Kako da neradna nedjelja postane radna

Vlada Federacije BiH donijela je novu uredbu kojom se ide izvan okvira Zakona o unutrašnjoj trgovini. Kako stručnjaci smatraju, donesenom uredbom se pojedinima pogoduje izuzećem od neradne nedjelje, dok drugi, trpeći stvarne gubitke i padove prodaje, nemaju te mogućnosti. Prema dosadašnjim pokazateljima, dolazi se do zaključka da je dovoljno uputiti Vladi Federacije BiH zahtjev uz "pogodno" obrazloženje za izuzeće, kako bi se omogućila neradna nedjelja. Do sada je ovu mogućnost iskoristilo Orašje, a izgleda da bi sljedeći mogao biti Maglaj, ali i trgovine iz sarajevske općine Stari Grad.

Tokom druge redovne sjednice Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo, Općinsko vijeće je zadužilo  načelnika i Službu za privredu da u saradnji s nadležnim općinskim službama odmah pristupe prikupljanju svih potrebnih podataka za podnošenje prijedloga Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), putem Federalnog ministarstva trgovine, s ciljem izuzimanja prodajnih objekata u užoj starogradskoj jezgri, ali i drugih objekata na području općine Stari Grad, od zabrane rada nedjeljom i na dane praznika.

Prije nego je sama uredba usvojena, Grad Orašje je prvi zatražio i dobio odobrenje za izuzimanje od primjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno o neradnoj nedjelji. 

Upravo je Gradsko vijeće Orašja početkom mjeseca uputilo Vladi Federacije BiH prijedlog da se prodajni objekti na području ovog grada izuzmu od odredbi Zakona o unutarnjoj trgovini, odnosno da im se dozvoli rad nedjeljom. 

U prijedlogu je Gradsko vijeće navelo niz razloga za koje je smatralo da će biti dovoljno jaka argumentacija da se udovolji njihovim nastojanjima.  

Grad Orašje

Naveli su da Orašje ima specifičan geografski položaj unutar Federacije BiH, da je grad izoliran, odnosno teritorijalno izdvojen od ostalih dijelova entiteta kojem pripada. Ukazali su i na to da se na teritoriji Orašja nalazi jedan od najfrekventnijih graničnih prijelaza u BiH, te da su im trgovina i ugostiteljstvo veoma važne djelatnosti. 

Vlada Federacije BiH udovoljila je zahtjevu Grada Orašja i dopustila trgovinama na području Orašja da rade nedjeljom i praznicima. 

"Gradsko vijeće Orašja je na svojoj sjednici 27. 11. 2024. godine usvojilo Odluku o prijedlogu radnog vremena prodajnih objekata na teritoriji grada Orašja, kojom se predlaže Vladi Federacije BiH da prodajne objekte na teritoriji grada Orašja izuzme od odredbi člana 18. Zakona o unutarnjoj trgovini, odnosno da trgovine na području grada Orašja mogu raditi nedjeljom i blagdanima. Federalna Vlada udovoljila je Gradu Orašju na svojoj sjednici 19. 12. 2024. godine, što znači da oni prodajni objekti koji to žele mogu raditi nedjeljom, ali ne moraju", saopćili su iz Gradske uprave Orašje. 

I Maglaj želi izuzeće

Općina Maglaj je na zahtjev vlasnika trgovinskih radnji i pravnih lica ove djelatnosti organizirala radni sastanak u vezi sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini, kojim se zabranjuje rad nedjeljom. Maid Suljaković, načelnik Općine Maglaj, tom prilikom je naglasio cilj sastanka, koji je bio prikupljanje što kvalitetnijih informacija od prisutnih i iznošenje prijedloga.

"Imali smo priliku čuti stavove naših malih privrednika, vlasnika trgovina kojima je novim Zakonom onemogućen rad nedjeljom. Razmotrili smo i naredne korake, da općinska administracija pripremi kvalitetnu informaciju na temelju detaljne analize i određenih rezultata koje donosi ovaj Zakon. Nakon toga da pripremljeno proslijedi Općinskom vijeću na razmatranje, s ciljem da se sagleda potreba podnošenja inicijative za izuzimanje naše općine iz ovog Zakona", naglasio je općinski načelnik.

Prisutni vlasnici trgovinskih radnji iznijeli su konkretne probleme s kojim se suočavaju i iskazali potrebu za daljnjim djelovanjem.

Uredbom definirani kriteriji

Donesena Uredba se odnosi na kriterije za primjenu odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji, između ostalog, nalaže neradnu nedjelju za većinu privrednih subjekata na području Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Kako je navedeno, ova Uredba tretira izuzeće lokalnih zajednica od neradne nedjelje putem člana 18. stav (10) i (11) pomenutog zakona. 

U članu 2. Uredbe propisuje se da ovlaštenje za podnošenje prijedloga za primjenu odredbi člana 18. stav (10) i (11) Zakona imaju gradsko/općinsko vijeće jedinice lokalne samouprave. A prema članu 3. taj se prijedlog podnosi Vladi FBiH putem Ministarstva trgovine. 

U članu 5. su nabrojani kriteriji na osnovu kojih se može dobiti izuzeće od neradne nedjelje, a to su podaci o utjecaju na pad prometa u djelatnosti trgovine na nivou lokalne zajednice, u odnosu na isti period 2023. godine, utjecaju na pad broja zaposlenika u djelatnosti trgovine na nivou lokalne zajednice, u odnosu na isti period 2023. godine, ali i opravdanosti za prijedloge sezonskog karaktera i period izuzeća u slučaju zahtjeva za sezonsko izuzeće. 

Ovi kriteriji su stupili na snagu 24. decembra. 

Naglašeno je da, ako Vlada Federacije odbije prijedlog za primjenu odredbi člana 18. stav (10) i (11) Zakona, kako nalaže Uredba, predlagač ima pravo podnijeti novi prijedlog tek po isteku roka od šest mjeseci od dana stupanja na snagu odluke kojom se odbija prijedlog. U sklopu Uredbe dati su i obrasci koje lokalna zajednica mora ispuniti. 

 

 

Bloomberg Adria/Screenshot Član 18. Zakon o unutrašnjoj trgovini

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Admir Čavalić jedan je od kritičara Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH kojim je uvedena neradna nedjelja u tržnim centrima, pa tako i donesene uredbe. 

Kazao je da se u okviru člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH u stavu (10) i (11) propisuje da gradska/općinska vijeća mogu tražiti izuzeća u vezi sa zabranom rada nedjeljom i to tako što šalju prijedlog Vladi FBiH. 

S obzirom na mogućnost uredbe, Vlada FBiH reaguje donošenjem odluke, što se desilo i u slučaju Orašja koje je prvo izuzeto. 

Izvan okvira zakona

Čavalić kaže da se uredbama ide izvan okvira zakona. Pojedini članovi nemaju veze s podzakonskim aktima, zbog čega nije bilo ni prilagođavanja od šest mjeseci i sada se uredbom navode novi kriteriji kao što su 'pad prometa', 'utjecaj na pad broja zaposlenih' i 'sezonski karakter' .  

"Ovih kriterija nema u Zakonu, niti on daje bilo kakve naznake kriterija. Podnesi i čekaj odluku - to je u skladu sa Zakonom - u slučaju Orašja, ali ne ostalih", kaže Čavalić. 

Dodaje da je, kada je riječ o kriterijima, apsurdno što se prati čitava djelatnost trgovine - dakle i izuzeća: benzinske pumpe, dragstori 24/7, pekare, cvjećare, pa čak i zaboravljene apoteke spadaju u trgovinu čiji se promet i broj zaposlenih prati. 

Depositphotos

 

Prema njegovom mišljenju još je apsurdniji kriterij opravdanosti za prijedloge sezonskog karaktera i period izuzeća u slučaju zahtjeva za sezonsko izuzeće.  

Naglašava da 'Specifične okolnosti koje opravdavaju potrebu za izuzećem' treba da stvore prostor za pogodovanje još nekim gradovima i općinama.  

Nije u skladu sa Zakonom o radu

Treba napomenuti da Zakon o unutrašnjoj trgovini, kojim se propisuje neradna nedjelja za sektor trgovine, nije ni u skladu sa Zakonom o radu, jer zadire u pitanja radnih odnosa, koja su isključivo u nadležnosti Zakona o radu, to je za Bloomberg Adriju nedavno kazao Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.

Smatra da su pitanja radnih i neradnih dana, kao i raspored radnog vremena, već regulirani kroz odredbe Zakona o radu. Prema članu 36. Zakona o radu, radno vrijeme može biti raspoređeno na pet ili šest radnih dana, dok je članom 46. predviđeno pravo radnika na sedmični odmor od najmanje 24 sata neprekidno. 

"Važno je napomenuti da zakon ne propisuje određeni dan u sedmici kao obavezan za odmor, npr. nedjelju, već to zavisi od rasporeda radnog vremena koji poslodavac uređuje u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Stoga, Ministarstvo smatra da postojeći zakonski okvir, dakle Zakon o radu, pruža dovoljno mehanizama za zaštitu prava radnika, uključujući pravo na odmor", kaže Delić.

 

Neradna nedjelja bitnija od prava radnika

Marin Bago, predstavnik Udruge za zaštitu potrošača "Futura", ranije je za Bloomberg Adriju kazao da bi nakon ovakve "neradne" nedjelje neki poslodavci mogli pokrenuti tužbe. Mada se još uvijek ne može govoriti o tome kakav bi bio ishod takve tužbe, jasno je da se zbog puno izuzetaka u Zakonu otvara prostor za takvo nešto.  

Tada je kazao da možemo očekivati da će Zakon doživjeti promjene, jer ovakav teško da može donijeti dobro.  

Ono što je još sporno je da ovim Zakonom nisu zaštićeni oni koji nedjeljom moraju raditi, ali ni oni koji hoće da rade. Bago kaže da je siguran da niko od njih ne radi prekovremeno. 

Vlada FBiH je u septembru, na zahtjev Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, usvojila propis kojim se na području Federacije BiH zabranjuje rad trgovina nedjeljom s mogućnošću izuzeća, dok takvo ograničenje na postoji u Republici Srpskoj i Brčko distriktu. 

Primjena Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH počela je 14. novembra, a prva neradna nedjelja za radnike u trgovinama je bila 17. novembra. Zakonom je, između ostalog, definirana zabrana rada trgovina i marketa nedjeljom, odnosno naznačeno je da nedjeljom i u dane praznika mogu raditi cvjećare, pekare, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta. 

Također, zabrani ne podliježu ni prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio željezničkih i autobusnih stanica, aerodroma, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, grobalja i specijalizirane prodavnice vezane za prodaju na grobljima. 

Zakonom o unutrašnjoj trgovini se detaljno uređuje i internetska prodaja, imajući u vidu njeno sve veće učešće u ukupnom maloprodajnom prometu.