text size
Vlada FBiH donijela je odluku po kojoj će minimalna plata iznositi 1.000 KM. Poslodavci su vrlo nezadovoljni ovom odlukom jer smatraju da mnogi od njih neće moći finansirati povećanje minimalne plate. Nazivaju ju sramnom i nepromišljenom. Povećanje za sobom vuče i veće doprinose i za više od 60 posto, čime sav teret pada na poslodavce. Stručnjaci smatraju da će ovakva odluka dovesti do otpuštanja radnika, ali i do sve većeg korištenja takozvanih "koverti".
Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća, u ranijem razgovoru za Raport kazao je da Vlada Federacije BiH nije ponudila nikakvo obrazloženje za ovakav potez.
"Povećanje minimalne neto plate na 1.000 KM sigurno će dovesti do ogromnog opterećenja, ne samo za realni sektor, već i za državne, odnosno entitetske institucije", kaže Čengić.
Čengić pojašnjava da se Vlada Federacije BiH prije donošenja ovakve odluke trebala posavjetovati s poslodavcima i na osnovu toga donijeti određene zaključke i odluke. Zbog toga će doći do masovnog otpuštanja radnika, upozorava Čengić.
Odlukom je propisano da se najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2025. godine utvrđuje u neto iznosu od 1.000 KM.
Povećanje doprinosa i koverti
Ekonomista Faruk Hadžić također se osvrnuo na odluku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da minimalnu neto platu poveća sa 620 KM na 1.000 KM.
Kazao je da će povećanje neto plate značiti i povećanje doprinosa sa 440 na 744 KM. Shodno tome, kako je ukazao, minimalna bruto plata će biti povećana sa 1.059 na 1.744 KM, što je povećanje od 685 KM.
Također je kazao da je entitetska vlast najavila da će istovremeno s povećanjem minimalne plate raditi na smanjenju doprinosa kako bi privrednici mogli povećati plate, ali, kako je naveo Hadžić, od toga za sada nema ništa.
"Mislite li da bi povećanje minimalne plate bilo bolje uz istovremeno smanjenje doprinosa? Kako bi poslodavci mogli reagirati na ovako povećane troškove rada? Mogu li se ovakve promjene održivo provesti bez dodatnog pritiska na radnike i poslodavce? Zašto mislite da je Vlada odlučila iskoristiti povećanje minimalne plate za povećanje doprinosa? Je li to opravdano iz perspektive opravdanosti prema radnicima i poslodavcima", napisao je Hadžić obrazlažući odluku na svom LN profilu.
I zastupnik u Zastupničkom domu FBiH i ekonomski analitičar Admir Čavalić napravio je analizu kojom prikazuje svu nepromišljenost jedne ovakve odluke poredeći platu u Hrvatskoj, ali i u RS-u.
Na 1.023 eura bruto plate u Hrvatskoj za radnika ispod 30 godina poslodavac na ruke radniku isplati 838,36 eura, dok u FBiH isplati 590 eura. Dakle, radnik na istu bruto platu dobije gotovo 250 eura manje od radnika u Hrvatskoj. Ako je radnik stariji od 30 godina, taj iznos razlike je nešto manji, oko 165 eura. Čavalić kaže da je ovo posljedica fiskalnog opterećenja na rad od 41,5 posto u FBiH, odnosno činjenice da nemamo fiskalnih reformi.
Naveo je da je čak i entitet RS uspio uraditi nekakve reforme, pa spustiti zbirnu stopu doprinosa na 31 posto, zbog toga je minimalac 900 KM.
Podsjeća da se upravo na krilima fiskalnih reformi u posljednjih nekoliko godina pričalo o minimalnoj plati od 1.000 KM neto.
Plata bi bila treći korak, odnosno rezultat spuštanja fiskalnog opterećenja na rad u FBiH, izmjene dva zakona, o doprinosima i porezu na dohodak.
"Ovo se nije desilo, ali jeste uredba koja propisuje 1.000 KM minimalnu neto platu. Nekako se provukla pod tačkom 'razno' na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća i to preglasavanjem predstavnika poslodavaca", naveo je.
Očekivati pad zaposlenosti
Podsjeća da je ekonomija složena nauka, a ekonomska realnost, pogotovo bosanskohercegovačka, još složenija. Šta očekivati ako uradite posljednji korak, bez prva dva? Vjerovatno pad. Pad zaposlenosti prije svega.
Procjene su da je u startu od 20.000 do 30.000 radnika u FBiH ugroženo. Ili će raditi za 1.000 KM neto mjesečno ili neće raditi.
Prema njegovom mišljenju, ovo je samo početak. Oni radnici koji prežive ovu uredbu će vjerovatno imati priliku da se upoznaju s užasnom praksom nazvanom "koverta", tj. vraćanjem dijela plate poslodavcu. Istina, ova praksa i sada postoji, na sramotu poslodavcima koji je koriste, ali će se sigurno intenzivirati, jer ne možete uredbom tek tako urediti visine plate.
"Da je povećanje 5 ili 10 posto, to je razumljivo, ali za gotovo 400 KM, plus svi pripadajući troškovi fiskalnih nameta, idemo na iznos od 600 KM i više, to ne. Posebno ne za gotovo trećinu federalne privrede koja je u gubitku. Kako očekivati od gubitaša da dižu troškove plata od minimalno 600 KM mjesečno? Zatvaranje firme, kao u Prijedoru prošle godine, 'koverta', otkazi ili nešto treće", pita se Čavalić.
Depositphotos
Konačno, imamo efekte po budžete različitih nivoa vlasti. Podsjeća da se nekoliko zakona direktno veže za minimalnu platu, indirektno i plate svih zaposlenih u javnom sektoru koji sada anticipiraju znatna povećanja plata. Ovo će, prema njegovom mišljenju, stvoriti izuzetne pritiske na federalni, a posebno na kantonalne budžete. Kako doći do ovih sredstava? Osim duga, nema alternative jer 2025. godina ne obećava visoke stope ekonomskog rasta.
U konačnici, Vlada FBiH nije ponudila fiskalne reforme. Nije ponudila ni analize efekata ove mjere. Samo je ponudila uredbu dva dana pred Novu godinu. Plus nekoliko rečenica u medijima iz kojih se može iščitati da će Vlada FBiH, vjerovatno Ministarstvo poduzetništva i obrta, finansirati doprinose nekim poduzećima.
"Možda u tom grmu leži zec čitave ove priče. Plus nekoliko dobrih naslova u medijima za Vladu. Problem je što su svi ostali na gubitku. Naročito radnici kojima se plasira ovaj ekonomski populizam", zaključuje Čavalić
Hitna sjednica poslodavaca
Upravni odbor Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UP FBiH) zbog toga je imao hitnu vanrednu sjednicu u proširenom sastavu. Nakon konstituirajuće sjednice ESV-a, održane u utorak 24. 12. 2024. godine, Udruženje poslodavaca je pripremilo Nacrt uredbe o minimalnim primanjima radnika i on je dostavljen predsjedniku ESV-a, koji je prijedlog proslijedio delegacijama Vlade FBIH i sindikata u okviru ESV-a.
Nakon što su delegacije Vlade FBiH i sindikata odbile prijedlog Uredbe na sjednici ESV-a, predstavnici Vlade FBiH usmeno su najavili da će na sjednici Vlade FBiH biti predložena i vjerovatno i usvojena Odluka o minimalnoj plati za 2025. godinu u minimalnom neto iznosu od 1.000 KM.
Za takvu odluku izjasnili su se predstavnici Vlade i sindikata, dok je delegacija poslodavaca nakon zatražene pauze i obavljenih internih konsultacija obavijestila prisutne da je ovaj prijedlog poslodavcima neprihvatljiv, uz pojašnjenje određenih rizika ako se takva odluka usvoji.
U međuvremenu je, nakon sjednice ESV-a, održana sjednica Vlade FBiH, na kojoj je Vlada FBiH donijela Odluku o minimalnoj plati za 2025. godinu u iznosu od 1.000 KM neto mjesečno, čime su izdvajanja za isplatu bruto plata radnika s obavezujućim porezima i doprinosima povećana za oko 61,5 posto isključivo na teret poslodavaca i bez odobravanja bilo kakvih ranije najavljenih neoporezivih davanja.
Velike posljedice i rizici
Upravni odbor Udruženja poslodavaca FBiH ukazao je na ozbiljne posljedice i rizike donošenja ovako ishitrene odluke.
"Poslodavci jesu za povećanje plata radnicima, ali na način kako je to moguće i održivo, kako je i najavljivano, a to je da poslodavci povećaju neto plate radnika, a da će vlasti kroz fiskalne i druge neophodne reforme smanjiti obaveze poslodavaca prema državi i da će se na taj način popraviti položaj radnika", kazali su.
Utoliko je sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća, koja je održana u ponedjeljak, još jedna propuštena prilika da se ekonomsko-socijalni partneri pokažu odgovornim i da uz dijalog razmotre i usaglase očekivana i prihvatljiva rješenja. Kazali su kako su ovim potezom stvari vraćene nekoliko koraka unazad.
Poslodavci kažu da je neusaglašena odluka o ovako važnim pitanjima poslovnog okruženja, a posebno prije donošenja najavljenog seta fiskalnih zakona, redefinisanja pitanja zdravstvenog osiguranja na teret poslodavaca, smanjenja parafiskalnih opterećenja, usklađivanja socijalnih davanja i dr., ozbiljan dodatni namet poslodavcima i proizvest će vrlo izvjesno štete u poslovanju, smanjenju broja radnih mjesta, ugroziti konkurentnost njihovih kompanija, posebno na inozemnom tržištu, što će dodatno obeshrabriti investitore u FBiH.
Nermin Nikšić u sredini (Vlada FBiH)
Povećanje minimalnih plata obavezno vuče i usklađivanje, odnosno povećanje svih drugih plata, a također je dobro poznato da povećanje minimalne i prosječne plaće, za posljedicu ima i dodatna socijalna davanja na svim nivoima vlasti u BiH, naveli su.
"Šokantno za poslovnu zajednicu je da se vlast opredijelila za ovako veliko povećanje plata radnicima bez poduzimanja bilo kakvih fiskalnih reformi, bez najavljenih reformi zdravstvenog osiguranja, parafiskalnih rasterećenja i drugih olakšica koje su dugo najavljivane", kazali su.
Odluka pred kraj godine
Odluka o ovako ekstremnom povećanju minimalnih plata dolazi pred sami kraj godine, kada su poslovni planovi u većini kompanija već završeni i kada je nemoguće, u većini slučajeva, ovako drastično povećanje plate ukalkulisati u poslovne planove za narednu godinu.
U narednim danima, poslodavci će skupa s ekonomskim stručnjacima i akademskom zajednicom analizirati stanje u koje su dovedeni i poduzeti mjere s ciljem očuvanja svojih kompanija i zadržavanja što većeg broja radnika na njihovim radnim mjestima.
Udruženje poslodavaca, nakon donošenja ovakve odluke Vlade FBiH, zatrpano je reakcijama s terena u kojima predstavnici privrednika, komora, udruženja i poslodavaca, ali i akademske zajednice, pa i vlasti i sindikata, iskazuju zabrinutost zbog ovako neodmjerene i neusaglašene odluke vlasti.
Udruženje poslodavaca u FBiH pokrenut će niz aktivnosti na zaštiti svojih kompanija i obrta od šteta koje će donesena odluka očekivano izazvati, ako se hitno ne napravi paket mjera kojima će se, kako je bilo i dogovoreno ranije, napraviti neophodan balans između potrebe rasterećenja poslovanja u FBiH, povećanja neto plata radnika i očuvanja interesa javnih fondova u FBiH, a te su mjere očekivane i vlast ih je najavljivala u prethodnom periodu, zaključili su u saopćenju iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Podsjećamo, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Vojin Mijatović početkom godine je obećao da će vlast pomoći privrednicima u povećanju minimalne plate, ali nije precizirao kako namjerava to uraditi.
.webp){kind=icon}
