji EPBiH ne počnu rješavati na sistematičan način, tako da se pokrene investicioni ciklus u proizvodne kapacitete obnovljivih izvora energije u FBiH, svaka hidrološki loša godina će biti izazovna za finansijsko poslovanje ove kompanije.
Bloomberg Adria je još nakon saopćenja EPBiH da je nivo akumulacije HE Jablanica niži za oko 4,5 metara u odnosu na prethodne godine, prognozirala da će doći do poskupljenja struje.
"Bez obzira na brojna ograničenja u eksploataciji akumulacije HE Jablanica, stabilno i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom građana FBiH prvi je prioritet EPBiH", saopćili su tada.
U uslovima otežanog snabdijevanja električnom energijom, sve učestalijih i dugotrajnijih sušnih perioda, izraženih dnevnih oscilacija potrošnje, zahtjeva energetske tranzicije i sve većeg prisustva obnovljivih izvora, akumulacija i oprema HE Jablanica imaju ključnu ulogu u stabilnosti elektroenergetskog sistema Federacije BiH.
Kušljugić, međutim, ukazuje na dublji problem – neadekvatan pristup energetskoj tranziciji u cijeloj regiji.
"Ono čemu danas svjedočimo u regiji Zapadnog Balkana je dekarbonizacija koju EU nameće putem energetske zajednice", kaže Kušljugić. Taj pristup 'odozgo prema dole' (top-down), u kojem ključne uloge imaju vlade, međunarodne institucije i elektroprivrede, ne daje rezultate, ocjenjuje Kušljugić, što potvrđuju i izvještaji Energetske zajednice u posljednjih deset godina.
Ističe da se više od 70 posto potrošnje električne energije dešava na lokalnom nivou – u domaćinstvima, malim firmama i zajednicama – i upravo tu mora započeti tranzicija.
"Tranzicija mora krenuti 'odozdo prema gore' (bottom-up). Lokalni akteri moraju dobiti veću ulogu, ali to se u našem regionu još uvijek ne prepoznaje kao strateški pravac", kaže Kušljugić.
Umjesto toga, dodao je, taj pristup se stidljivo pojavljuje pod pritiskom Energetske zajednice u našim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.
Podsjeća da se energetska tranzicija temelji na tri ključne komponente: prelazak s uglja na obnovljive izvore, energetska efikasnost i elektrifikacija. Ipak, komponenta koja najviše uključuje građane jeste pravo da postanu proizvođači za vlastite potrebe – tzv. prozjumeri.
Objašnjava da se u razvijenim zemljama EU između 30 i 40 posto energije troši lokalno i tu i proizvodi, najčešće preko solarnih panela. Prema Kušljugićevim riječima, to je ključni impuls koji pokreće i druge komponente tranzicije.
Bosna i Hercegovina je posljednja uvela zakonsku regulativu za prozjumere, pa je onda zbog kašnjenja podzakonskih akata i drugih barijera onemogućila razvoj prozjumera.
Depositphotos
Prvi prozjumer odobren, s aspekta institucija, jednoj školi na području općine Gračanica pokazuje koliko mi kasnimo i u ovom aspektu.
"Ovaj prozjumer je rezultat donatorskih akcija, gdje se postavljaju solarne fotonaponske elektrane na škole, ne s idejom da se smanje troškovi, nego da se pokrene jako važan proces informiranja, u konkretnom slučaju učenika i njihovih roditelja", kaže Kušljugić.
Zaključuje da je formiranje zajednica obnovljive energije, koje će omogućiti međusobnu razmjenu električne energije, logičan sljedeći korak. No, za to je, kako kaže, neophodno sistemsko informiranje građana i veće uključivanje lokalnih zajednica.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...