Evropu čeka skupa zima: Cijene struje na najvišem nivou od energetske krize

Kako se Evropa približava zimi, tržišta električne energije šalju najjače upozorenje još od energetske krize.

 

Veleprodajna cijena električne energije za januar u Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, na Evropskoj energetskoj berzi (EEX) trguje se iznad 180 evra po megavat-satu, što je više od 60 odsto iznad nivoa od prije godinu dana. Glavni pokretač je prirodni gas, čija je cijena naglo porasla posljednjih nedjelja dok se Evropa suočava sa sve jačom konkurencijom za ovo gorivo i pokušava da dopuni zalihe. Rat između Irana i SAD dodatno je pojačao pritisak, dok je zatvaranje Hormuškog moreuza prekinulo isporuke iz Katara.

Rast troškova električne energije dolazi u trenutku kada kontinent pokušava da elektrifikuje privredu i smanji zavisnost od uvoznih fosilnih goriva, koja su Evropu više puta izlagala skokovima cijena kada bi došlo do poremećaja u snabdijevanju. Evropa je od ruske invazije na Ukrajinu, koja je prije četiri godine izazvala energetsku krizu, ostvarila značajan napredak, pa se region ove godine sa energetskim šokom suočava bolje nego što su mnogi u početku strahovali.

Bloomberg

Međutim, ovogodišnji skok cijena električne energije pokazuje koliko Evropa i dalje zavisi od goriva poput gasa i uglja, ali i koliko brzo poremećaji na globalnim energetskim tržištima i dalje mogu da se preliju na njenu privredu. Viši troškovi struje prijete da povećaju račune domaćinstava i troškove poslovanja kompanija, podstičući inflatorne pritiske upravo u trenutku kada investitori računaju na nova povećanja kamatnih stopa. Rast cijena je politički osjetljiv i za vlade koje su potrošile milijarde evra na zaštitu potrošača od energetskih šokova, dok istovremeno nastavljaju tranziciju sa fosilnih goriva.

Istovremeno, smanjenje proizvodnje francuskih nuklearnih elektrana zbog vrućina i štrajkova, kao i niske zalihe hidroenergije, dodatno su opteretili elektroenergetski sistem ove godine. A pošto se ne nazire kraj ratu između Irana i SAD, pritisak izazvan visokim cijenama mogao bi da bude još veći.

"Postoji potencijal za više cijene električne energije i možda brži rast nego što smo do sada vidjeli", rekao je Ulf Ek, glavni investicioni direktor hedge fonda Northlander Commodity Advisors LLP, specijalizovanog za robna tržišta. "Možemo da se nadamo vjetrovitoj i sunčanoj zimi, a ako je ne bude, cijene električne energije, gasa i uglja će rasti."

U hladnoj zimi, uz i dalje ograničeno snabdijevanje sa Bliskog istoka, Ek očekuje da bi veleprodajne cijene električne energije mogle da porastu i do 50 odsto. Uticaj na račune potrošača ne bi bio toliko dramatičan, jer snabdijevači električnu energiju uglavnom kupuju unaprijed po nižim cijenama, a efekat će se značajno razlikovati od zemlje do zemlje. U Velikoj Britaniji očekuje se da računi domaćinstava za energiju u januaru porastu 25 odsto, dok će u Norveškoj državne subvencije u velikoj mjeri zaštititi potrošače od viših veleprodajnih cijena.

Bloomberg

Evropa je danas u znatno boljoj poziciji nego tokom energetske krize 2022. godine, kada je gubitak ruskog gasa koji je stizao gasovodima doveo do skoka cijena električne energije iznad 1.000 evra po megavat-satu, odnosno više od pet puta iznad trenutnih terminskih cijena za januar. Od tada je region izgradio dodatnu infrastrukturu za uvoz tečnog prirodnog gasa, smanjio potrošnju goriva i diverzifikovao dobavljače, pa je potpuna nestašica manje vjerovatna čak i uz rast cijena.

Ta otpornost ima svoju cijenu. Evropa je sada izloženija globalnom tržištu LNG-a, na kojem se za isporuke gasa takmiči sa kupcima iz drugih dijelova svijeta. To znači da poremećaji udaljeni hiljadama kilometara mogu brzo da se preliju na evropska tržišta gasa i električne energije.

Rast cijena mogao bi da bude dobra vijest za evropske proizvođače električne energije, uključujući kompanije iz sektora obnovljivih izvora, koje imaju koristi kada skuplja goriva određuju cijenu električne energije. Kako cijene rastu, kompanije poput njemačkog RWE AG, francuskog Engie SA i EDP Renewables SA mogle bi sljedeće godine da ostvare zaradu 10 odsto iznad trenutnih procjena, prema analizi Ahmeda Farmana, analitičara Jefferiesa.

Širenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora pomoglo je Evropi da ublaži uticaj nestabilnih cijena fosilnih goriva. Bez solarnih kapaciteta dodatih od 2021. godine, na primjer, prosječne veleprodajne cijene električne energije u Evropi ovog ljeta bile bi 30 odsto više, prema analizi kompanije Baringa koju je prenio Bloomberg News.

Solarna energija ima znatno manji uticaj tokom zime, posebno u sjevernoj Evropi, gdje kratki i oblačni dani smanjuju proizvodnju na djelić ljetnih nivoa. To ostavlja vjetroelektrane kao ključni izvor jeftine i čiste energije koji može da smanji potrebu za fosilnim gorivima. I dok sve veći broj evropskih vjetroturbina može da proizvede značajne količine električne energije, periodi bez vjetra, koji se često poklapaju sa prodorima hladnog vremena, mogu ostaviti region izloženim višim cijenama.

"Ne postoji mnogo toga što može da zaštiti tržišta električne energije", rekla je Florence Schmit, viša energetska strategkinja u Rabobanku. "Obnovljivi izvori rastu, ali još nisu dovoljno snažni da nadomijeste ovu ogromnu zavisnost od gasa."

Skupe gasne elektrane i dalje su ključne za balansiranje sistema, a vjerovatno će tako biti još mnogo godina. Njemačka je nedavno otvorila aukciju za izgradnju novih gasnih elektrana u svojoj elektroenergetskoj mreži. Velika Britanija je takođe razmatrala mogućnost da ponudi više cijene kako bi podstakla dodatna ulaganja u nove gasne elektrane, uprkos planovima za rekordnu izgradnju novih vjetroparkova na moru.

Ipak, visoki troškovi mogli bi kratko da traju ako dođe do smirivanja sukoba između SAD i Irana. Ako Evropu posluži blaga, vjetrovita i kišna zima, slaba potražnja i snažna proizvodnja iz obnovljivih izvora mogli bi da donesu značajno olakšanje, naročito ako cijene gasa nastave da padaju.

"Pred nama je bolan i težak zimski period", rekao je Caspian Conran, ekonomista u kompaniji Baringa. "Računi za energiju će ove zime značajno porasti, ali ne očekujemo ništa nalik nivoima iz perioda rata u Ukrajini."