text size
Uprkos tome što je kineski predsjednik Xi Jinping nedavno pozvao svijet da razvoj vještačke inteligencije (AI) "ne bude solo nastup jedne zemlje, već simfonija globalne saradnje", američko-kineska trka u razvoju i primjeni vještačke inteligencije dobija novi zamah.
Istovremeno sa Svjetskom konferencijom o AI-ju u Šangaju na kojoj je prvi put govorio Xi, kineski startap Moonshot objavio je najnoviji AI model, Kimi K3, izazvavši sve veću zabrinutost Silikonske doline i Washingtona da od Kine gube prednost u trci u razvoju AI industrije, koja će odrediti pobjednika u četvrtoj industrijskoj revoluciji.
Budući da pojedini geostratezi smatraju da će pobjednik Četvrte industrijske revolucije ujedno biti i pobjednik Drugog hladnog rata između Sjedinjenih Američkih Država i kinesko-ruskog savezništva, sve je više naznaka da će se konkurencija između američkih i kineskih modela vještačke inteligencije u narednom periodu dodatno intenzivirati.
Da Peking uporedo sa pozivima na zajedničko upravljanje AI ne odustaje od borbe sa Amerikancima oko nadmoći u ovoj oblasti, svjedoči i to da je, dan prije početka konferencije u Šangaju, 29 zemalja potpisalo sporazum o osnivanju Svjetske organizacije za saradnju u oblasti vještačke inteligencije (WAICO), sa sjedištem u Šangaju.
Iako su je kineski državni mediji opisali kao međuvladinu organizaciju za promovisanje globalnog upravljanja vještačkom inteligencijom, američki stručnjaci je vide kao kineski odgovor na američki inicijativu Pax Silica, kojom SAD Donalda Trumpa nastoje da okupe sopstveni lanac dopremanja strateški važnih sirovina, tehnologije i proizvođača za razvoj i primjenu AI-ja.
Xijeva vizija i taktika
I dok cijelom svijetu postaje jasno da se američko-kineska trka za dominaciju u oblasti AI-ja sve više zahuktava, kineski lider je predstavio svoju viziju globalnog razvoja Ai-ja, naglašavajući "pravedan" pristup strateški važnoj tehnologiji i pozivajući na ravnotežu između inovacija i bezbjednosti. Xi je rekao da bi razvoj i upravljanje vještačkom inteligencijom trebalo da budu globalni napor.
"Trebalo bi zajedno da se suprotstavimo praksi pretjeranog rastezanja koncepta nacionalne bezbjednosti u oblasti vještačke inteligencije i stavljanja sopstvene bezbjednosti iznad bezbjednosti drugih zemalja", rekao je Xi u govoru koji je prenijela kineska agencija Xinhua.
Bloomberg
On je time zapravo podsjetio, ne imenujući SAD, na dugogodišnju kinesku žalbu na račun Washingtona da ograničenjima sprječava Peking da pristupi nekim od najnaprednijih svjetskih tehnologija, prije svega u najnaprednijim čipovima za AI, koje proizvodi Nvidia.
Nastojeći da prikaže Kinu kao zagovornika otvorenog pristupa tehnologiji i pouzdanog saveznika zemalja u razvoju u razvoju AI-ja, Xi je opisao AI otvorenog koda, u kojoj se veliki dio softvera može slobodno dijeliti i modifikovati, kao "rijetku i istorijsku priliku" za širenje prednosti AI-ja na globalnom nivou te da ta tehnologija mora da se dijeli ili će se povećati prijetnja od "novih istorijskih nepravdi".
Bloomberg
Xijeva vizija otvorenog koda je očigledno dio kineske strategije da postigne kineski nacionalni interes – sustizanja SAD u toj oblasti. A to postaje vidljivo u dostignućima vodećih kineskih kompanija za AI, kao što su DeepSeek, Moonshot i Zhipu, čiji modeli ozbiljno pariraju američkim modelima kao što su ChatGPT, Claude i Gemini.
I dok američki političari i pojedine kompanije nastoje da zaštite svoje AI modele od kineskog pristupa, optužujući Kineze za krađu tehnologije kroz ilegalnu "destilaciju" njihovih modela, Xi je rekao da Kina planira da ponudi svoju tehnologiju i obuku za AI zemljama u razvoju koje su prijateljski nastrojene prema Kini.
"Moramo da održimo otvorenost i obostrano korisnu saradnju", rekao je predsjednik Kine i dodao da oni u ovoj oblasti žele da prošire saradnju sa Asocijacijom zemalja jugoistočne Azije, Arapskom ligom, Afričkom unijom, Zajednicom latinoameričkih i karipskih država, Šangajskom organizacijom za saradnju i zemljama BRIKS-a.
Bloomberg
Osnivanju Svjetske organizacije za saradnju u oblasti AI, kojoj je zasad pristupilo 29 zemalja među kojima su Pakistan, Rusija i Kazahstan, analitičari kao što je partner i predsjednik odjeljenja za digitalnu praksu u Washingtonskoj konsultantskoj kući The Asia Group, George Chen, vide kao kineski odgovor na američki inicijativu Pax Silica.
Prošle godine pokrenuta Pax Silica fokusirana je na jačanje saradnje sa američkim saveznicima i partnerima u lancima snabdijevanja u vezi sa AI-jem, a među potpisnicima su Japan, Velika Britanija, Australija, Filipini, Izrael, Indija i Evropska unija. Kako kaže Chen, Xijev govor se može posmatrati kao poruka da Kina može biti pouzdan partner zemljama globalnog juga.
"Kina neće da dozvoli Americi da ima monopol na AI tehnologiju", ističe Chen.
Kina ojačava samostalnost
Ne samo da je u toku četvorodnevne konferencije kineski tehnološki gigant Huawei predstavio svoj moćni računarski sistem za AI, Atlas 950 SuperPoD, već je istovremeno kineski Moonshot objavio je svoj najnoviji model vještačke inteligencije, Kimi K3, navodeći da će ga njegovih 2,8 biliona parametara učiniti najvećim modelom otvorenog koda na svijetu.
Kada se na to doda da je prošlog mjeseca i kineska AI kompanija Zhipu predstavila svoj novi vodeći model otvorenog koda GLM-5.2, izazivajući američke rivale poput Anthropicovih modela, sve više tehnoloških analitičara vjeruje da je Kina postala inovator u AI i da već kvalitativno nameće tempo Americi.
Bloomberg
Iznenađujuće objavljivanje novog modela Moonshota izazvalo je potres na tržištima, primoravajući investitore da ponovo procjene neke od najvećih pretpostavki koje stoje iza globalnog tehnološkog rasta, budući da Kinezi za model Kimi K3 tvrde da pruža performanse koje pariraju vrhunskim ponudama OpenAI-ja i Anthropica po cijeni koja je znatno niža. Sve to je dovelo u pitanje da li se američkim ograničenjima na izvoz naprednih čipova Kini uopšte išta uspjelo u namjeri da se uspori napredak Kine u razvoju AI-ja.
Prema analizi Bloomberga, očigledni pobjednici ovog razvoja događaja su lokalni kineski ekosistem za proizvodnju čipova, potom proizvođači memorijskih čipova, ali i kineske softverske firme i firme za razvoj AI-ja, koje nastavljaju da poboljšavaju performanse i efikasnost čak i sa ograničenim pristupom najnaprednijim čipovima na svijetu.
"Ono što znamo jeste da sposoban, jeftiniji otvoreni model smanjuje troškove izrade aplikacija i mogao bi ubrzati usvajanje u kodiranju, korisničkoj službi i industrijskim tokovima rada", rekao je Charu Chanana, glavni investicioni strateg u Saxo Markets.
Analitičari na Zapadu sve češće postavljaju pitanje da li je Washington ograničenjima na izvoz najmoćnijih čipova Kini zapravo natjerao Peking da se uhvati strategije otvorenog koda za AI, što je očigledno pomoglo da nadomjesti svoje nedostatke, a poveća angažovanje na domaćem tržištu.
Sve češće se čuje kako to da SAD otvoreno tretiraju AI kao pitanje nacionalne bezbjednosti i oružje u takmičenju za globalnu prevlast, a Kina poziva na otvoreni kod i na razvoj AI-ja kao zajedničke imovine čovječanstva, a ne isključivo vlasništvo šačice korporacija i jedne sve ratobornije supersile. Kako to da Silicijumska dolina obećava masovna otpuštanja kao prodajni argument investitorima, dok je kineski AI program orijentisan na stvaranje radnih mjesta i novi kvalitet poslova?
Bloomberg
I dok se pitanja gomilaju, čini se očiglednim da je AI rat SAD i Kine sve oštriji, ali su strategije dvije supersile potpuno različite.
.webp){kind=icon}
