text size
Dok se javnost fokusira na iznose poskupljenja struje i nove tarife, u sjeni ostaje pitanje koje može odlučiti koliko će obračun električne energije zaista biti pravedan, tačnije način na koji će se mjeriti potrošnja. Stručnjaci smatraju da bez dovoljne pokrivenosti pametnim brojilima, svaka promjena cijena ili uvođenje blok-tarifa nosi rizik da računi ne odražavaju stvarnu potrošnju, nego ograničenja zastarjele opreme i nedostatak preciznih podataka.
Podsjetimo, domaćinstva u Federaciji BiH od 1. septembra plaćat će za 6,85 posto skuplju struju kroz uvođenje tri blok-tarife - zeleni blok (0–350 kWh), plavi blok (351–1.000 kWh) i crveni blok za svaku potrošnju iznad 1.000 kWh mjesečno. Kako najavljuju i u Republici Srpskoj (RS), domaćinstva koja troše 500 kWh mjesečno mogla bi od iduće godine plaćati oko 12 KM više ako Regulatorna komisija za energetiku odobri zahtjev distributera za povećanje mrežarine. Pet operatora iz sistema ERS traži u prosjeku 40,58 posto više cijene mrežarine, što bi njen udio na računu podiglo sa sadašnjih 52 posto za dodatnih 12 posto.
Udruženja potrošača Don iz Prijedora i Zvono iz Bijeljine već su najavila da će na javnim raspravama tražiti dokaze o opravdanosti poskupljenja, uključujući podatke o ulaganjima u mrežu i organizaciji rada distributera.
I dok se priča o poskupljenjima u oba entiteta fokusira na cijene, gotovo da se ne spominje jedno od ključnih pitanja, a to su mjerni uređaji. Struka podsjeća i naglašava da bez masovne digitalizacije brojila, precizno praćenje potrošnje i pravedna primjena blok-tarifa ili bilo koje diferencirane tarife ostaju upitni.
Većina brojila još uvijek nije pametna
Prema FERK-ovom izvještaju za 2024., u Federaciji BiH ugrađeno je 296.321 pametno brojilo kod dva elektroprivredna poduzeća (EPBiH i EP HZHB), što je oko 29 posto pokrivenosti. U RS-u službeni zbirni podaci nisu objavljeni, ali dostupne informacije iz projekata Elektro-Bijeljine i Elektrokrajine govore o oko 60.000 uređaja.
Na nacionalnom nivou, to znači da je ukupna pokrivenost između 18 i 22 posto, dok između 78 i 82 posto mjernih mjesta i dalje koristi zastarjela brojila.
Iz JP Elektroprivreda BiH za Bloomberg Adriju su kazali da sistemski provode aktivnosti na uvođenju digitalnih elektronskih brojila koja imaju mogućnost daljinskog očitanja i upravljanja za što veći broj kupaca.
Međutim, s obzirom na to da se radi o velikom broju mjernih mjesta te kako se radi o tehnologiji koja iziskuje značajna finansijska ulaganja, zamjena postojećih brojila digitalnim odvija se kontinuirano u skladu s usvojenim planovima, a prioritet pri zamjeni brojila imaju upravo mjerna mjesta gdje je onemogućeno redovno očitanje ili tzv. nedostupna mjerna mjesta.
Depositphotos
Od ukupno 821.646 mjernih mjesta, u AMM sistemu je 193.943, što čini 24 posto od ukupnog broja mjernih mjesta.
Kazali su da je do kraja 2027. godine planirana ugradnja dodatnih 200.000 pametnih brojila, a za navedenu investiciju su osigurana sredstva kroz trogodišnji Plan ulaganja.
Nakon ugradnje navedenog broja mjernih uređaja udio pametnih brojila u odnosu na ukupan broj mjernih mjesta će porasti na 47 posto uzimajući u obzir i broj novih kupaca koji će biti priključeni do kraja 2027. godine. Planirana ulaganja realizirat će se vlastitim sredstvima.
Značaj digitalnih elektronskih brojila je višestruk, a neke od prednosti su smanjenje troškova očitavanja, mogućnost čitanja u tačnom vremenskom intervalu, arhiviranje i analiza mjernih podataka koji su neophodni za planiranje razvoja distributivne mreže, praćenje karaktera potrošnje na mjernom mjestu, praćenje kvaliteta električne energije kod krajnjih kupaca, što se posebno odnosi na visinu napona na mjernom mjestu.
Moguć netransparentan odnos
Kemal Obad, specijalista za analizu troškova energije pri međunarodnoj konsultantskoj kompaniji Trio Advisory, za Bloomberg Adriju je kazao da i nakon ovoga više od polovine domaćinstava u FBiH, a vjerovatno i veći udio u RS-u i dalje neće imati uređaje koji omogućuju precizan obračun potrošnje po blok-tarifama.
"Razlika između digitalnih i pametnih brojila ključna je za razumijevanje izazova. Sva pametna brojila jesu digitalna, ali nema svako digitalno brojilo mogućnost daljinskog očitanja, bilježenja potrošnje po vremenskim intervalima i trenutnog slanja podataka distributeru. Upravo te funkcije omogućuju fer obračun blok-tarifa i sprječavanje nejednakog tretmana potrošača", pojašnjava Obad.
Depositphotos
Postojeća infrastruktura, prema Obadovom mišljenju, može dovesti do netransparentnog odnosa prema potrošačima, pa bi već dovoljno skupu energiju mogli plaćati mnogo skuplje.
I vodič Evropske komisije za mrežne tarife iz jula 2025. naglašava da zemlje s pokrivenošću pametnim brojilima ispod 50 posto trebaju "hitno djelovati" kako bi izbjegle nejednake ishode.
FTI Consulting u svojoj mapi puta iz marta 2025. upozorava da inklinirane blok-tarife nisu tarife koje odražavaju troškove te da, osobito bez pametnih brojila i intervalnog mjerenja, mogu dovesti do premještanja troškova, neki će plaćati više, a neki manje, zbog samog dizajna volumetrijske tarife, a ne zbog stvarne vremenske upotrebe mreže.
Poskupljenja stižu, digitalizacija kaska
Obad naglašava da blok-tarife i povećanja mrežarina predstavljaju duboku promjenu u načinu obračuna električne energije. Te da bez dovoljne pokrivenosti pametnim brojilima postoji realna opasnost da ti novi računi neće odražavati stvarnu potrošnju nego ograničenja zastarjele opreme.
"BiH je i prema optimističnim procjenama znatno ispod indikativnog nivoa (oko 50 posto) koji EK navodi kao znak zaostajanja u implementaciji pametnih brojila i traži da se rješava s hitnošću. Dok se potrošačima najavljuju nova poskupljenja, ostaje otvoreno pitanje kada će svi imati jednake tehničke uslove da se njihova potrošnja mjeri i naplaćuje precizno i pravedno", zaključuje Obad.
Bez jasnih i javno dostupnih podataka, svaki novi račun nakon 1. septembra otvara mogućnost sumnje u pravednost sistema. A ako postoji nešto što energetski sektor ne smije izgubiti, to je povjerenje potrošača.
.webp){kind=icon}
