Uspon i pad dragstor ekonomije u FBiH

Richard Thaler je 2017. godine dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju zbog toga što je istraživao poticaje. Jedan je od osnivača bihevioralne ekonomije. Njegove ideje su najbolje sabrane u kultnom djelu Nudge, koje je pisao zajedno sa Cassom Sunsteinom. Poticaji su bitni. Poticaji su sve. Zašto? Jer imaju utjecaja na ljudska ponašanja tako da ih mijenjaju, i još bitnije da prave pretpostavke za buduće izmjene njihovih ponašanja.

Zbog toga je pratiti poticaje možda najbolji način da se razumiju ekonomske prilike. Ekonomska analiza u osnovi i podrazumijeva praćenje, te predikciju različitih reakcija na prošle, sadašnje i očekivane buduće poticaje. Jer pojedinci i kompanije reaguju na različite poticaje u različitom vremenskom okviru - dovoljna je samo najava nekih budućih mjera, poticaja, pa da se potpuno promijeni ponašanje - Wall Street kao ultimativni okvir za praćenje reakcija u realnom vremenu najbolji je primjer navedenog.

Federalni poticaji

Vratimo se u našu ekonomsku svakodnevnicu. Kakve poticaje kreiraju vlasti? Konkretno u entitetu FBiH - od kraja novembra prošle godine je zabranjen rad prodajnih objekata nedjeljom. Ovo je urađeno preko člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Pritom nije zabranjen rad svih objekata, samo nekih, i to ne svuda, jer je izuzeto Orašje. U pripremi je i Neum.

Ova mjera je donesena zbog izuzetnog pritiska nekoliko velikih trgovinskih lanaca ("krupni kapital" kako ih često oslovljava ljevica) zbog nedostatka radne snage. Kakve je poticaje kreirala ova mjera? Različite, shodno tome koju ulogu pojedinac ima u društvu. Potrošači su se prilagodili tako da kupovinu nedjeljom obavljaju u entitetu RS i Brčko distriktu, tržni centri su produžili radno vrijeme ostalim danima, dok su brojne općine i gradovi u pripremi zahtjeva za izuzeće.

Najezda dragstora

Jedan od direktnih poticaja se odnosio na otvaranje dragstora širom FBiH. Dragstori poput benzinskih pumpi, cvjećara i pekara mogu slobodno raditi nedjeljom. Riječ je o prodajnim objektima koji moraju raditi 24/7, 365 dana u godini. Preciznije: Radno vrijeme dragstora je od 00:00 do 24:00 sata, svaki dan tokom kalendarske godine. Nedjelja, praznici, odmor i slično - toga nema kod dragstora. Na bazi navedenog, može se pretpostaviti da radnicima u dragstorima nije baš pretjerano ugodno raditi i da su to vjerovatno kategorije radnika koje je nužda natjerala da se na ovakav način uključe na tržište rada. Poseban problem kod ovog tipa rada je i sigurnost na poslu. Pitanje je, naime, šta se može desiti u 01:00, 02:00 ili 04:00 ujutru. Kakav je to tip potrošača koji kupuje u tom periodu? Moguće pod utjecajem alkohola, narkotika, moguće da je nasilan i slično.

Zbog toga se za dragstore preporučuje šalterski tip poslovanja - kako bi se zaštitio radnik - slično sistemu koji koriste dežurne apoteke. Širom FBiH su počeli nicati dragstori. Neki kao klasična trgovina, neki kao šalteri za prodaju asortimana, neki pak kao veliki marketi, poput slučaja u Jajcu i Bihaću. Prednost dragstora je što uz noćni rad, mogu pokupiti "kajmak" nedjeljom. Nešto što itekako koristi izuzeto Orašje, koje već nekoliko mjeseci bilježi rekordan fiskalni promet, ali i općine/gradovi u entitetu RS, kao i Brčko distrikt. Problem je, naravno, što je stvoren poticaj za zapošljavanje radnika, odnosno obično radnica, u dragstore u FBiH.

Ministarstvo uzvraća udarac

Jedna regulacija putem člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini stvorila je poticaje za dragstor ekonomiju - prebacivanje radnika iz normalnih uslova rada u rane jutarnje i kasne noćne režime. To je stvorilo očekivanja da Ministarstvo trgovine FBiH, ili kako ga neki opravdano nazivaju "Ministarstvo velikih trgovinskih lanca", treba uzvratiti. Nije se dugo čekalo i odgovor je stigao u vidu Pravilnika o uvjetima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostorija za obavljanje trgovine i trgovačkih usluga.

U okviru ovog Pravilnika se zabranjuje šalterski rad za dragstore i ograničavaju se na maksimalno 50 kvadrata prodajnog prostora. Ovaj tip regulacija dragstora nije zabilježen u RS-u, niti u susjednim zemljama. Rezultat je, opet, direktnog lobiranja velikih trgovinskih lanca koji su počeli osjećati negativne efekte konkurencije "dragstor marketa" u nekim mjestima. Istim Pravilnikom je urađena i regulacija prodaje (pakovane kafe, tjestenine i slično) na benzinskim pumpama, ali to zaslužuje poseban tekst.

Fena

Šteta za radnike

Regulacija za regulacijom, regulacija radi regulacije i bilo kakva bespotrebna regulacija uvijek na kraju stvara niz problema. Ne samo za novootvorene dragstore koji sada imaju šest mjeseci da se prilagode ili nestanu ("pad dragstor ekonomije" iz naslova). Pretjerana, bez analize utemeljena i čisto lobistička regulacija najveću štetu pravi za radnike. To znaju oni radnici koji su ostali bez posla u oblasti trgovine shodno podacima Federalnog zavoda za statistiku, ali i svi oni radnici koji sada rade u dragstoru koji je zbog nove regulacije postao trgovina "u kojoj se prodaja robe obavlja na klasičan način direktnim posluživanjem kupaca" (preuzeto iz spornog Pravilnika).

Ne samo da se stvorio poticaj da umjesto klasičnog rada u trgovini, sada moraju raditi u dragstorima, u međuvremenu je stigao i novi poticaj da sada treba da rade u nesigurnim uslovima - bez mogućnosti šalterskog rada kao kod dežurnih apoteka. Dok se sve ovo dešava, na mala vrata se vraća radna nedjelja sa "16+2" formulom, što apsolutno ruši nikada uspostavljeni koncept "neradne nedjelje" u FBiH (minus Orašje). Sve u svemu, lobiji su se zaigrali, ministarstvo pristalo na igru, a radnici platiti cijenu. Kada se politika kreira bez sveobuhvatne analize i procjene učinaka, najveći teret uvijek pada na one najslabije – radnike.

Zaključimo da su poticaji snažno oruđe ekonomske politike. Međutim, kada se njima upravlja bez analize, tržišnog dijaloga i procjene efekata, rezultat su disfunkcionalni modeli koji prvo stimulišu određeno ponašanje, a zatim ga kažnjavaju. U takvoj igri lobija, politike i improvizacije, radnici ostaju kolateralna šteta. A ekonomija – umjesto da se razvija – talasa između improvizacije i reakcije. Čekamo nove regulacije...

 

Admir Čavalić je ekonomista. 

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.