U kalifornijskoj zlatnoj groznici sredinom 19. vijeka, najveću zaradu nisu ostvarili rudari koji su kopali zlato, nego trgovci koji su im prodavali lopate i krampe. Dok su rudari riskirali sve na neizvjesnom iskopu zlata, dobavljači alata su naplaćivali svaki pokušaj, bez obzira na ishod. Skoro dva vijeka kasnije, u maju 2026., ista se logika ponovila na tržištima kapitala, i to baš u trenutku kada je većina investitora gledala na pogrešnu stranu.
Svaki put kad se pomene vještačka inteligencija, razgovor završi na istim pojmovima: OpenAI, Anthropic, Google Gemini, Llama. Ko ima bolji model, čiji chatbot je pametniji, koja platforma će dominirati tržištem. Odgovori na ta pitanja mijenjaju se svakih nekoliko mjeseci, a dionice kompanija koje ih postavljaju osciliraju u skladu sa tim.
Iza svega toga, tiho i gotovo nevidljivo, dešava se nešto sasvim drugo. Nema konferencija za novinare, nema CEO-a koji drže keynote uz aplauze. Postoje samo fabrike vrijedne desetine milijardi dolara, inženjeri koji godinama rade na procesima mjerenim u nanometrima i kompanije koje su u maju 2026. ušle u klub tržišne vrijednosti od preko bilion dolara, jedne za drugima, u razmaku od svega nekoliko dana.
Micron Technology, SK Hynix i Samsung nisu brendovi koji se sa uzbuđenjem izgovaraju na AI konferencijama. Ali upravo te tri kompanije drže ključeve fizičke infrastrukture bez koje nijedan jezični model ne bi mogao da se pokrene. To nije metafora. To je tehničko-ekonomska stvarnost koja je postala jasna investitorima u prvoj polovini 2026. i koja će oblikovati tržišta poluprovodnika do kraja ovog desetljeća.
Novac koji mora negdje fizički završiti
Amazon je za 2026. godinu najavio kapitalna ulaganja od 200 milijardi dolara. Alphabet planira do 185 milijardi dolara, Microsoft 190 milijardi, a Meta je tokom godine podigla svoju projekciju na više od 145 milijardi dolara, između ostalog zbog rasta cijena memorijskih komponenti. Zajedno, samo ta četiri hiperskejlera planiraju potrošiti između 700 i 725 milijardi dolara u 2026. godini, što je gotovo dvostruko više nego godinu ranije i iznos koji po veličini premašuje BDP Argentine. Prema IDC-u, ukupna kapitalna ulaganja hiperskejlera u podatkovne centre dostignut će oko 600 milijardi dolara samo u ovoj godini.
Nedžad Pirić
Svaki investirani dolar mora negdje fizički završiti. Svaki podatkovni centar zahtijeva servere, svaki server zahtijeva procesore, svaki procesor zahtijeva memoriju. Kompanije koje proizvode memoriju nisu periferni dobavljači u ovoj priči. One su primatelji najveće trajne investicije u fizičku infrastrukturu u istoriji tehnologije. CFO Microsofta Amy Hood posebno je izdvojila 25 milijardi dolara od ukupnog kapitalnog budžeta i pripisala ih rastu cijena memorijskih čipova i komponenti, što sama po sebi govori koliko je memorija postala strateška stavka u budžetima najvećih tehnoloških kompanija na svijetu.
Zašto baš memorija, a ne procesori
Uobičajeno razumijevanje AI hardvera svodi se na GPU procesore, uglavnom Nvidijne. To je djelomično tačno, ali često se zaboravlja na jedan kritičan detalj. Ograničenje koje danas sputava performanse AI sistema nije kompjuterska snaga kao takva, nego brzina kojom se podaci premještaju između memorije i procesora.
Veliki jezični model sadrži stotine milijardi parametara, tj. brojeva koji kodiraju sve što je model naučio. Svaki puta kada model odgovara na upit, ti parametri moraju biti dohvaćeni iz memorije i proslijeđeni procesoru. Koliko brzo to može da se dogodi, toliko brzo model funkcioniše. Konvencionalna memorija nije ni blizu dovoljno brza za te potrebe, pa čak ni najmoćniji GPU ne može puno toga da uradi ako stalno čeka na podatke koji dolaze presporo.
High Bandwidth Memory (HBM) razvijena je upravo za rješavanje tog problema i premješta podatke 20 do 40 puta brže od konvencionalne računarske memorije. Svaki ozbiljni AI akcelerator koji danas postoji, Nvidijev H100, H200 i Blackwell serija, Googleovi TPU-ovi, AMDov MI300X, koristi HBM kao temeljnu komponentu. Bez HBM-a, savremeni AI ne postoji u obliku u kakvom ga poznajemo.
Tržište koje raste brže nego što analitičari mogu pratiti
Procjene tržišta HBM memorije variraju zavisno o tome koje segmente istraživačke firme uključuju, ali smjer je konzistentan kod svih. Prema Precedence Research, specifično tržište HBM čipova vrijelo je oko 7,3 milijarde dolara u 2025. i rast će na oko 9,2 milijarde dolara u 2026., da bi do 2035. dostiglo gotovo 70 milijardi dolara uz prosječnu godišnju stopu rasta od 25 posto. Kada se uključe sve DRAM kategorije potaknute AI potražnjom, Bank of America procjenjuje vrijednost šireg tržišta na 54,6 milijardi dolara u 2026., uz rast od 58 posto u odnosu na godinu ranije. Goldman Sachs predviđa da će potražnja za HBM-om samo u segmentu prilagođenih AI čipova porasti za 82 posto u istom periodu.
IDC procjenjuje da će prihodi od poluprovodnika za podatkovne centre dostići 477 milijardi dolara u 2026. i narasti na 843 milijarde dolara do 2030., čineći skoro polovinu ukupnog tržišta poluprovodnika. Ukupno tržište poluprovodnika premašit će 1,75 biliona dolara iste godine. Sav taj novac prolazi kroz ruke samo tri kompanije na svijetu koje znaju i mogu napraviti HBM u komercijalnoj mjeri.
Tri kompanije - nula alternativa
SK Hynix, Samsung i Micron Technology jedini su proizvođači HBM memorije na planeti. Ulazak u taj krug nije stvar ambicije ili finansiranja. Radi se o godinama razvoja procesa, postrojenjima vrijednim između 10 i 20 milijardi dolara i bliskim tehničkim i partnerskim odnosima sa arhitektima čipova kod Nvidie, AMD-a i Googlea koji se ne mogu izgraditi u kratkom roku.
SK Hynix drži oko 62 posto tržišnog udjela u segmentu HBM-a i u potpunosti je rasprodao produkcijski kapacitet za cijelu 2026. godinu. U prvom kvartalu 2026. zabilježio je operativnu maržu od 72 posto, što je više nego što je Nvidia ikad dostigla, uz rast prihoda od 298 posto i rast neto profita od oko 400 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Tržišna vrijednost kompanije dostigla je preko bilion dolara u maju 2026.
Samsung je nešto ranije u maju 2026. također premašio bilion dolara tržišne vrijednosti, čime je Južna Koreja postala prva zemlja izvan SAD-a s dvije kompanije u tom klubu.
Micron Technology je 27. maja 2026. doživio rast dionice od 19 posto u jednom danu, najveći jednodnevni skok u istoriji kompanije, nakon što je UBS utrostručio ciljanu cijenu dionice sa 535 na 1.625 dolara. Prihodi u drugom kvartalu 2026. dostigli su 23,86 milijardi dolara, što je rekord za kompaniju koja je još 2023. imala negativne marže.
Angel Garcia/Bloomberg
Nvidia, TSMC i Broadcom: ostatak infrastrukturnog lanca
Nvidia ilustrira isti obrazac iz ugla procesora. Prihodi od podatkovnih centara porasli su sa oko 47 milijardi dolara u fiskalnoj godini 2024. na rekordnih 215,9 milijardi dolara u fiskalnoj godini 2026. Nvidia nije samo prodavač GPU kartica već infrastrukturna platforma na kojoj se gradi globalni AI kapacitet, a svaki njezin GPU koristi HBM memoriju čiji su jedini dobavljači gore navedene tri kompanije.
TSMC fizički izrađuje čipove za Nvidiju, AMD, Apple, Google i praktički sve ostale relevantne dizajnere poluprovodnika. Svaki napredni AI akcelerator koji se danas isporuči nastao je u TSMC tvornicama, što tu kompaniju čini neophodnom karikom u lancu bez obzira na to koji dizajner čipova ili korisnik AI infrastrukture prevlada na tržištu. TSMC je bilion dolara tržišne vrijednosti premašio ranije i razvija nova postrojenja u Arizoni i Japanu.
Broadcom pomaže hiperskejlerima poput Googlea, Mete i Applea da dizajniraju vlastite AI akceleratore prilagođene konkretnim potrebama, što je sve popularniji pristup jer opšte namjenske GPU-ove dopunjuje specijaliziranim rješenjima. Applied Materials i ASML, kompanije koje prave opremu za fabricu poluprovodnika, zabilježile su višestruki rast dionice u 2026. godini upravo zbog tog trenda. Vertiv, koji proizvodi sisteme hlađenja i napajanja za podatkovne centre, doživio je skok prihoda jer toplinska opterećenja AI akceleratora zahtijevaju potpuno novi pristup dizajnu podatkovnih centara.
Hardver se ne može staviti na GitHub
Razlika između ulaganja u AI infrastrukturu i ulaganja u kompanije koje razvijaju jezične modele nije samo kvantitativna - ona je suštinska. Jezični modeli suočavaju se sa jednim fundamentalnim problemom: teško ih je zaštititi od kopiranja. Meta-ina Llama familija pokazala je da se kompetitivne AI sposobnosti mogu učiniti slobodno dostupnima, što stalno pritišće cijene prema dolje. Hoće li razvoj jezičnih modela biti visokoprofitabilno poslovanje ili komunalna usluga poput električne energije, pitanje je koje ostaje otvoreno.
Memorijski čip se ne može kopirati. Proces fabriciranja HBM memorije ne može se staviti na GitHub. Prepreke ulasku nisu softverske licencije nego kilometri pogona, decenije tehničkog znanja i odnosi sa kupcima koji traju godinama. Da nova kompanija sutra odluči početi praviti HBM, trebala bi između sedam i deset godina da dostigne komercijalni nivo produkcije. Postoji i argument vidljivosti prihoda. Microsoft, Google, Meta i Amazon javno su obznanili višegodišnje programe kapitalnih ulaganja koji se ne mogu povući bez ozbiljnih posljedica po tržišno povjerenje. Kompanija poput Microna ili SK Hynix ne treba nagađati hoće li biti potražnje sljedeće dvije do tri godine. Potražnja je već naručena i ugovorena.
Šta donosi budućnost
HBM4 generacija memorije ulazi u komercijalnu produkciju u 2026. i donosi veće propusnosti uz nižu potrošnju energije. Svaka nova generacija AI akceleratora zahtijevati će novu generaciju HBM-a, a životni ciklus svake generacije mjeri se godinama. CEO Microna izjavio je u martu 2026. da će automobili i roboti do kraja desetljeća trebati 300 GB RAM memorije. Autonomna vozila, industrijski roboti i edge AI uređaji predstavljaju sljedeći val potražnje koji hardverske kompanije tek počinju adresirati. Bank of America definiše period 2026-2028. kao superciklus sličan tehnološkom bomu iz devedesetih godina prošlog vijeka.
Rizici koji postoje
Industrija memorije istorijski je bila ciklična i periodi visoke potražnje redovno su bili praćeni padovima kada produkcijski kapaciteti premašuju potražnju. HBM je složeniji za fabricirati od konvencionalnog DRAM-a, što taj rizik ublažava, ali ne eliminiše. Geopolitička napetost ostaje stalan pratilac. Micron je 2023. bio zabranjen na kineskom tržištu, a TSMC je geografski izložen u slučaju eskalacije napetosti između Kine i Tajvana. Dugoročno, kvantni kompjuteri i optički čipovi mogli bi promijeniti parametre potražnje za HBM-om, ali na horizontu dovoljno dalekom da ne utiče na tekući investicijski period.
Infrastruktura uvijek nadživi platforme
Internet era pamti se po Amazonu i Googleu, ali izgrađena je na optičkim kablovima i routerima Cisco Systemsa. Mobilna era pamti se po iPhoneu i Samsungu, ali je počivala na frekventnom spektru i komponentama unutar uređaja koje većina korisnika nikad nije ni vidjela. Era vještačke inteligencije pamtit će se po chatbotovima, agentima i platformama, ali se gradi na memorijskim čipovima, GPU procesorima, podatkovnim centrima i infrastrukturi hlađenja i napajanja. Kompanije koje to omogućavaju ne pojavljuju se na naslovnicama tehnoloških magazina. Pojavljuju se na listama kompanija čija vrijednost premašuje bilion dolara. Micron i SK Hynix ušli su u taj klub u maju 2026. Samsung je već bio tamo. Nvidia i TSMC su bili ranije. Zajednička nit nije slučajnost. To je logika infrastrukture: kada cijela industrija ovisi o vašem proizvodu, a vi ste jedini koji možete da ga napravite, pitanje nije hoće li biti potražnje.
Era vještačke inteligencije već ima svoje heroje i oni su dobro poznati. Svaki puta kad neko postavi pitanje chatbotu, kada autonomno vozilo donese odluku u djeliću sekunde, ili kada data centar obradi zahtjev koji je stigao sa druge strane planete, negdje u fabrici u Južnoj Koreji ili Idahu radi mašina koji to sve omogućava. Ne pojavljuje se na naslovnicama. Ne drži govore. Ne najavljuje revoluciju. Samo radi. I dok god vještačka inteligencija postoji u fizičkom svijetu, pravi pobjednik u trci nije onaj čije ime piše na ekranu, nego onaj čiji čip radi ispod njega.
Dr. Nedžad Pirić je ekspert za digitalizaciju.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
